Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović oduzeo je odlikovanja Branimiru Glavašu nakon što mu je nedavno potvrđena osuđujuća presuda za ratne zločine. Time je ispunjena želja Udruge Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, koja redovito plasira lažne i iskrivljene narative o Domovinskom ratu.
Na temelju presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji je nedavno potvrdio presudu Županijskog suda i Glavaša osuđen na sedam godina zatvora, Milanović mu je sada oduzeo odlikovanja.
“Branimiru Glavašu oduzimaju se odlikovanja Republike Hrvatske: Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red bana Jelačića, Red Ante Starčevića, Red hrvatskog trolista, Spomenica domovinskog rata i Spomenica domovinske zahvalnosti”, stoji u odluci.
>Što znamo o udruzi Documenta, osim da je tugovala zbog oslobađajuće presude Gotovini i Markaču?
To je bila inicijativa udruge Documenta, koja je odmah nakon presude pisala predsjedniku:
“Šaljemo inicijativu predsjedniku republike Zoranu Milanoviću za oduzimanje odlikovanja Republike Hrvatske i čina osuđenom Branimiru Glavašu. Podsjećamo da je u rujnu 2021. godine Zoran Milanović poništio odluku o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu koju je 2010. godine donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović”.
Što je Documenta?
Documenta je, kako navode na stranicama, osnovana zbog „iskustva prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava“. Udruga ima naglašen regionalni karakter. Od 2006. radi na „izgradnji i jačanju regionalne koalicije organizacija civilnog društva iz post-jugoslavenskih zemalja koja zagovara osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica nakon ratnih sukoba u regiji (REKOM)“.
>Documenta opet provocira pred ‘Oluju’: Zbraja žrtve ‘nekog rata’ do 2001. godine
Voditeljica udruge je Vesna Teršelič, a članovi Upravnog odbora su: Sanjin Bužo, Katarina Kruhonja, Mladen Majetić (predsjednik), Zoran Pusić i Snježana Vasiljević. Katarina Kruhonja bila je kandidatkinja Možemo na parlamentarnim izborima 2024. u 4. izbornoj jedinici.
Djelovanje Documente
Kada je u pitanju djelovanje Documente i njenih članova, valja se prisjetiti kako je Teršelič nakon oslobađanja hrvatskih generala Mladena Markača i Ante Gotovine zajedno s Pusićem održala konferenciju za medije na kojoj je žalila zbog oslobađajuće presude. Pozvala je Hrvatsku da se „distancira od nasljeđa Franje Tuđmana“ optužujući prvog hrvatskog predsjednika da je želio „etnički očišćenu Hrvatsku“.
Puhovski, zagovaratelj REKOM-a, bio je svjedok protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka. Kao predstavnik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) plasirao je tezu kako je jedan od ciljeva vojno-redarstvene operacije „Oluja“ bilo etničko čišćenje hrvatskih Srba dogovoreno između Tuđmana i Miloševića. Haški sud njegovu je dokumentaciju i svjedočenje proglasio nevjerodostojnim te ga je odbio.
>Potvrđena presuda Branimiru Glavašu, on najavio nastavak pravne bitke
Dok je s jedne strane Documenta izrazito kritična prema događanjima na prostoru Hrvatske tijekom Domovinskog rata te u kontekstu „Oluje“ žaluje za žrtvama i od Hrvatske traži suočavanje s prošlošću, Drugom svjetskom ratu pristupa potpuno drugačije.
Documenta je jedna od inicijatorica „Antifašističke lige“ uz Milorada Pupovca kao predstavnika Srpskog narodnog vijeća, Ivana Fumića iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH te Juraja Hrženjaka.
>Predsjednik Milanović oduzeo odlikovanja Branimiru Glavašu
Partizanski komunistički pokret iz Drugog svjetskog rata prezentira u pozitivnom svjetlu. Teršelič je kazala kako će Liga omogućiti „uspješnije provođenje ciljeva koji se temelje na afirmaciji antifašizma, suprotno primjerima pojedinih državnih institucija, koje neadekvatno reagiraju na govor mržnje, posebno kada je riječ o pravosuđu“. Dodala je i kako je nužno da „državne institucije još više podrže rad Spomen područja Jasenovac, kao i da reafirmiraju druga spomen-područja koja više ne postoje. Uz to je potrebno promicati kulturu pamćenja i uvesti inovativniji pristup nastavi povijesti“. Među članicama Lige nalazi se i Savez društava Josip Broz Tito.
Partizani heroji, branitelji pod povećalom
Documenta „Oluju“ ne slavi, no slavi „oslobođenje“ Zagreba od strane partizana 8. svibnja 1945. godine.
„Nakon četiri godine rata napokon su mogli odahnuti svi progonjeni od strane ustaškog režima“, napisala je Documenta u priopćenju iz 2025. godine.
Koliko je Documenti stalo do komunističke revolucije iz 1945. svjedoče i Dani sestara Baković koji „osnažuju antifašistička ishodišta sa suvremenim ustavnim vrednotama RH. Manifestacija fokusira autentične i manje poznate, zaboravljene ili nikad memorijalizirane povijesne osobe, događaje i lokacije u javnom prostoru grada Zagreba vezane uz događaje iz antifašističke borbe, povezujući ih s aktualnim izazovima i borbama za ljudska i građanska prava, odnosno suvremenim antifašizmima“. Projekt podržava i gradska vlast Možemo.
>Ministarstvo branitelja odgovorilo na prozivke Documente: Žele narušiti dostojanstvo Oluje
Naime, Teršelič je svoje parapolitičko djelovanje u Documenti 2016. pretočila i u političko polje. Zajedno s Nikolom Devčićem, predsjednikom udruge Bijeli val koja svake godine u Zagrebu organizira marksistički Subversive festival, te Radom Borić, Draganom Markovinom, Zoranom Pusićem i Nadeždom Čačinović osnovala je neokomunističku stranku Nova ljevica koja je u svom logu imala obris crvene zvijezde petokrake. Toj stranci na čelu je bila i Ivana Kekin koja je 2020. izabrana za predsjednicu. Danas je Nova ljevica ugašena, odnosno inkorporirana u Možemo.
Feminističko djelovanje Vesne Teršelič
Osim jugoslavenske i prosrpske propagande o Domovinskom ratu, Teršelič je aktivna i na feminističkom polju. Bliska je feminističkim udrugama Autonomna ženska kuća Zagreb i Centar za žene žrtve rata ROSA koje pored zagovaranja prava žena žrtava nasilja istovremeno guraju feminističke i LGBT narative.
Nela Pamuković, poznata i kao „antiratna“ aktivistica koja uoči obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu „podsjeća na zločine“, u svojim javnim istupima poziva se na podatke koje donosi Documenta. U 2025. godini, uz „Oluju“, u negativan kontekst dovodila je i vojni mimohod u Zagrebu te koncert Marka Perkovića Thompsona. Oko istih tema istupa i Documenta.
Osim s Pamuković, Teršelič je bliska i Radi Borić iz Možemo. Njih tri su 2024. organizirale „edukativnu šetnju“ pod nazivom „Zagrebačka geografija borbe za ženska prava“. S ostalim sudionicama šetnje sudjelovale su u osnivanju niza feminističkih i lijevih udruga poput Antiratne kampanje Hrvatske, Centra za ženske studije, udruge CESI, B.a.b.e-a i drugih.
Financiranje Documente
Prema financijskom izvještaju za 2025. godinu, Documenta je prošle godine uprihodila 607.189.48 eura. Međutim, u tom dokumentu na samo jednoj stranici ne možemo saznati koji je udio u stranom i domaćem financiranju, a kolike su donacije građana. Ista je situacija i s ranijim izvješćima.
U programskom izvještaju za 2024. godinu udruga se pohvalila kako je iza nje „još jedna godina uspješnog namicanja sredstava i osnaživanja tima“. Ovako opisuje prikupljanje sredstava za rad u udruge: „U pogledu namicanja sredstava stabilizirali su nas podrške Fonda za aktivno građanstvo (Norveški fondovi), National Endowment for Democracy (SAD), programa Europa za građane, Erasmus programa i Kreativne Europe. Važan nam je i nastavak suradnje sa Srpskim narodnim vijećem, u domeni zagovaranja prava civilnih žrtava rata kao i dovršavanja istraživanja ljudskih gubitaka. U 2024. smo prvi drugi uspješno aplicirali na natječaj Kreativne Europe“.
>Documenta i Pupovčeve ‘Novosti’ s ‘antifašistima’ u borbi protiv ‘zatucanog’ revizionizma
Documentu financiraju mahom strani donatori. Među donatorima i partnerima nalaze se Europska unija i njezini fondovi, međunarodne organizacije poput UNDP, OSCE i ICMP, kao i brojna ministarstva, veleposlanstva i zaklade iz inozemstva.
Značajnu ulogu imaju međunarodni donatori i zaklade „posvećene razvoju demokracije, ljudskih prava i kulture sjećanja“, među kojima su National Endowment for Democracy, The Balkan Trust for Democracy, Zaklada Friedrich Ebert, Zaklada Heinrich Boell i Zaklada Robert Bosch. Na popisu donatora je i Otvoreno društvo Georga Sorosa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.