Markić: Što se dogodilo navodnom ocu koji je u Ukrajini surogatstvom kupio dijete? Ništa!

U Hrvatskom saboru danas se, u organizaciji Odbora za obitelj, mlade i sport  održao se Okrugli stol pod nazivom “Surogat majčinstvo”. Ova tema posljednjih je tjedana aktualna u domaćoj javnosti zbog kontroverzne odluke Ustavnog suda koji je nedavno je podržao par koji je dijete dobio surogatstvom u ratom pogođenoj Ukrajini, sugerirajući Upravnom sudu da dopusti upis u Maticu rođenih.

Okrugli stol koji se održao u Hrvatskom saboru okupio je predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, akademske zajednice, stručnjake iz sustava pravosuđa, ustavnog prava, te organizacija civilnog društva kako bi se zajednički raspravilo o zakonskom uređenju, kontrolnim mehanizmima i pravnim i etičkim posljedicama surogat majčinstva.

1 od 29

>Iustitia et pax o surogatstvu: Ozbiljno narušavanje neotuđivog dostojanstva djeteta i majke

Uvodničarke su prof.dr.sc. Dubravka Hrabar s katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te zamjenica pravobraniteljice za djecu mr.sc. Maja Gabelica Šupljika.

>Upravni sud poslušao Ustavni i nagradio nabavljanje djeteta protuzakonitim surogatstvom!

Vučemilović: ”Može li želja da se postane roditelji imati prednost nad pravima djeteta?”

U uvodnom obraćanju predsjednica Odbora Vesna Vučemilović kazala je da je surogatstvo u Hrvatskoj striktno zabranjeno kao i u većini zemalja EU. Postoje države u kojima je ta praksa legalna i dostupna strancima bez obzira na zakonsku regulativu u matičnim državama iz kojih dolaze.

‘Ovu temu je aktualizirao jedan slučaj. Postavljamo pitanje štite li naši zakoni prava djece rođenih na taj način i može li želja da se postane roditelji imati prednost nad pravima djeteta”, kazala je.

‘Ljudi koji financijski to mogu sebe stavljaju iznad zakona i onda djelatnike u javnim službama dovode u situaciju da moraju donositi odluke koje ne bi trebali.

Izvjestiteljica UN-a i brojna tijela EU su donijeli niz preporuka i dokumenata koji osuđuju surogatstvo, a zaziva se i globalna zabrana”, dodala je.

‘Ako imamo zakon koji nešto zabranjuje, kako imamo pravne i stvarne posljedice suprotne tom zakonu i kako to prevenirati?”, dodala je Vučemilović.

Maja Gabelica Šupljika: Protiv smo surogatstva, ali djetetov interes je na prvom mjestu

Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu progovorila je o dobrobiti i pravima djeteta koje je rođeno u zemlji u kojoj je surogatstvo dozvoljeno, a živi u kod nas, gdje je surogatstvo u sferi kaznenog djela i trgovanja ljudima. Međutim, dijete nije biralo način na koji je došlo na ovaj svijet, a odbijanjem bilježenjem njegovog rođenja u državne matice, ono za državu ne postoji i nevidljivo je i to postaje problem”, kazala je.

Istaknula je da je načelni stav Pravobraniteljice za djecu protivan surogatstvu.

To nije sporno i Hrvatska je dobro donijela odluku. Neupitna je zakonska odredba i zabrana surogatstva. Međutim slažemo se da je moguće biti protiv surogatstva, ali priznavati pravo i interes djeteta rođenog na taj način. Čini nam se da osporavanjem djetetovih prava zbog odluka njegovih roditelja narušava djetetovo dostojanstvo jer upiremo prstom u smisao njegovog postojanja”, kazala je.

”Dijete postoji, rođeno je i živo, no neupisano. Za državu nepostojeće i tek tada, zato što je nepostojeće, postoji veliki rizik da bude žrtvom trgovanja djecom”, napomenula je.

Druga analogija odnosi se na tajnika komisije Iustitia et pax, prof. Dugalića koji je kazao da će Crkva krstiti dijete ako se to zatraži, tako isto mislim da država treba upisati to dijete dok nije donijela jasniji zakonski okvir o ovakvoj situaciji između dvije države.

