Poduzetnik i član Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika, Hrvoje Bujas komentirao je zahtjeve i aktualne prosvjede sindikalista. Naglasak je stavio na pritisak države na gospodarstvo, prevelik javni sektor i birokraciju.
> Poduzetnik Bujas očitao lekciju novinarki: To se zove socijalizam i propao je svugdje u svijetu
“Kad ste čuli od nekog našeg vrlog sinikalista da trazi povećanje produktivnosti, smanjenje poreza (bar poreza na dohodak), ili ne dao Bog birokracije? Kad?“, započeo je Bujas svoju objavu na Facebooku.
Bujas: Država izravno određuje plaće samo u javnom sektoru
Poduzetnik smatra kako smo svjedoci populističkog i gotovo politički posloženog zahtjeva sindikata da država, ni vise ni manje, “omogući” prosječnu plaću od 2.200 € “što na prvu možda nekome (tko je financijski kompletno nepismen) zvuči privlačno, ali ekonomski u cijelosti problematično”, ističe.
Potom naglašava da država izravno određuje plaće samo u javnom sektoru — dakle onima koji se financiraju iz proračuna — dok se plaće u privatnom sektoru formiraju na tržištu, ovisno o produktivnosti, potražnji i konkurentnosti. Bujas objašnjava: “Ovdje nadodajem da država u RH odreduje i tzv. minimalnu plaću, te sa istom svakako podiže nivo prosječne plaće, no trošak podizanja iste je trošak poduzetnika kojim se konstantno smanjuje konkurentnost, i zanimljivo je da skandinavske zemlje, na koje se mnogi tako često pozivaju, uopće nemaju takav instrument).
Stoga, nastavlja Bujas, “ako država želi značajno podići plaće u javnom sektoru, to može učiniti samo kroz veće poreze, novo zaduživanje ili preraspodjelu postojećih sredstava. U praksi to znači veći pritisak na privatni sektor, koji već generira najveći dio nove vrijednosti u ekonomiji.
> Poduzetnik Bujas uzvratio Pupovčevim ‘Novostima’: Uhljebi koji nas mrze jer znamo zaraditi
‘U takvom okruženju teško je očekivati snažan i održiv rast plaća u privatnom sektoru’
Kao dodatni problem zatim ističe strukturu zaposlenih: “Hrvatska ima relativno velik udio zaposlenih u javnom sektoru (oko 30 % kada se uključe šire kategorije), dok je u nekim razvijenijim gospodarstvima, poput Njemačke, taj udio znatno manji (oko 10–15 %, ovisno o metodologiji). To povećava fiskalni teret i smanjuje prostor za rasterećenje gospodarstva”.
Istovremeno, nastavlja, porezno opterećenje rada i potrošnje ostaje visoko — PDV je među najvišima u EU, a uz njega postoji niz poreza i parafiskalnih nameta koji dodatno opterećuju poduzetnike. U takvom okruženju teško je očekivati snažan i održiv rast plaća u privatnom sektoru, smatra.
Bujas nudi i rješenje: “Ako je cilj dugoročno povećati prosječnu plaću, ključ nije administrativno određivanje iznosa, nego: rast produktivnosti, ulaganja u tehnologiju i znanje, smanjenje poreznog opterećenja rada, učinkovitija i racionalnija javna potrošnja.
Bez toga, svako “garantiranje” visoke prosječne plaće ostaje više politička poruka nego realna ekonomska strategija, dodaje.
Na kraju zaključuje: “Ako pak želimo prosječnu plaću iznad 2.500 € u RH, za početak moramo prepoloviti birokraciju, smanjiti poreze za trećinu i ukinuti većinu parafiskalnih nameta. Paralelno treba otvoriti prostor za strane radnike, snažno poticati natalitet, očistiti lažnu socijalu i ‘rupe bez dna’, te se konačno okrenuti pravoj tržišnoj ekonomiji, umjesto samoupravnih iluzija.”
> Udruge bliske Možemo imaju svoj sindikat: SKUPA za Palestinu i javni novac
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.