CRO Demoskop: Živi zid najveći gubitnik na godišnjoj razini, HNS nakon odlaska Posavca pao sa 1,9 na 1,7 posto

Foto: RTL

Redovno mjesečno istraživanje CRO Demoskop, koje je za RTL Danas provela Promocija plus, otkriva koje političke stranke počinju padati, a koje rasti. Ima li iznenađenja u poretku i treba li se vladajući HDZ zabrinuti?

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, govore rezultati istraživanja CRO Demoskop za RTL.

Podrška vodećem HDZ-u blago raste, dok je SDP zaustavio petomjesečni rast, no prednost je i dalje tek nešto iznad statističke pogreške.

HDZ blago raste, SDP zaustavio rast

Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,4 posto, pola postotnog poena više nego u rujnu ( 27,0 posto iz rujna).

SDP je na 24,3 posto, nešto manje nego u rujnu (24,4 posto u rujnu), čime je zaustavljen petomjesečni rast. U listopadu prošle godine HDZ je imao sličnu potporu, a SDP je bio na manje od 18 posto potpore.

Treći izbor i dalje je lista Mislava Kolakušića. Bivši sudac, sada europarlamentarac koji izbjegava medije i oglašava se na društvenim mrežama, a želi biti i predsjednik i premijer i ministar bilježi rast potpore, sada je na 6,1 posto potpore, u odnosu na 5,9 posto zabilježenih u rujnu.

Nakon fijaska na Europskim izborima, a onda i nedavne potpore Miroslavu Škori, MOST nastavlja rasti, sada je na 5,5 posto potpore (u rujnu 5,0 posto).

Živi zid najveći gubitnik na godišnjoj razini

Uz blagi rast bilježi i HSS koji je sada na 3,5 posto (u rujnu 3,3 posto). Neovisni za Hrvatsku nastavljaju padati. Bira ih 2,2 posto ispitanika (u rujnu 2,6 posto).

Nešto manje ima stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, 2 posto (1,9 u rujnu), dok stranku bivšeg člana Živog zida Ivana Pernara, sada predsjednika stranke koja nosi njegovo ime, bira 1,9 posto ispitanika (1,7 u rujnu).

Istu potporu ima i njegova bivša stranka Živi zid (1,9 posto, jednako kao i u rujnu). Prošle je godine u listopadu Živi zid bilježio potporu od preko 12 posto, tako je ta lista na međugodišnjoj razini najveći gubitnik.

HDZ-ov partner HNS, nakon odlaska Matije Posavca bilježi blagi pad, sada su na 1,7 posto (u odnosu na 1,9 u rujnu) tako da suprostavljanje Blaženke Divjak, ministrice iz njihove kvote, premijeru zbog plaća učiteljima i nije pozitivno utjecalo na rejting.

Ostalih je 3.8 posto, a neodlučni 11 posto.

Grabar Kitarović više nije prvi izbor za najpozitivnijeg političara

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović više nije vodeća na ljestvici najpozitivnijih političara. S te pozicije, kao i prije dva mjeseca, smijenio ju je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković.

Predsjednika Vlade i HDZ-a kao najpozitivnijeg domaćeg političara vidi 11,2 posto ispitanika (10,9 u rujnu). Kolindu Grabar Kitarović, njegovu kandidatkinju za predsjednicu i, i dalje prvu osobu Pantovčaka, tako ocijenjuje nešto manje ispitanika nego prošlog mjeseca – 10,4 posto (11,2 posto u rujnu).

Njezin izazivač Zoran Milanović najpozitivniji je za 7,6 posto ispitanika, bilježi rast nešto iznad postotnog poena (6,4 posto u rujnu). Ministar financija Zdravko Marić i dalje je četvrti izbor s 3,6 posto, ali pada (5,2 posto u rujnu).

Ivan Pernar nešto bolje stoji nego prošlog mjeseca, ali i dalje je najpozitivniji za manje od 3 posto ispitanika (2,9 posto u odnosu na rujanskih 2,7). Iako su i dalje u top 10, pad na ovoj prestižnoj ljestvici bilježe i Miroslav Škoro (2,7), Mislav Kolakušić (2,6) i Davor Bernardić (2,3). Oni su ispod 3 posto.

Najviše je i ovoga mjeseca onih koji poručuju da nitko od političara nije najpozitivniji – više od petine ispitanika šalje upravo takvu poruku (22 posto). Ostalih je 5,4 posto, ne zna 11,2 posto ispitanih.

Promjene i na listi najnegativnijih političara

Unatoč tome što je premijer Andrej Plenković najpozitivniji i dalje drži vrh i ljestvice najnegativnijeg političara. Da je on najnegativniji političar misli nešto više ispitanika nego u rujnu, njih 19,7 posto (19 posto u rujnu).

Njegov partner Milorad Pupovac i dalje je drugi izbor s 12,5 posto (12,7 posto u rujnu). Zorana Milanovića najnegativnijim vidi 9 posto ispitanika; gotovo dvostruko više nego u rujnu. (5,0 posto u rujnu).

Više negativnih glasova ima i Kolinda Grabar Kitarović, tako ju vidi 7 posto ispitanika (4,8 posto u rujnu).

Više je i onih koji šefa oporbe Davora Bernardića negativno ocijenjuju – 4,6 posto (2,7 posto u rujnu), dok je nakon smjene, unatoč početku istrage i aktiviranju saborskg mandata ispitanicima Lovro Kuščević ispao iz fokusa, dvostruko manje ispitanika ga negativno ocjenjuje (3,1 posto u listopadu u odnosu na rujanskih 6,7 posto).

Pada negativan doživljaj i Milana Bandića (3,0 posto), a u top 10 je, godinama politički neaktivni bivši premijer Ivo Sanader (2,1 posto).

Da su svi političari negativni poručuje gotovo deset posto ispitanika (9,8 posto). Ostalih je 1,9 posto, a ne zna 12,8 posto.

Pada ocjena rada Ureda predsjednice RH

Smjer kretanja zemlje u listopadu podupire 21,7 posto građana (prema 21,3 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,2 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 68,4 posto iz rujna.

Pada i ocjena rada Ureda predsjednice RH. I dalje je trojka, ali 2,88 posto je nova najniža ocjena rada Ureda predsjednice Grabar-Kitarović (u rujnu 2,96, a u listopadu prošle godine 3,32). Ocjena Vladi blago raste, ali i dalje je to tek dovoljan dva (2,18 posto), dok najnižu ocijenu, već tradicionalno ima Parlament. Povratkom zastupnika u saborske klupe ocijena je nešto pala(1,86).

Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 1. listopada do 4. listopada 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.

Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vijesti.rtl.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.