‘Ne radi se samo o pravnim i praktičnim implikacijama surogatstva, nego o najboljoj interesi djeteta’. ”Zločin nije moj, ali kazna ipak jest, a mi to ne smijemo dopustiti iako smo jasno protiv surogatstva”, poručila je.

Vučemilović je napomenula da je u hrvatskom Obiteljskom zakonu ”majka žena koja je rodila dijete”.

Hrabar: Surogatstvo, slično kao prostitucija, ponizuje ženu

Druga uvodničarka, Dubravka Hrabar, koja je članica i komisije HBK ‘Iustitia et pax’, kazala je da je to trgovina ljudima, eksploatacija žena i trgovina djecom, jer iznajmiti reproduktivne organe nije ništa drugo nego eksploatacija žene, napomenula je. Ako za tu uslugu kojoj je finalni proizvod dijete, platimo, onda smo dijete kupili isto kao kada se djecu kupuje za posvojenje u siromašnim afričkim državama. 

‘Surogatno majčinstvo, slično kao prostitucija, ponizuje ženu i postavlja pitanje je li novčana uistinu dovoljna kompenzacija za 9 mjeseci tuđeg otkucaja srca ispod svojeg srca, za trudničke mučnine i porođajne boli bez obzira na to što žene pristaju na to”, kazala je Hrabar. Spomenula je i da je besplatno, altruističko surogatstvo paravan. Spomenula je primjer gdje je majka svom sinu rodila dijete na taj način.

”Što je doista najbolji interes djeteta u ovakvim situacijama?”, pita Hrabar. Napominje da je surogatsvo legalno u malom broju država, no kako nije isključeno širenje jer je riječ o ogromnim zaradama i lobijima, a istovremeno se otvara niz pravnih i etičkih problema: Predaja djeteta koje se rodilo s down sindromom, ili gluho? Tko ima pravo odluke o pobačaju? Duguje li onda surogat žena primljeni novac? Što ako se par tijekom procesa razvede?

Neke države poput Italije uvele su zabranu, ali i sankcije, a rješenja nekih država mogu biti od pomoći, ali mi trebamo slijediti svoj put. Na tom putu su se novim regulativama ispriječile nove regulative EU.

Obiteljsko zakonodavstvo govori da je majka žena koja je rodila dijete.

Pravo na roditeljstvo ne postoji

Istaknula je kako je vladavina prava temeljno ustavno načelo i podrazumijeva obvezu poštovanja propisa. Oni koji smatraju da je žena gospodar svoga tijela, zaboravljaju da su iznad toga zakoni i da je recimo zabranjeno prodavati vlastite organe. Ako odsiječemo vlastito uho, a nismo van Gogh, odvest će nas kod psihijatra. Ne postoji apsolutna sloboda čovjeka, ona je omeđena pravima i slobodama drugih i postojanjem javnog poretka.

U surogatstvu je riječ o trgovini djecom kako bi se ostvarilo roditeljstvo, premda pravo na roditeljstvo ne postoji ni u jednom međunarodnom dokumentu”, istaknula je Hrabar.

Poticanje upravnih tijela na upis lažnih podataka daleko je od vladavine prava. Iz presude upravnog suda saznajemo da je dijete upisano u ukrajinske matice i nije nepostojeći entitet. Čitajući Zakon o državnim maticama vidimo da upis djeteta rođenog u inozemstvu nije obveza nego mogućnost kojeg roditelji mogu i ne moraju tražiti. Ne dvojim da je Ustavni sud bio pod pritiskom međutim znamo da DNA vještačenje nije provedeno već je potvrda ishođena od bolnice u kojoj je surogatstvo provedeno. Stoga je Ustavni sud trebao tražiti upis djeteta bez podataka o ocu, a navodnog oca uputiti na neovisno vještačenje u Hrvatskoj, a ne izrijekom nasiti podnositelja zahtjeva kao roditelja”, pojasnila je Hrabar.

Ustavni sud je napomenuo da nije ulazio u meritum, no, kako je istaknula Hrabar, priznati učinke pravno nedozvoljenog instituta znači priznati sam institut .

”Dijete nije paket, ali je postalo roba”, zaključila je Hrabar.

Miletić: Moćnici odlaze u Afriku kupovati djecu ili u Ukrajinu i Indiju

Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić kazao je da ne postoji pravo na dijete. ”Dijete nije ničija igračka, da bi netko otišao u trgovunu, izabrao kupio i otišao s njim doma. 

