Dobrović: Tomaševićev zagrebački model za otpad osuđen je na propast

Foto: Snimka zaslona

”Ovo je stanje koje ide iz lošeg u lošije i zaista se bojim da Zagreb srlja u kaotičnu situaciju”, rekao je na prošlotjednoj sjednici Gradske skupštine zastupnik Domovinskog pokreta Slaven Dobrović komentirajući probleme povezane s otpadom u metropoli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekadašnji ministar zaštite okoliša u replici na prijedlog Grada o produljenju roka za primjenu novog modela za otpad oštro je i koncizno kritizirao način na koji vlast njime gospodari, a u intervjuu za Večernji list koji djelomice prenosimo govori i što se može učiniti da bi stvari krenule u pozitivnom smjeru.

Zašto ste rekli da Zagreb zbog problema s otpadom srlja u kaotično stanje?

Jer to tako jest. Vladajući nisu sposobni vidjeti cjelinu pa i dalje grade sustav gospodarenja otpadom a da nisu posložili sve njegove elemente. Ista greška učinjena je još davnih dana, kad se išlo u odvojeno prikupljanje bez nužne infrastrukture. Zagreb ovom novom odlukom kreće u implementaciju sustava koji će generirati povećane količine odvojenog otpada, što je dobro. Ali ono što nije dobro jest što to neće biti popraćeno gradnjom objekata za prihvat i obradu.

Mislite li da je 1. listopada realan rok za implementaciju novog modela?

Ne. Jer se u Gradu bave detaljima kao što su vrećice i boksovi, a zanemaruju nosive elemente sustava kao što su sortirnica i pogon za kompostiranje. U ulozi oporbe bili su dobri kritičari, no sada u ulozi upravitelja ne pokazuju sposobnosti za mijenjanje sustava. Neodlučni su po pitanju kontroverznih projekata prethodne uprave kao što su pogon za biootpad u Novskoj i Centar za gospodarenje otpadom u Resniku. Riječ je o nepotrebno skupim projektima koje bi već zbog cijene i vremena potrebnog za gradnju trebalo odbaciti. Za vrijednost samo pretovarne stanice može se sagraditi trećina potrebnog kapaciteta za kompostiranje u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li onda za vas taj model već od početka osuđen na propast?

Bez svega ovoga što smo spomenuli, jest.

Što biste vi napravili drukčije?

Gradio bih funkcionalan, efikasan i racionalan sustav u kojem se korisnici i pružatelji usluge vide kao partneri u zadatku od općeg interesa. To uključuje reorganizaciju sustava odvojenog prikupljanja, optimiranje transporta, organiziranje infocentra za građane, jednostavnu i sadržajnu edukaciju. Paralelno se pristupa hitnoj gradnji nužne infrastrukture, i to sortirnice, kompostane i centara za ponovnu uporabu. Primijenio bih obvezu odvojenog prikupljanja biootpada, što uz obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada otklanja mnoge probleme s reciklabilnim i ostatnim otpadom. Sve to omogućuje da umjesto troškova imamo određene prihode. Na primjer, pomiješani papir i biootpad odvojenim prikupljanjem omogućuje dvije koristi. U prvom slučaju kao sirovina za novi papir, a u drugom kao materijal za proizvodnju komposta. Neizostavan element tog razvoja je individualizacija odgovornosti svih dionika te naplata usluge tako da nagrađuje odvajanje, a kažnjava stvaranje smeća.

Koliko bi vremena trebalo za realizaciju toga?

Za kompletiranje osnovnih elemenata, gdje nužna ekološka infrastruktura predstavlja najzahtjevniji dio, treba do jedne godine. U Koprivnici je nedavno napravljena kompostana u pola godine, u Rijeci sortirnica za slično vrijeme. Nakon pripreme lokacije i ishođenja dozvola gradnja objekta te ugradnja opreme ne traje dugo. Moguća je i prenamjena postojećih objekata, kakvih u gradu ima, pa se gradnja svodi na adaptaciju prostora i ugradnju opreme. Porazna je činjenica da smo danas, nakon godinu dana mandata gradske uprave, na istoj poziciji gdje smo bili i lani uoči izbora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagreb se utapa u smeću. Što mislite, kako je do toga došlo?

Dugogodišnje zapuštanje sustava dovelo nas je u ovu situaciju. Umjesto razvoja i optimizacije, kao da su namjerno izostavljeni važni elementi sustava pa se Grad morao oslanjati na vanjske usluge za zbrinjavanje pojedinih segmenata otpada poput plastike, glomaznog otpada i biootpada. Za takve usluge tržište ne funkcionira jer je zbog visoke birokratiziranosti efekt suprotan pa imamo svojevrsni legalni tržišni monopol. Rezultat je iznimno visoka cijena po toni zbrinjavanja, netransparentnost poslovnog odnosa, a na koncu i slab rezultat po pitanju recikliranja. Odvojeno prikupljati bez vlastite infrastrukture i bez kontrole kvalitete prikupljenog teško da ikad može polučiti bolji rezultat od ovog tržišnog, gospodarskog i ekološkog neuspjeha.

Koliko je za stanje s otpadom odgovoran Tomašević, a koliko oni prije njega?

Još nedavno moglo se govoriti o strašnom naslijeđenom stanju od prethodne uprave, no danas to postaje sve teže, a uskoro će biti sasvim promašen izgovor. U ovih godinu dana morali smo vidjeti puno više, a ovo što imamo od nove vlasti samo je niz pojedinačnih mjera poput drobilica, boksova ili vrećica. A to je sve samo ne sustavan pristup složenom problemu. Radi li se o nesnalaženju i nespremnosti za koordinirani rad s ljudima izvan vlastitog ideološkog bazena ili o nesposobnosti, više nije važno, rezultat je da Zagreb i dalje niže troškove i njeguje neefikasnost u resoru u kojem bi moglo biti posve drukčije.

Može li Grad posve samostalno gospodariti svojim otpadom, kao što to planira?

Smatram da može i takva nastojanja treba podržati, no po tom se pitanju vrlo malo čini. Loš znak bio je već prošlog ljeta kad se u kontekstu glomaznog otpada gradonačelnik fokusirao na drobilice kao neko spasonosno rješenje. Iako je drobljenje dio postupanja, to nije sve i puno drugoga trebalo je i još treba napraviti po pitanju tog segmenta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako biste ukratko ocijenili gospodarenje otpadom nove vlasti?

Dosadašnji rad u ovom sektoru zaslužuje ocjenu nedovoljan, a tek je malo vremena za ozbiljan zaokret te će se vrlo brzo znati što se po tom pitanju može u ovom mandatu očekivati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.