“Odluka o javnoj usluzi sakupljanja otpada je konačno nešto konkretno, neki odraz sektorske politike nove gradske uprave. Doduše, to nije plod hitnosti i prioriteta nove administracije, nego Zakonom propisana i vremenski uvjetovana obveza jedinice lokalne samouprave”, ističe za Narod.hr o pitanju otpada u Zagrebu dr. sc. Slaven Dobrović, predsjednik kluba Domovinskog pokreta u Skupštini grada Zagreba.
Grad Zagreb uvodi potpuno novi sustav naplate komunalnog otpada za kojeg tvrdi da mu je cilj smanjenje količine otpada u gradu. Stanovnici će plaćati dio preko računa koji će za sve fizičke osobe koštati 45 kuna, te će morati kupovati 20-litarske vrećice po cijeni od 4 kn u trgovinama. Tako će oni koji više razdvajaju otpad plaćati manje, a ovi ostali više, tvrdi gradonačelnik Tomašević.
Za komentar ovog novog sustava zamolili smo bivšeg ministra zaštite okoliša i energetike, dr. sc. Slavena Dobrovića.
Narod.hr: Gradonačelnik Tomislav Tomašević je danas prezentirao Odluku o javnoj usluzi sakupljanja otpada za grad Zagreb koja sada ide u javno savjetovanje. Kako komentirate tu odluku?
Dr. sc. Slaven Dobrović: Današnja Odluka o javnoj usluzi sakupljanja otpada je konačno nešto konkretno, neki odraz sektorske politike nove gradske uprave. Doduše, to nije plod hitnosti i prioriteta nove administracije, nego Zakonom propisana i vremenski uvjetovana obveza jedinice lokalne samouprave.
Promjene koje se uvode jesu generalno za pozdraviti jer su nužni dio velikog posla koji se u Zagrebu mora napraviti želi li se tranzicija prema kružnom gospodarenju otpadom.
Međutim, dosadašnja neodlučnost gradonačelnika Tomaševića i suradnika oko zaokruživanja sustava gospodarenja otpadom ne ulijeva povjerenje da će stvari snažno krenuti u tom potrebnom smjeru.
Treba li Zagreb doista svoj biotpad kompostirati u Novskoj, te zašto se nastavljaju aktivnosti na izgradnji nekoliko puta skuplje, zasigurno uvozne sortirnice za koje nema europskih novaca, nismo još čuli.
Zašto je zagrebačka vlast i dalje nesklona bržim, jeftinijim i efikasnijim rješenjima ostaje nejasno. U svakom slučaju, izostanak kapaciteta za kompostiranje te nastavak gospodarenja bez vlastite sortirnice za građane Zagreba može značiti nastavak dugogodišnjeg kaosa u sektoru s mnogim ugrozama za okoliš i zdravlje građana, a naravno i brojnim nepotrebnim troškovima koji to uvijek prate. U tom slučaju, naprednija pitanja poput centara za ponovnu upotrebu ili kružno zbrinjavanje komunalnog mulja ne treba onda niti spominjati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