U Hrvatskoj postoje moćnici, koji su vlasnici velikih korporacija i politički moćni i koji misle da se djeca mogu kupovati. Neki su odlazili u Afriku, Kongo, u siromašne i neuređene države i kupuju djecu, a neki i preko Zoom konferencija gledaju kako ta djeca izgledaju i onda bi birali koga će kupiti. Ovdje vidimo da postoje moćnici koji odlaze u Ukrajinu ili Indiju,, i neki moćnik dolazi i potpuno gazi ljudsko dostojanstvo žene i koristi tu ženu kao da je mula. Ja ti platim, dobit ću proizvod – dijete, a tvoje dijete nikada neće saznati da si mu mater”, kazao je Miletić.

Kazao je da se 30 milijardi dolara samo u 2025. se vrtjelo u tom biznisu. Istaknuo je da je Most za kažnjavanje i sankcioniranje. Podsjetio je da je Italija uvela novčane kazne, novčane i zatvorske.

Podsjetio je da je zastupnica Anka Mrak Taritaš Mostovce zbog toga prozvala da nas žele vratiti u srednji vijek i to zbog zaštite žena i djece.

Lugarić: Što ćemo s djetetom? Priznati ga ili vratiti u Ukrajinu

Marija Lugarić, saborska zastupnica SDP-a kazala je da postoji širok konsenzus oko zabrane surogatstva i da nitko u RH ne podržava surogatstvo, iako postoji različiti argumenti. Jedni argumenti idu iz konzervativnih i crkvenih krugova, a drugi iz lijevih i feminističkih krugova.

Napomenula je da dolazimo do situacije što se ”moramo nositi s učincima surogatstva”. Ne slaže se da je biti protiv surogatstva znači biti protiv njegovih posljedica.

”Zašto uopće dolazi do surogatstva? Neću ići u motive žena koje na to pristaju. Zašto se par odlučuje na to. To je sport ljudi koji imaju novaca, to naprosto košta. Ta rabota je dostupna malom broju ljudi. No zašto do toga dolazi? Ti roditelji očito se nisu mogli realizirati kao roditelji na neki drugi način. Da su mogli postati roditelji prirodnim putem, sigurno nikada ne bi išli na surogatstvo, da su mogli posvojiti isto tako. Možda je jedan dio očajnih odluka da se ide u surogatstvo, možda i dio rješenja. Možda propise za posvajanje djece treba olakšati”, kazala je.

Nije napomenula da je prema izvješću UN-a raste ovaj biznis među samcima i homoseksualnim parovima. 

”Ja bih voljela da netko tko se ne slaže s ovom odlukom Ustavnog suda, što je u tom slučaju trebalo napraviti s tim djetetom? Postoji živo dijete u Hrvatskoj. Imali smo dva izbora, prvi je ovo što je napravljeno da se dijete upiše u matice, drugo je staviti dijete na vlak za Ukrajinu i staviti u prvi dom?”, pojednostavila je Lugarić.

Hrabar: Dijete je trebalo dobiti posebnog skrbnika koje će štititi njegov interes 

Prof. Hrabar kazala je, što se tiče sudbine tog djeteta, ono bi po Obiteljskom zakonu trebalo dobiti posebnog skrbnika. To su djeca koja su se našla na teritoriju Hrvatske bez roditelja. Mi ne znamo tko je otac. Dijete je trebalo dobiti posebnog skrbnika koje će štititi interes djeteta.

”Mi moramo obuhvatiti razlog zašto bismo propisivali zakon sa strogim kaznama zato da bismo odvraćali, ali tu je i etika. Mi ne smijemo sudjelovati u tome na način da se propušta da se to događa. Pitanje je načela i nije bitno govorimo li o jednom ili 50 djece. Kada je počeo rat, 1800 djece je tamo čekalo svoje naručitelje kada su se granice zatvorile. Mi ne smijemo u tome sudjelovati”, kazala je.

