Dr. sc. Hrabar: ‘Pokušaj jasnog definiranja obitelji propao je zbog nespremnosti ministarstva i zbog pritiska lijevo-liberalnih lobija i medija’

Okruglim stolom na temu “Izazovi suvremenih obitelji” započeo je sedmodnevni program u sklopu Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji se održava u Splitu i Solinu. Okrugli je stol održan u ponedjeljak, 10. rujna 2018. u palači Milesi u Splitu i privukao je velik broj posjetitelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudionici okruglog stola su bili predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, psihoterapeutkinja dr. Asja Palinić Cvitanović, specijalist za obiteljsko pravo i profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Dubravka Hrabar i doktor moralne teologije i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Tonči Matulić. Moderatorica je bila prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, a program je obogatio i gitarist Petar Čulić.

U ime organizatora okruglog stola Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, okupljene je pozdravio dekan prof.dr.sc. Anđelko Domazet, a riječi pozdrava je uputio i domaćin splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Nadbiskup je izrazio želju da ovaj sedmodnevni susret bude čvrst temelj na kojem će graditi i društvo i crkva, a da će obitelj biti ta koja će njihovu povezanost i ojačati.

Psihoterapeutkinja dr. Asja Palinić -Cvitanović u svom se izlaganju osvrnula na probleme unutar hrvatskih obitelji s kojima se susrela u svom dugogodišnjem radnom iskustvu, kao i potrebnim kompetencijama za izgradnju zdrave obitelji. Srž problema u braku leži u “lošoj komunikaciji i neprihvaćanju jedno drugog”. Baveći se obiteljskim problemima shvatila je da u braku “obitelji postaju bojište na kojem svatko dokazuje svoju ispravnost”. Nesreća pojedinca i njegovo nezadovoljstvo brakom leže u pretjeranom traženju odobravanja te ispravnosti od strane drugih i posvećivanju velike pažnje na to što drugi misle o vama i koliko vas vole. Rješenje problema leži u “gradnji jedne zdrave slike sebe, vezano za svoje vrijednosti, a bez obzira što mi drugi poručuju”. Zaključila je kako prije braka partneri gledaju cijelu osobu kroz karakteristike koje im se sviđaju, a tijekom braka kad krene natjecanje za ispravnost, počinju prenaglašavati one negativne karakteristike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor dr. sc. Tonči Matulić je istaknuo kako je bračna ljubav između muškarca i žene najvažnija za opstojnost braka. “Svi problemi braka i svi suvremeni izazovi braka imaju odgovoriti na pitanje kakva je bračna ljubav”. Upozorio je i na problem kako se sve češće iz lijevo-liberalnih i anarho-liberalnih krugova može čuti da je odgoj djece posao države i da se roditelji nemaju što petljati. Profesor je naglasio da nitko ne može odgajati djecu bez suglasnosti roditelja jer su “državu stvorili ti isti roditelji” i stoga crkva, škola i država mogu samo biti suradnici i partneri roditeljima u odgoju.

Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Dubravka Hrabar obradila je termin obitelji iz pravnog kuta. Gotovo svi ljudi imaju obitelj iz koje su potekli i gotovo svi ljudi imaju svoju novu zasnovanu obitelj. Smisao zasnivanja obitelji proizlazi iz čovjekove “potrebe za druženjem, za socijalizacijom, za intimnošću” i stoga nema straha od nestanka obitelji jer čovjek nije samotno biće i on se realizira u svom odnosu s drugim ljudima. Za hrvatsko zakonodavstvo obitelj je poprilično apstraktan pojam i nema jasnu definiciju. Prošle je godine profesorica Hrabar bila član radne skupine koja je pokušala pravno definirati obitelj za potrebe obiteljskog zakona. Članovi obitelji bi bili “roditelji, djeca, roditelj koji ne živi s djetetom i ostali članovi koji žive zajedno, najčešće baka i djed”, ali takav je pokušaj definiranja propao zbog nespremnosti resornog ministarstva da brani takvu definiciju i zbog pritiska lijevo-liberalnih lobija i medija.

Završnu je riječ dobio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji je iznio planove rada Vijeća HBK za život i obitelj. Istaknuo je kako je zanemarena uloga djedova i baka u obiteljskom životu te da ih često isključujemo iz obitelji. “Sve nas se manje rađa, a sve je više starijih osoba i zbog tog smo odlučili da će sljedeći trogodišnji ciklus obiteljskog pastorala biti posvećen starijim osobama i međugeneracijskoj solidarnosti s posebnim naglaskom na ulogu djedova i baka u obitelji, crkvi i društvu,” najavio je mons. Uzinić za kraj okruglog stola.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dvosatni okrugli stol je zaključen polusatnom raspravom. Pitanja je bilo mnogo i neka su ostala neodgovorena što pokazuje da interesa za temu obitelji ne manjka.

Program Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji se nastavlja u utorak, 11.rujna u Nadbiskupskom sjemeništu gdje će u 19 sati biti predstavljen zbornik dječjih radova “U zagrljaju moje mame”. Organizator je Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije.

Svoj doprinos Susretu dali su djeca i mladi, osnovnoškolci i srednjoškolci s područja Splitsko-makarske nadbiskupije. U sklopu dvogodišnje pripreme pod geslom „Očinstvo i majčinstvo – dva lica roditeljskog poslanja“, sudjelovali su u natječajima literarnih i likovnih radova. Tako je u listopadu 2017. godine objavljen i svečano predstavljen zbornih radova „Na ramenima moga tate“, a 11. rujna 2018. bit će predstavljen novi zbornik „U zagrljaju moje mame“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U zajedništvu učenika, roditelja, vjeroučitelja, nastavnika i ravnatelja škola, zbornik će predstaviti splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, predstojnik Katehetskog ureda mr. don Josip Periš, profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu dr. sc. Dunja Pivac i profesorica hrvatskog jezika u OŠ Tučepi Brigita Mravičić. Moderator je vjeroučiteljica Helena Balajić, na cijelu promociju pjesmom će obogatit ženska klapa Neverin.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.