“Nesnosno neugodan miris, ili kolokvijalno smrad, nije samo subjektivni osjećaj neugode kako je to znao reći resorni ministar nego sasvim jasan znak koji nam organizam šalje kako je takav ambijent potrebno napustiti bez potrebe da čekamo da nas neka javna institucija obavijesti o mogućim zdravstvenim posljedicama. (…) Moderan, ekološki i civiliziran sustav gospodarenja otpadom je nešto što se u Zagrebu može hitno i učinkovito uvesti.” – poručili su iz Domovinskog pokreta.
Njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.
Treba li se čuditi smradu sa zagrebačkog odlagališta koji se i ovog ljeta nezaustavljivo širi na sve strane oko Jakuševca? Nesnosno neugodan miris, ili kolokvijalno smrad, nije samo subjektivni osjećaj neugode kako je to znao reći resorni ministar nego sasvim jasan znak koji nam organizam šalje kako je takav ambijent potrebno napustiti bez potrebe da čekamo da nas neka javna institucija obavijesti o mogućim zdravstvenim posljedicama. Međutim u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske, smrad se širi s još uvijek smetlišta po gradskim ulicama i trgovima i uvlači se u stanove i domove, koje na koncu i ne možemo napustiti.
To je u stvari jasan znak da je zagrebački komunalni sustav i dalje u teškoj krizi, zarobljen u klijentelističkom odnosu gradonačelnika i dugogodišnjih partnera što jednima osigurava nezasluženu zaradu, a građanima kaos, visoke račune i smrad. Sramota što je gospodarenje otpadom u Zagrebu među EU metropolama na posljednjem mjestu s nedopustivo niskim stopama recikliranja ostaje pak svim građanima Republike Hrvatske.
Jedno je sigurno, smrad lošeg postupanja s otpadom se može i mora izbjeći i neshvatljivo je da se takva pojava uopće tolerira kao da se radi o nečem izvan dosega gradskih ureda, službi i tvrtki.
Moderan, ekološki i civiliziran sustav gospodarenja otpadom je nešto što se u Zagrebu može hitno i učinkovito uvesti. Okosnica sustava je dobro organiziran, racionalan i jasan sustav odvojenog prikupljanja s dva do tri reciklažna centra u kojima se putem sortirnica i kompostišta postiže jedan od oblika recikliranja. K tome ide još i informacijsko-edukacijska potpora na kojoj počiva individualizirana odgovornost korisnika i pravedan sustav naplate komunalne usluge. Na taj način Zagreb može brzo među EU prijestolnice u kojima građani uslugu plaćaju najmanje, a s otpadom postižu najviše, što je ni više ni manje nego kružna ekonomija 21. stoljeća. Upravo ono što povećava efikasnost korištenja resursa i smanjuje zagađenje okoliša i devastaciju ekosustava, redovite i često viđene posljedice neodgovornog postupanja s otpadom.
