Akademik Vladimir Paar i prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak bili su gosti na tribini o cjelovitoj kurikularnoj reformi koja se u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Matice hrvatske Ogranak Split održala 25. svibnja u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu. Moderator tribine bio je doc.dr.sc. Mirko Ruščić koji je i sam sudjelovao kao recenzent za predmet biologije.
Na samom početku dr. Ruščić je naglasio da se radi o konfuznom dokumentu kojemu nedostaju bitni sadržaji. Nije mu jasno čemu žurba i zašto se hitno želi implementirati kurikularna reforma u školski sustav ove jeseni.
Akademik Vladimir Paar je istaknuo da nam je reforma školstva svakako nužna i potrebna. No, pravo je pitanje, kakva nam je reforma potrebna? U svijetu se sve više radi na cjeloživotnim obrazovanjem nastavnika. Naveo je primjer jednog znanstvenog istraživanja koje je pokazalo da se izvrsni rezultati mogu postići i s lošijim kurikulumom ukoliko je nastavnik motiviran i dobro obrazovan. Nama trebaju motivirani nastavnici koji trajno ulažu u svoje obrazovanje.
Problem cjelovite kurikularne reforme nije političke naravi nego stručne naravi. Dokument nije prošao stručnu reviziju. Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pristiglo je stotinjak primjedbi recenzenata koji se slažu da prijedlog kurikularne reforme nije zreo za primjenu u školama, objašnjava akademik Vladimir Paar.
Ekspertna radna skupina nije imala nijednog međunarodnog stručnjaka. Problem je u metodologiji koja previše podsjeća ”šuvarovom” modelu. Nije se vodilo računa o integralnom pristupu. U nekim dijelovima kurikula za povijest, hrvatski i biologiju očituje se ideološka i svjetonazorska obojanost. Ovaj dokument treba revidirati, a kao dobar primjer akademik Paar je istaknuo njemački kurikulum.
Još oštriji bio je prof.dr.sc. Slobodan Prosperov Novak koji je voditelja stručne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića nazvao ”lešem” iz Milanovićeva ormara. Jokić nije svjestan da drži u rukama ”tempiranu bombu” koju je 80-ih ostavio Stipe Šuvar. Radi se o teroru metodike. U Europi nema nijedne države koja bi toliko potcjenjivala svoj identitet u jeziku i književnosti.
Hrvatska književnost je ovim dokumentom potpuno ponižena, ocjenjuje dr. Novak i kaže: ”Postalo je stidno govoriti o nacionalnim sadržajima.” Udžbenici iz hrvatskog jezika i književnosti su posve reducirani. Nesuvislo je ocu književnosti Marku Maruliću posvetiti, primjerice, deset stihova, a filmu Bitka na Neretvi deset stranica.
Ne može nam Jutarnji list biti mjerodavan za sastavljanje kanona hrvatske književnosti, zaključio je dr. Slobodan Prosperov Novak i upozorava da Jokićeva ostavka ne znači kraj, nego tek početak nove bitke koja nas čeka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