Sven Gobbo: Odluka Ustavnog suda je sudski aktivizam

Sven Gobbo iz inicijative CitizenGo kazao je da govori u ime 12.200 građana koji su putem CitizenGo peticije zatražili zaštitu dostojanstva žene i prava djeteta. Ti su potpisi predani predsjedniku Vlade u ponedjeljak i iza svakog tog potpisa stoji osoba koja vjeruje da ljudski život ne smije postati roba. Povod našem apelu je hitan: 13 sudaca Ustavnog suda je tiho i bez rasprave zaobišlo ovaj visoki dom. Stvorili su rupu u zakonu koja omogućuje da se surogatstvo u Hrvatskoj legalizira na mala vrata kroz priznavanje komercijalnih ugovora sklopljenih u inozemstvu. Tema surogatstva nije samo pravno pitanje, ona zadire u neka intimna područja ljudskog života, majčinstvo, obitelj. U svojoj srži pretvara trudnoću u uslugu, a dijete u predmet ugovora. Prekida prirodnu vezu između majke i djeteta”, kazao je.

Napomenuo je da je dijete najnezaštićenija strana koje ne može pristati niti pregovarati.

Smije li želja odraslih biti iznad prava djeteta da zna tko ga je nosio pod srcem?, pita se Gobbo.

Dodaje da moramo misliti i na žene jer se surogatstvo oslanja na ekonomsku nejednakost. ”Kada žena zbog financijske potrebe pristane biti biološki inkubator za nekoga drugoga, o kakvoj slobodnoj odluci govorimo?!”, napominje.

Odluku Ustavnog suda nazvao je sudskim aktivizmom i pozvao na primjenu talijanskog primjera.

Pozvao je one koji o tome odlučuju da zatvore ”pravnu prazninu” i zaštite ono najvrijednije – dostojanstvo majke i djeteta.

Markić: To je nakaradni koncept i potrebno ga je zaustaviti

Dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji istaknula je da ona namjerno koristi termin surogatstvo nakon što je Marija Lugarića tražila da se govori ‘zamjensko majčinstvo’, jer smatra da je terminologija surogat majčinstvo ili zamjensko majčinstvo zapravo izrugivanje ženama koje se eksploatira za surogatstvo. ”Stavljati surogatstvo u kontekst majčinstva gdje se dijete odvaja od žene koja ga je nosila i gdje mu se uskraćuje veza s majkom i onda stavljati surogatstvo u vezu s majčinstvom, smatram izrugivanjem”, istaknula je.

Podsjetila je da je posebna izvjestiteljica UN-a o nasilju nad ženama i djevojčicama, Reem Alsalem, na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda prošle godine objavila izvješće koje govori o surogatstvu.

”Imala sam priliku i osobno s njom razgovarati. Kazala je da nije imala jasnu sliku i stav da treba dobiti globalnu zabranu, no da je ostala zapanjena činjenicom što je događa u svijetu surogatstva. Ona je surogatstvo svrstala trgovinom ljudima”, kazala je Markić.

Spomenula je glavne preporuke posebne izvjestiteljice UN-a. To je globalno ukidanje surgatstva u svim oblicima, drugo je da države trebaju raditi na međunarodnom, pravno obvezujućem instrumentu koji zabranjuje sve oblike surogatstva, kriminalizirati naručivanje djece, djelovanje agencija i klinika, i oglašavanje surogatstva.

Osvrnula se i na hrvatski slučaj koji je i pobudio interes javnosti i u konačnici doveo do odluke Ustavnog suda.

”To je ogroman biznis”

”Čuli smo da je postojalo rješenje koje ustavni sud nije iskoristio, a to je da se zaštiti pravo tog djeteta, da ima pravo na zdravstveno osiguranje, da se prestane manipulirati s brigom za dijete kako bi se ustvari štitilo praksu koja je danas vrijedna 30 milijardi dolara, a procjenjuje se da će kroz tri godine doseći 150 milijardi dolara. To je biznis, to je ogroman biznis. Možda ne postoje političke organizacije u Hrvatskoj koje se zalažu za surogatstvo, ali možda postoje lobiji koji se za to zalažu, valjda nitko naivan misli da ne postoje.

Što se tom čovjeku dogodilo? Istraga? Ništa!

