“U javnosti je malo poznato da je komunistička elita donosila zakone poput Zakona o prestanku važenja Zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine koji je usvojen tri dana nakon provođenja prvog kruga izbora 27.4.1990. godine. Zakon je stupio na snagu 7.5.1990. godine, dva dana nakon završetka drugog kruga”, ističe za Narod.hr dr. Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatske, koja je 20. ožujka, u hotelu Westin u Zagrebu predstavila novu knjigu “Politička elita u Hrvatskoj 1986.-1990.”
Prije godinu dana dr. Budimir izdala je knjigu “Hrvatske političke elite 1990.-2000.“ u kojoj opisuje tranzicijsku političku elitu u Hrvatskoj u počecima hrvatske samostalnosti istražujući 797 pojedinaca koji su bili na pozicijama nacionalne političke elite u zakonodavnoj i izvšnoj vlasti, te uspoređujući dvije najveće stranačke elite HDZ-a i SDP-a.
Nova knjiga istražuje političku elitu u Hrvatskoj uoči demokratskih promjena, a tim povodom razgovarali smo s autoricom.
Narod.hr: Uskoro ćemo imati priliku čitati Vašu novu knjigu “Političke elite u Hrvatskoj 1986.-1990.”
Još prije godinu dana izdali ste knjigu: “Hrvatske političke elite 1990.-2000.” u kojoj analizirate tranzicijsku političku elitu tijekom prvih 10 godina hrvatske samostalnosti te pokazujete njezinu povezanost s ranijim strukturama Saveza komunista.
Kako je ona prihvaćena i jeste li zadovoljni njezinim odjekom?
Dr. Davorka Budimir: Vrijeme je da se kao građani suočimo sa stvarnošću nefunkcioniranja sustava. S prvim višestranačkim izborima 1990. godine dogodile su se promijene, ali se u stvarnosti sustav nije promijenio.
Naslijeđeni mentalitet pojedinca i kontinuitet dugog trajanja institucija nije moguće promijeniti nekim datumom ili političkom odlukom.
Kao autorica jako sam zadovoljna prihvaćanjem prve knjige u javnosti. One nisu polemičke niti publicističke. Rezultat su predanog petnaestogodišnjeg znanstvenog prikupljanja i sistematiziranja podataka, te rada na prikupljenoj građi.
Da je knjiga bila objavljena desetak godina ranije bilo bi to prerano. Ovako se sa određene vremenske distance strategije i odluke političkih aktera bolje razumiju.
Narod.hr: Vaša nova knjiga bavi se hrvatskim političkim elitama u posljednjim godinama komunizma. Što Vam je bio glavni poticaj poticaj za daljnje istraživanje i pisanje nove knjige? Je li Vas potaknuo upravo uspjeh prethodne knjige?
Dr. Davorka Budimir: Druga knjiga je logičan slijed. Glavna motivacija bila je prikupljena povijesna građa tijekom istraživanja, svakodnevno marginaliziranje povijesnih činjenica u javnosti i brojni pojedinci koji su me poticali na daljnje pisanje.
Kao autorica stalno sam propitivala samu sebe – trebam li objavljivati pojedinačna imena političkih aktera ili ih moram ostaviti u povijesti, tim više što se radi o mnogim pojedincima koji su i danas na neki način prisutni u javnosti. Odlučila sam se za transparentnost, ne izostavljajući nikoga, bez obzira na njegovu sadašnju ili prošlu poziciju.
Temeljno pitanje je rasvijetliti početak hrvatske samostalnosti i kako je do nje došlo, te koje su strategije imali akteri kada su donosili političke odluke. Niti jednu njihovu strategiju ili odluku nemamo pravo osporavati ili osuđivati, ali ju imamo pravo učiniti javno dostupnom.
Narod.hr: Što biste izdvojili kao glavna otkrića i zaključke nove knjige?
Dr. Davorka Budimir: Originalnost knjige su dokumenti i sistematizirani podaci o onim pojedincima koji su omogućili demokratske promjene u Hrvatskoj na temelju tzv. upravljanog obrasca.
Knjiga donosi prikaz funkcioniranja komunističkog obrasca regrutacije političke elite na temelju moralno političke podobnosti u delegatskom sustavu socijalističkog samoupravljanja.
Posebnost su prikazi političkih odluka komunističke elite tijekom 1990. godine, do gubitka izbora, ali i prve odluke nove demokratske vlasti.
U javnosti je malo poznato da je komunistička elita donosila zakone poput Zakona o prestanku važenja Zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine koji je usvojen tri dana nakon provođenja prvog kruga izbora 27.4.1990. godine. Zakon je stupio na snagu 7.5.1990. godine, dva dana nakon završetka drugog kruga.
