Hrvatski sabor donio je u petak Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara te je time područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašeno 12. parkom prirode u Republici Hrvatskoj.
Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 čini 39 % kopnenog dijela RH zaštićenim. Koliko je ovo područje značajno za vrste i staništa govori i činjenica da se na području Parka nalazi ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000 – dva područja očuvanja značajna za ptice te 9 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Na području Parka nalazi se i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 m).
Drugi po veličini park prirode
Park prirode Dinara obuhvaća površinu od 63.052 ha na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što predstavlja najveće područje parka prirode nakon Parka prirode Velebit.
Područje Parka od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su: vodena staništa Krčića i Cetine s pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa.
Uz prirodna staništa područje Parka bogato je i drugim vrijednostima proizašlim iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora – poluprirodnim staništima, autohtonim pasminama i sortama te bogatim kulturnim i povijesnim naslijeđem. Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime.
Ovdje obitava preko 1000 biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Ovo područje je od velikog značaja i za naše velike zvijeri (vuk, medvjed, ris) zbog netaknutih prostranih kompleksa šuma i travnjaka. Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažniji su lokalitet u Hrvatskoj za planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops), vrstu endemične zmije Dinarida za koju se smatra da i do 95% hrvatske populacije dolazi na području masiva Dinare.
Donošenjem Zakona stvorile su se pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom prirode Dinara kojima će se pobliže urediti zaštita, korištenje i način upravljanja područjem Parka.
Zaštita ovog područja i osnivanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem imati će pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo šireg kraja. Očekuje se razvoj u skladu s očuvanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja, poput revitalizacije ekstenzivnog stočarstva, ali i drugih tradicionalnih djelatnosti te novih mogućnosti održivog korištenja prostora.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zahvaljuje na suradnji i podršci svim jedinicama regionalne i lokalne uprave i samouprave na području Parka, javnim ustanovama za zaštitu prirodnih vrijednosti Šibensko – kninske županije i Splitsko – dalmatinske županije, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, planinarima te svim stručnim službama i pojedincima koji su doprinijeli u postupku proglašenja Parka prirode Dinara.
„Danas je važan dan za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj. Park prirode Dinara postao je 12. park prirode u Republici Hrvatskoj i zajedno s 8 nacionalnih parkova, zaokružili smo cjelinu od 20 zaštićenih područja u kategoriji parka prirode i nacionalnog parka“, rekao je jučer ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.