Čovjek koji je odlučio prekršiti hrvatski zakon, otići u ratom razvaljenu Ukrajinu, neku ženu tamo iskoristiti da nosi i rodi dijete, koje onda on dovodi u Hrvatsku, što se njemu dogodilo? Ništa. Mi ne znamo je li on uopće otac djeteta no sa sigurnošću znamo da je kršio zakone i da je novac koristio kako bi osigurao sebi ono što je on želio. Je li pokrenuta istraga protiv njega? On nije nikakve posljedice imao, a ja smatram da je trebao i da mi u Hrvatskoj trebamo osigurati da kroz Kazneni zakon zaštitimo žene i djecu i cijelo društvo od infekcije konceptom da se ženina maternica iznajmljuje i da se djeca kupuju. To je nakaradni koncept i potrebno ga je zaustaviti. Mi smo došli do toga da oni koji su govorili da Katolička crkva gura ženu u kuhinju i dom i kao onu koja samo treba rađati, nama tumače kako je surogatstvo prihvatljivo i da ga se treba gledati kao moderno dostignuće”, istaknula je Markić ovaj paradoks.

Markeljević: Ovo je ropski sustav i omogućuje moćnicima da ostvare svoje želje

Dr. Jasenka Markeljević s Medicinskog fakulteta kazala je da vidi jedan fokus koji bi trebao iskoristiti koji se odnosi na edukaciju mladih i plasiranja određenih ideja u medijski prostor. ”Svi smo svjesni da se rijetko čuje pojam savijesati, svijesti, dostojanstva, suosjećanja…Digitalna epoha plasira transhumanizam koji eliminira svijest, savjest, emocije i poništava nas kao ljudska bića, bez obzira jesmo li teološki orijentirani ili ne. Sve se svodi na nekakvu cost benefit logiku. Ono što mogu kupiti to je moje i s raspolaganjem životom s aspekta prava na nešto. I u starom svijetu se događalo da ropkinje rađaju djecu svojim vlasnicima. Događa se to da znanost omogućuje da nešto što je moguće nije ujedno i etički dopustivo. Treba raditi na osvješćivanju ljudi…Treba raditi na edukacije mladih ljudi. Ovo je ropski sustav i omogućuje moćnicima da ostvare svoje želje.

Postoji popriličan broj znanstvenih članaka koji opravdavaju surogatstvo s aspekta altruizma pa se provlači siromaštvo itd. To je nedopustivo jer se otvaraju vrata da se to prizna kao dostignuće civilizacije”, istaknula je.

Župančić: Krštenje nema pravni učinak

Pastor Vatroslav Župančić osvrnuo se na izjavu zamjenice pravobraniteljice za djecu koja je spomenula, citirajući prof. Dugalića, da bi krstio dijete stavljajući to u analogiju s upisom u maticu.

Župančić je istaknuo da RH ima ugovore s nekim vjerskim zajednicama u kojima se priznaju neke stvari, vjenčanje ima pravni učinak i to se pokušalo izigrati od strane jedne transrodna osobe. Vjeronauk u školama je također priznat kao i služba u Oružanim snagama ili bolnicama. Međutim krštenje nema pravnog učinka, to je obred inicijacije, sakrament, ali nema pravnog učinka”, napomenuo je.

Smiljan Severinski o surogatstvu zbog medicinskih razloga

Prof. Neda Smiljan Severinski, članica nacionalnog Povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju kaže da je zakonska regulativa jasna, međutim naglašava da Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji dozvoljava donaciju embrija. Žena u Hrvatskoj može rađati dijete koje nije biološki njeno niti od njezinog muža. To je kontradikcija. Rađa ga par, a embrij je tuđi.

Druga stvar su pacijenti koji bi trebali surogatstvo zbog medicinskih razloga, ne zbog svojih želja ili ostvarenja. To su žene koje se rode bez maternice ili zbog bolesti izgube. Te žene onda nemaju pravo na liječenje i zapravo smo danas razgovarali u kontekstu loših strana no motivi mogu biti  drugačiji, a ne samo zarada i prodaja. Ja nisam za surogatstvo i moj osobni stav je da to nikada ne bi nekome predložila no ostat će dio pacijenata koji će to možda trebati”, kazala je.

Markić: Surogatstvo raste zbog homoseksualnih parova

Željka Markić je napomenula da suosjeća ženama koje zbog medicinskih problema ne mogu imati djecu i nažalost takva će se žena, napominje, uvijek uzeti kao primjer za razvoj industrije surogatstva i promicanja lijepe slike o surogatstvu.

”Kao što je surogatstvo najbrže rastući segment za reproduktivnu medicinu tako je udio homoseksualnih parova, pogotovo muških koji naručuju djecu tim putem, najbrže rastući. Pritom se dijete dodatno lišava majke. O toj temi bi se moglo i zasebno raspravljati”, istaknula je.

Izvor: narod.hr