Izdvojila bih i Odluku nove demokratske vlasti iz studenog 1990. godine kada je imenovan Savjet Predsjedništva RH za izbor kadrova u pravosuđu. Iz te odluke vidimo direktno uplitanje zakonodavne i izvršne vlasti u kadroviranje sudstva koje mi moralo biti neovisno. Zanimljivo je da je ta odluka bila napisana sedam dana prije nego li je sjednica bila održana.
Također u knjizi pokazujem da su dvije najveće stranke SKH-SDP i HDZ bile demokratičnije nego danas.
Knjiga donosi i dijelove Biltena za članstvo HDZ-a u osnivanju br.2., iz listopada 1989. godine, a koji je do danas široj javnosti postao potpuno nepoznat, a govori o previranju unutar HDZ-a.
Narod.hr: Koliko je za razdoblje prije 1990. bilo teško doći do izvora podataka o članovima političke elite?
Dr. Davorka Budimir: Ja sam podatke počela prikuljati 2000. godine , a onda sam kroz intervjuiranje mnogih pojedinaca dobivala njihove privatne materijale. Također su me upućivali na arhivsku građu do koje sam lako dolazila u Državnom arhivu u Zagrebu.
Narod.hr: Razdoblje o kojemu pišete poznato je i kao razdoblje “hrvatske šutnje” kada se u vrhovima vlasti tadašnje SR Hrvatske nalaze osobe postavljene nakon gušenja Hrvatskog proljeća i vjerne unitarističkoj jugoslavenskoj struji. U kojoj mjeri su upravo te elite nastavile zauzimati važno mjesto i nakon demokratskih promjena?
Dr. Davorka Budimir: Hrvatska je imala poseban problem zato jer je tijekom komunističkog razdoblja nekoliko puta došlo do promjena u vrhu političke elite. Nakon Hrvatskog proljeća 1971. godine mnogi istaknuti pojedinci su bili uklonjeni. Potom je do promjene došlo nakon smrti Vladimira Bakarića, čovjeka koji je imamo neprekidnu političku karijeru četrdeset godina.
U knjizi su detaljno opisani ovi procesi.
Narod.hr: U kojoj mjeri su članovi tih elita i danas aktivni u hrvatskoj politici i u kojim strankama?
Dr. Davorka Budimir: Malo je poznato da je SKH 1989. godine imao neposredno izjašnjavanje svih svojih članova o kandidatima za dužnosti u CK SKH i predstavnicima u CK SKJ. Tada je SKH imao 260.031 člana, a u neposrednom izjašnjavanju sudjelovalo je njih 203.245. U kandidacijskom postupku bilo je 756 pojedinaca, na dužnosti je izabrano njih stotinjak, pa je pravo istraživačko pitanje kamo su otišli oni koji nisu bili izabrani.
Kroz ovih dvadesetak godina mnogi od njih su postali članovi političkih stranaka, a neki su i po nekoliko puta promijenili stranku.
Narod.hr: Isticali ste da Vas je kod pisanja prve knjige vodilo pitanje kako stranke koje su iznutra nedemokratske mogu provoditi demokraciju. Često se ističe potreba rješavanja problema prisutnosti nedemokratskog naslijeđa u hrvatskoj politici, tj. potreba “lustracije”. Na koji način bi se, prema Vašem mišljenju, trebalo rješavati to pitanje?
Dr. Davorka Budimir: Ova moja knjiga nije poziv na lustraciju, niti suočavanje s prošlošću. Ona je suočavanje sa stvarnošću i potrebom za resetiranjem sustava koji promiče podobnost kao najvažniji kriterij napredovanja.
Lustracija tih pojedinaca je danas nemoguća, jer se podobnost raširila na članove njihovih obitelji, prijatelja i poznanika, na sve dijelove društva ne samo u politici, već i na akademskoj razini, biznisu, pravosuđu, medijima i civilnom društvu.
Ono što kao građani možemo zamjeriti političkim akterima je da su na ruševinama komunističkih institucija gradili demokratske, a da pri tome nisu mogli ili nisu htjeli mijenjati sami sebe i svoj komunistički mentalitet.
Narod.hr: Hoće li biti još javnih predstavljanja ove knjige i gdje ju je moguće nabaviti?
Dr. Davorka Budimir: Knjiga je predstavljena javnosti 20. ožujka 2018. godine u Zagrebu, a moguće ju je nabaviti u knjižarama. U narednim danima uslijediti će i promocije za zainteresirane građane i studente. Prva knjiga je dostupna u gotovo svim knjižnicama u Hrvatskoj. Knjiga ima 350 stranica i cijena joj je 120 kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa