Čikotić o Zakonu o udžbenicima: ‘Djeca će umjesto u udžbenike gledati u tablete i za to će porezni obveznici platiti pola milijarde’

Foto: fah

Iako je riječ tek o tehničkom zakonu saborski zastupnici imali su u četvrtak brojne primjedbe na konačni prijedlog Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, a posebno kritični bili su prema digitalizaciji škola odnosno nabavi tableta.

Djeca će umjesto u udžbenike gledati u tablete i za to će porezni obveznici platiti pola milijarde kuna dok, s druge strane, škole nemaju tehničke uvjete, dvorane za tjelesni, fotokopirni papir, istaknula je Sonja Čikotić (Klub Mosta) kritizirajući digitalizaciju.

“Koliko je uopće djeci zbog razvitka njihovih grafomotoričkih sposobnosti prikladno da se od prvog razreda osnovne škole susreću i rade na tabletima. Radne bilježnice u koje trebaju pisati odgovore, crtati na karti i slično, više nisu obvezne nego će umjesto toga zadatke rješavati povlačenjem prstića po tabletu”, rekla je.

(VIDEO) Dr. sc. Hasanbegović: ‘Andrej Plenković i Blaženka Divjak provode ideološko-koruptivni eksperiment i nasilje nad hrvatskim obrazovnim sustavom’

“Parola je da bi udžbenici trebali biti tanki i jeftini, no hoće li i znanje biti tanko, a učenici jeftina radna snaga?“, upitala je Čikotić i pozvala vladajuće da prestanu instrumentalizirati uske stranačke političke ciljeve preko obrazovne reforme.

Branko Hrg (Klub zastupnika HDS, HSLS, HDSSB) pozivajući se na primjer Francuske koja uvodi zabranu mobitela i tableta do 6. razreda osnovne škole najavio je amandman kojim će uvjetovati podršku zakonu da se tableti ne uvode prije 6. razreda osnovne škole.

“Zar stvarno trebamo legalizirati takvu ovisnost u osnovnim školama? Zar nam stvarno treba da djecu učimo da samo vuku prstiće po ekranu, da biše ne znaju ni primiti olovku, da im se ne razvijaju motoričke sposobnosti, da postanu neka vesta robota?”, pita Hrg upozoravajući na ovisnosti o mobitelima i računalima.

Vesna Bedeković (HDZ) ustvrdila je kako treba vidjeti što će praksa pokazati. “Svjesni smo činjenice da živimo u 21. stoljeću i da živimo u društvu snažno obilježenom digitalizacijom”, smatra te dodaje kako digitalizacija škola mora biti dobro pripremljena, strukturirana, ne smije se lomiti preko koljena za skupljanje političkih bodova i biti nauštrb materijalnih uvjeta škola.

Kažimir Varda (Klub Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika) propituje krije li se iza digitalizacije i informatizacije nešto drugo, mogućnost za manipulacije i pogodovanje obzirom da će se elektronički sadržaji moći mijenjati bez propisane procedure svake godine. Upozorava i na nejednaku pokrivenost internetom te poručuje da se “ovakvim zakonom produbljuje jaz u dostupnosti obrazovanja i upravo zato smo dali amandman da udžbenici za osnovnu školu budu na teret državnog proračuna”.

“Neupitno je da treba više sredstva uložiti u obrazovanje, ali je i neupitno da sredstva ima dovoljno da se udžbenici na korištenje osiguravaju svim učenicima te da služe više generacijama bez dodatnih troškova”, kazao je Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) podržavajući amandman Bandićevaca.

Neka Vlada kupi udžbenike ali neka prije toga osnivači škola pošalju izvješće Vladi koliko novca izdvajaju za školstvo, predložio je Tomislav Žagar (Klub neovisnih zastupnika) koji smatra da je besmisleno da Vlada kupuje udžbenike za gradove i općine koje ne žele ulagati u školstvo.

Vesna Pusić nije imala primjedbe na tekst zakona već na ono čega nema u zakonu a to je, kako je kazala, koncept sadržaja u udžbenicima odnosno kurikularna reforma. “Prvo definiranje alata a onda tek sadržaja opasan je pristup”, ocijenila je.

Sabina Glasovac (Klub SDP-a) ističe da Zakon o udžbenicima ne jamči ni kvalitetnije udžbenike, niti smanjuje troškove za roditelje ograničavanjem cijena udžbenika.

“Ministarstvo obrazovanja bi se trebalo kloniti površnih, paušalnih, jeftinih smicalica kojima prezentira zakon“, rekla je Glasovac ističući kako elektronička komponenta udžbenika donosi troškove priključak na internet i troškove održavanja uređaja.

“Kupnja informatičke opreme u vrijednosti 3 milijarde kuna iz EU fondova i još 400 milijuna iz naših džepova za neke može značiti posao života i u tom smislu to baš i nije samo tehnički zakoni”, zaključila je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina