Udruga U ime obitelji u subotu 7. ožujka 2026. s početkom u 9.30 sati u Hotelu Academia organizira „Simpozij o iskustvu spontanog pobačaja i suočavanju s teškim prenatalnim dijagnozama“. Povodom toga, u studiju HRT-a gostovala je dr. Željka Markić, liječnica i izvršna direktorica udruge.
> Simpozij o iskustvu spontanog pobačaja i suočavanju s teškim prenatalnim dijagnozama
Simpozij će okupiti brojne liječnike, specijaliste i znanstvenike, a namijenjen je zdravstvenim djelatnicima, psiholozima, pravnicima, studentima, duhovnicima, ali i svima koji se profesionalno ili osobno susreću s temama spontanog pobačaja i teških prenatalnih dijagnoza.
Ovaj znanstveno-stručni simpozij nastaje iz potrebe za otvorenim, interdisciplinarnim i humanim pristupom temama gubitka, neizvjesnosti i donošenja teških odluka u prenatalnom razdoblju. Na simpoziju će sudjelovati: prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek, dr. sc. Anita Dučkić Sertić, dr. sc. Zora Zakanj, dr. sc. Rajka Lulić Jurjević i dr. med. Lea Murn.
Znanstveni odbor čine dr. sc. Beata Halassy, prof. dr. sc. Dubravko Habek, dr. sc. Rajka Lulić Jurjević i prof. dr. sc. Ivica Grković.
Dr. Markić: O ovome se gotovo uopće ne razgovara
Dr. Markić u Studiju 4 potvrdila je kako je simpozij podržalo i Ministarstvo demografije i useljeništva te kazala kako joj je drago zbog toga. Dodala je da žene koje se suočavaju sa spontanim pobačajima i teškim prenatalnim dijagnozama godišnje ima oko 1400. Kako bi dočarala gledateljima koliko je to značajan broj, usporedila je to s brojem žena kojima se u jednoj godini dijagnosticira karcinom dojke – 3500.
„Hvala Bogu, o karcinomu dojke puno razgovaramo, ali o jednom iskustvu gubitka nerođenog djeteta i svega onog kroz što žena prolazi zbog tog gubitka gotovo uopće se ne razgovara“. Dodala je kako su te žene, kao i one s teškim prenatalnim dijagnozama, praktički nevidljive.
Zbog toga je udruga U ime obitelji okupila stručnjake, znanstvenike i roditelje s tim iskustvima, uoči Dana žena, kako bi se pronašli svi mogući načini za pružanje podrške.
> Milei vodi rat protiv industrije pobačaja u Argentini; evo što je do sada učinio za nerođene
Dr. Markić: Žene često sebe okrivljuju, iako za to ne postoje nikakvi dokazi
Nadalje, dr. Markić govorila je o tome kako jedna od pet žena ima iskustvo spontanog pobačaja, zbog čega prolaze kroz fazu depresije, te imaju problem sa stresom i anksioznošću.
„Ono što je najteže jest da one same sebe okrivljuju iako za to ne postoji nikakva znanstvena ili medicinska podloga“, naglasila je dr. Markić. Dodala je kako je trudnoća razdoblje radosti i iščekivanja te se stoga o ovoj temi mnogo ne razmišlja.
Zatim je podsjetila na mrežu solidarnosti koju je udruga pokrenula, a zove se „Rita – potpora mijenja živote“. Riječ je o projektu podrške žena koje su prošle ta teška iskustva onim ženama koje su se s njima tek susrele.
> Markić: Što se dogodilo navodnom ocu koji je u Ukrajini surogatstvom kupio dijete? Ništa!
Najdiskriminiranija skupina u društvu su trudnice i majke male djece
Potom je voditelj Petar Vlahov istaknuo kako će za vikend biti i Međunarodni dan žena koji će na svoj način obilježiti i feminističke udruge. Gošću je upitao hoće li se organizirati nekakva protuokupljanja, kazavši da u to niti ne vjeruje. Dr. Markić je odgovorila: „Ne, mi organiziramo svoje okupljanje na Dan žena u nedjelju. Smatramo da je potrebno govoriti o ženama u ovom društvu, činimo 50 posto ovog društva, i naš je doprinos važan i dragocjen kao i doprinos muškaraca“.
Naglasila je da su najdiskriminiranija skupina u društvu, prema svim izvješćima i pokazateljima, trudnice i majke male djece.
„Kad se govori o Zakonu o radu, on se neprekidno krši upravo na ženama koje se odluče biti majke, tako da mogu reći da je majčinstvo najdiskriminiranija pojava danas u hrvatskom društvu“, ustvrdila je dr. Markić.
> Spašena beba s tumorom podsjeća na slučaj Čavajda: Jedna majka odabrala život, druga smrt
O pravima žena u Iranu
Govoreći o pravima žena, kvotama i prisustvu u gospodarstvu, u svjetskom i domaćem kontekstu, dr. Markić se prvo osvrnula na broj žena na izborim listama. U međuvremenu je Vlahov otkrio koliko se kazne ženama u Iranu za ples – šest mjeseci zatvora, a za pjevanje u zatvorenom prostoru – više od šest mjeseci. Voditelj je to usporedio s razgovorima koji se mogu čuti u medijima i politici o „pravima iranskog režima“, dok se tisuće ljudi ubija zbog prosvjedovanja i šerijatskih pravila.
Vlahov je završio misao: „Da dođe danas iranski režim i pošalje teokratski, klerikalni, zvali ga mi kako hoćemo, on pošalje poruku reprezentaciji ženske iranske momčadi da su izdajnici države jer nisu srčano pjevale himnu. Zamislite o čemu mi razgovaramo“.
Dr. Markić se nadovezala: „Da, to je režim protiv kojeg se neće buniti neki ljudi koji će zagovarati prava žena“. Istaknula je kako je današnja situacija u Iranu takva da se ženama ne dopušta kandidiranje na izborima, a u Hrvatskoj ćemo „cijele dane pričati o tome da je nedovoljno žena“. Potom je postavila pitanje zašto bi uopće bio nametnut neki postotak žena na listama?
> Iranske reprezentativke nisu pjevale himnu, državni medij ih proglasio izdajicama
Dr. Markić: Danas biološki muškarci nama ženama govore kako se osjećamo
„Važno je da žene imaju slobodu natjecati se i da one budu najbolje i ako su najbolje da dobiju te pozicije“. Dodala je kako je protiv toga da se ženama daju privilegije samo radi toga što su žene. Međutim, naglasila je kako to ne znači da se tako ženama ne daje prilika. Važna je startna pozicija, složila se s Vlahovom, te ustvrdila da bi to bila diskriminacija kada mu muškarac i žena imali različite startne pozicije. Zaključila je kako je bitno samo tko je najbolji, a ne je li žena ili muškarac.
Zatim je upozorila na pojave s Noćnog marša, poput one u kojoj se biološki muškarci predstavljaju kao žena. Kao primjer je navela i nedavnu bizarnu situaciju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji gdje je Hillary Clinton dovela biološkog muškarca da priča o pravima žena.
„To nije kršenje prava nas žena? Da muškarci ulaze u naš prostor sporta, u naš intimni prostor, da oni diskutiraju i prave se da oni znaju kako se mi osjećamo, da nam pričaju kako oni mogu ostati trudni“.
> Clinton na raspravi o temeljnim ženskim pravima ugostila ‘transrodnu osobu’
Žena ima pravo odlučivati o svom tijelu, ali ne o pravu djeteta na život
Potom je upozorila na trgovinu ženinim tijelom u surogatstvu, što je u opreci s feminističkim parolama da se žene ne smije svesti na to da samo rađaju djecu, dodavši kako je ta praksa ujedno i trgovina djecom. Na pitanje voditelja o odlučivanju o svom tijelu, dr. Markić je kazala da žena ima pravo odlučivati o svom tijelu, ali ne o pravu djeteta na život, čije tijelo nosi u trudnoći.
„Paradoks je da se danas feministkinje zalažu za pravo majki da smiju usmrćivati svoje kćeri u svojim utrobama“. Ustvrdila je da je znanost potpuno jasna po tom pitanju kada počinje život: „Žena nosi ljudsko biće i u toj fazi ona treba pomoć i zaštitu“.
Vlahov je potom postavio pitanje kako bi izgledali rezultati da se danas organizira referendum o pobačaju.
Dr. Markić je odgovorila: „Mislim da bi mnoge iznenadio radi toga što je, naprimjer, Poljska koja štiti život od začeća do prirodne smrti, ima dva izuzetka, pričali su 90-ih kada je mijenjala zakon da će žene umirati, a danas Poljska ima najnižu stopu majčinske smrti u Europi. Prosjek Europe je 5-7 na 100.000 žena koje umiru u toku trudnoće i nakon poroda, tu spadaju i pobačaji, a u Poljskoj ta brojka iznosi – dva. Dakle, brojke, rezultati pokazuju da su žene sigurnije u državama gdje pobačaj nije osiguran“.
Na kraju je zaključila da bi u Hrvatskoj najdivnije bilo kada bi svi ljudi bili sigurni, uključujući i nerođenu djecu.
