Carla Konta (DP): ‘Kako HDZ može imati tako socijalistički pogled prema ekonomskim pitanjima?’

Konta
Foto: Rijeka,08.06.2020.- Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u sklopu priprema za parlamentarne izbore u ponedjeljak je boravio u Rijeci, i tom prigodom na Korzu održao tiskovnu konferenciju. Na slici Karla Konta, nositeljica liste Domovinskog pokreta za 8.izbornu jedinicu i Miroslav Škoro.foto HINA/ Miljenko KLEPAC/ ik

U sučeljavanju Večernjeg TV-a sudjelovali su kandidati u VIII. izbornoj jedinici, Kristijan Staničić (HDZ), Carla Konta (Domovinski pokret) i Peđa Grbin (SDP).

Izbori su za dva dana, no prema procjeni stručnjaka, nakon njih slijedi velika kriza? Što se mora poduzeti da bi Hrvatska preživjela to razdoblje?

Peđa Grbin: Postoji cijeli niz mjera koje treba poduzeti kako bi se sanirale posljedice krize koja nastaje zbog koronavirusa. One idu u više smjerova, Vlada je neke i poduzela, ali mi u SDP-u se bojimo da je napravila korak i onda stala. Mnoge konkretne mjere koje je trebalo napraviti su izostale. Od mjera koje bih izdvojio i mislim da su najvažnije, to je prije svega mjera moratorij na kredite. SDP će to napraviti u prvim danima nakon formiranja nove Vlade. Taj se moratorij mora odnositi na sve, ne može biti prepušten bankama da one slobodno određuju kome će odrediti moratorij i za vrijeme moratorija neće se obračunavati ni naplaćivati kamata. Moratorij bi trebao trajati godinu dana.

Kristijan Staničić: Vlada je kroz sve vrijeme krize promptno i vrlo konkretno reagirala. Imali smo niz mjera u cilju očuvanja hrvatskog gospodarstva. Bez obzira na značajan pad turističkog prometa, ipak mogu izraziti zadovoljstvo zato što se turistički promet ipak danas događa. Mi imamo turiste, činjenica je da Hrvatska danas bilježi turistički promet, što će dati određeni doprinos u punjenju državnog proračuna. Vlada će odmah nakon izbora izaći s novim mjerama u cilju zadržavanja radnih mjesta i pomoći gospodarstvu. Osigurana su i određena sredstva iz fondova EU, dogovorene su 22 milijarde eura koje će se iskoristiti u cilju zadržavanja radnih mjesta.

Carla Konta: Gospodin Staničić je rekao da je Hrvatska aktivirala turizam nakon COVID-19, to nije točno, mi danas imamo rastući broj oboljelih i cijela sezona je pod upitnikom. Sam uzrok toga je relaksacija mjera koja je išla s nekontroliranim ulaskom, s druge strane, još frapantnije je što je Plenković u Zadru bio jedan od prvih otvarača te Pandorine kutije COVID-19. Problem hrvatskog gospodarstva nije samo COVID-19, ali činjenica je da naše gospodarstvo nije konkurentno, nalazimo se na 60. mjestu od 63. po stupnju konkurentnosti. Mi smo iza Srbije, pa čak i Crne Gore, naša je ekonomija pod spregom parafiskalnih nameta.

Kristijan Staničić: Vlada je u najvećem naponu krize s konkretnim mjerama spasila više od 600 tisuća radnih mjesta. Što se tiče turističke sezone, ona nije podbacila s obzirom na situaciju u drugim konkurentskim zemljama jer ipak bilježimo određeni turistički promet. On je mnogo manji nego prošlih godina, ali Vlada je stabilizirala javne financije, podigla kreditni rejting i standard građana.

>Dr. sc. Carla Konta za Narod.hr otkriva zašto se uključila u politiku, kako usklađuje profesionalni život i obitelj, za koje vrijednosti će se boriti…

Peđa Grbin: Hrvatska je prije COVID-19 imala najsporiji rast od novih država članica EU. Zaostajemo za svim susjednim zemljama, za Slovenijom, Mađarskom, počeli smo zaostajati i za Rumunjskom. Sve se to dogodilo za vrijeme HDZ-ova mandata. Vlada je kaskala s mjerama pomoći turističkim poduzetnicima, ali prije svega i malim iznajmljivačima. Tek nakon reakcije oporbe, odobrili ste otpis druge paušalne rate poreza na dohodak malim iznajmljivačima.

Carla Konta: Država je zatvorila gospodarstvo pa je bilo logično da je nešto trebalo napraviti po tom pitanju. Ako nekoga zatvaraš, moraš mu dati nekakav ispušni ventil. Istina je da su se rejtinzi povećavali, no kako objašnjavate da je Hrvatska i dalje na začelju Europske unije, da je samo Bugarska iza nas po pitanju ekonomskog razvoja. Govorimo o smanjivanju korupcije, kako to da niste išli na smanjivanje državnih poduzeća, danas ih imamo više od 1400 i hrvatska država ima 25 posto u Podravci pa ja se pitam je li Čokolino u nekakvom strateškom državnom interesu?

Kristijan Staničić: HDZ je u proteklom mandatu podigao prosječne plaće za 1147 kuna, mirovine za 306 kuna, minimalnu plaću za 754 kune i minimalnu neto mirovinu za 223 kune. U usporedbi s SDP-om, te brojke su nemjerljivo niže, nisu usporedive. HDZ-ova Vlada je povećala za 109 tisuća broj zaposlenih, a da ne pričamo o još nekim makroekonomskim pokazateljima koji su apsolutno neusporedivi. Hrvatska je i danas, unatoč COVID-19, u top 20 svjetskih i top 10 europskih destinacija.

Peđa Grbin: Vi se hvalite da od turističke pristojbe uprihodite 560 milijuna kuna, a onda potrošite 150 milijuna kuna na oglašavanje. Odakle to ide, iz vašeg džepa? To ide iz džepa hrvatskih građana.

Kristijan Staničić: Vi biste o tome trebali nešto znači, turistička pristojba se naplaćuje od gostiju koji borave u Hrvatskoj, a ne od hrvatskih poreznih obveznika.

Peđa Grbin: Mali iznajmljivači plaćaju direktno iz svoga džepa, naravno da oni uprihode nešto i od gostiju, ali kod paušalaca se ne naplaćuje prema gostu. Pitajte male iznajmljivače. Svaki prihod dolazi od nečega što se zaradi.

Kristijan Staničić: Turistička pristojba je ukalkulirana u cijenu privatnog smještaja, o tome biste trebali nešto znati.

Treba li hrvatska ići ka ukidanju turističkih zajednica, je li dovoljno samo Ministarstvo turizma?

Kristijan Staničić: Paket zakona o sustavu turističkih zajednica je išao u pravcu redefiniranja turističkih zajednica. Slažem se da imamo preveliki broj turističkih zajednica, zato smo i mijenjali zakon da se na lokalnim razinama donosi odluka o ukidanju turističke zajednice ako procjene da im to nije u interesu.

Carla Konta: Mi imamo nažalost situaciju da je naš preveliki javni sektor, pa tako i u turizmu donosi sve pretpostavke za korupciju. Važno je da to bude na dobrovoljnoj bazi, da nema obaveze, kada postane obaveza to je onda leglo nepotizma. Kada bi obrtničke komore, gospodarske komore, turističke zajednice bile na dobrovoljnoj bazi onda bi se trudile da dobiju ljude koje bi trebali zastupati.

Peđa Grbin: Nakon ovog palamuđenja gospođe Konte, pokušat ću konkretno odgovoriti na pitanje. Turistička zajednica kao takva ne treba se ukidati, ona bi trebala nadomjestiti ministarstvo turizma i biti fokus, smanjenje državne birokracije trebalo bi napraviti unutar ministarstva turizma. Fokusirati se na jednu točku iz koje ćemo reklamirati i brendirati Hrvatsku kao destinaciju. No, pitanje je treba li baš svako mjesto u Hrvatskoj imati svoju turističku zajednicu s dva, tri zaposlenih, uglavnom prijatelja ili rođaka. Broj turističkih zajednica treba snažno reducirati, no dobrovoljno reduciranje će završiti kao situacija gdje smo predvidjeli dobrovoljno smanjenje jedinica lokalne samouprave. Nitko na terenu ne želi izgubiti još jedno leglo iz kojeg si može skupljati političke poene. Odluka o smanjenju mora ići od vrha prema dnu.

Koje su državne tvrtke koje Hrvatska treba zadržati, a koje treba prodati?

Peđa Grbin: Treba zadržati one koje se bave prirodnim resursima kao što su Hrvatske šume i one koje se bave energetikom, HEP. Treba prodati udio u turističkim tvrtkama. Što se tiče Podravke, ona ostvaruje dobit i ta dobit se uplaćuje RH, tu je malo teže dati odgovor.

Carla Konta: Djelomično se slažem s Grbinom, trebamo čuvati strateške kompanije, one što se tiču , prirodnih resursa. Broj tvrtki u parcijalnom ili državnom vlasništvu je zaista poražavajuć, mi o više od 1400 državnih tvrtki. Zašto tvrdim da Čokolino nije od državne važnosti. Država je uvijek puno lošiji upravljač nego je to privatni sektor, to je paravan za političke manipulacije, odrasla samo demokracija da možemo prepustiti Podravku u privatne ruke.

Kristijan Staničić: Sve strateške resurse koje Hrvatska ima trebaju ostati u vlasništvu države. Dobro je da i u Podravci Hrvatska ima udio, nije samo Čokolino njihov brend.

Carla Konta: Mi imamo jednu državno ovisnu ekonomiju. Kako HDZ može imati tako socijalistički pogled prema ekonomskim pitanjima? Političari nemaju što tamo tražiti u ekonomiji.

Radi li Hrvatska od svojih građana ciljano socijalne slučajeve? Mnogi naši građani u mirovinu odlaze s mizernim novcima.

Peđa Grbin: Mirovinski sustav zahtjeva velike korekcije. Kolega Hrelja i ja smo se jako puno svađali s HDZ-om i njegovim ministrima, ponosan sam što se onaj dodatak od 27 posto proširi i na nove umirovljenike. Osim povećanja mirovina, mora se pozabaviti i obiteljskim mirovinama. Tu moramo napraviti iskorak. Naš prijedlog je da se bračnom dugu osigura obiteljska imovina u iznosu od njegove i 50 posto bračnog druga.

Carla Konta: Pogled na treću dob je obilježen odlaskom u siromaštvo. To su veliki reformski zalogaji, ako režemo s jedne strane i dajemo drugoj, to je teško balansirati. Sljedeća vlada se mora time pozabaviti i vratiti dostojanstvo. Reforma mirovinskog sustava je nešto što mora biti dogovor između struke i političara i zahtjeva duboko promišljanje u tom smislu.

Kristijan Staničić: Mogu se složiti s većinom, mirovinska reforma treba ići dalje s konačnim ciljem povećanja mirovina. Treba grabiti i dalje, da ljudi žive dostojanstveno, da mogu živjeti od svoje mirovine.

Treba li hrvatsko zdravstvo dio usluga privatizirati, ako smatrate da da, koji to dio usluga?

Peđa Grbin: Jedan od civilizacijskih dosega je javno zdravstvo koje je pod istim uvjetom dostupno svima. Ja godinama ratujem s HDZ-om zbog financiranja privatnih zdravstvenih osiguravatelja. Ovako zdravstvo trebamo čuvati. S obzirom na novac koji izdvajamo po glavi stanovnika, uspjeh koji su naši zdravstveni radnici postigli je spektakularan. Postojeći sustav zdravstva treba ojačati i na njemu graditi dalje.

Kristijan Staničić: Hrvatska je pokazala da ima stabilan sustav javnog zdravstva. Sustav treba dograđivati, nadograđivati i učiniti ga još efikasnijim. Našim je građanima u interesu da se smanje liste čekanja, mi imamo izvrsne liječnike i izvrsnu uslugu. Mislim da se ni SDP-ovi ministri zdravstva, odnosno zdravlja, u svom mandatu nisu proslavili.

Carla Konta: Važno je da imamo bazični dio javnog zdravstva. Najveći teret su sada preuzeli naši liječnici, oni su iznijeli krizu. Smiješno mi je kad netko kaže da imamo odličan zdravstveni sustav, ne znam jeste li ikad bili na nekom pregledu, jeste li bili zadovoljni uslugom koju ste dobili. Pitajte naše liječnike koliko su zadovoljni?

Peđa Grbin: HDZ-ovi ministri danas govore o skraćivanju lista čekanja, pa vi ste ih gospodo i stvorili.

Kristijan Staničić: Replika gospođi Konti, pričate o tome da bi uveli privatno zdravstvo, kako će naši umirovljenici moći platiti bilo kakvu uslugu, a oni su najveći korisnici zdravstvenih usluga.

Carla Konta: Ne znam živite li ovdje ili na Marsu, ali ljudi koji koriste zdravstvo u Hrvatskoj nisu zadovoljni. Vi niste rodili, ja sam rodila u Rijeci četiri puta, nismo imali WC papira, sapuna, imali smo hranu koja je bila za smeće, ne mislim da su to zločesti kuhari tako skuhali ili da je netko ukrao WC papir. Sistem je toliko glomazan, neefikasan, mi moramo ići raditi na tome. Nemojte mi reći da je to što nema WC papira u rodilištu u Rijeci efikasno zdravstvo.

Kristijan Staničić: Imao sam nekih zdravstvenih problema u zadnjih godinu dana, određeni uvjeti jesu ispod dostojanstva čovjeka, ali moram odati priznanje svim zdravstvenim radnicima koji u određenim uvjetima i rade. Pitanje nabavke WC papira i ostalih potrepština je i pitanje javne nabave. Javnim ustanovama treba omogućiti da budu puno efikasniji.

Na kraju sučeljavanja Peđa Grbin rekao je kako mu je ‘gadljivo nazivati sve one koji rade u javnim upravama uhljebima’ na što je Carla Konta poentirala kako njegova stranka ima takav plakat.

“Za razliku od vas i gospode iz HDZ-a, ja nemam nikakav problem reći da se ne slažem s nečime što moja politička opcija radi. Ja taj plakat smatram lošim i neprimjerenim” rekao je Peđa Grbin referirajući se na plakat ‘Hrvatska bez uhljeba’ koji je diljem zemlje postavila Restart koalicija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list