Često se zna reći kako je ‘ime znak’, ono nosi određena značenja koja upućuju na neke osobine, a koliko je ta uzrečica točna najbolje svjedoči junak utakmice s Belgijom, Joško Gvardiol. Zovu ga Pep, zbog sličnosti s prezimenom velikog trenera Manchester Cityja, Pepa Guardiola, a sve o prezimenu našeg nogometaša za T-portal je ispričao vrsni jezikoslovac mlađe generacije, onomastičar iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu Domagoj Vidović.
Komplimenti za Joška Gvardiola se slijevaju sa svih strana svijeta, i nema sumnje da smo dobili nogometaša o kojem će se još dugo pričati. No mnoge je zanimalo odakle potječe njegovo prezime.
> Dr. sc. Domagoj Vidović: Hrvatski jezik u okružju – izazovi i zamke
> Dr. sc. Vidović: HAZU u svoje okrilje primila dvoje potpisnika Dekaracije o zajedničkom jeziku
Riječ je o endemskom prezimenu – svi Gvardioli potječu iz istog hrvatskog mjesta…
“Prezime Gvardiol, koje potječe iz Novigrada kod Zadra, dovodi se u vezu s romanskim glagolom guardare ‘čuvati’ te je srodno poznatomu katalonskom nogometnom prezimenu Guardiola. Našemu braniču ono savršeno pristaje jer je neprijelazan, izvrsno čuva protivničke napadače. Usto, pristaje mu i osobno ime jer se ono dovodi u vezu s imenom Josip koje na hebrejskom znači Jahve je pridodao, a Jošku je Jahve uistinu pridodao mnoge talente”, kaže Domagoj Vidović i dodaje:
“Zanimljivo je da guardiola na talijanskome znači stražarska kućica, a kako su kućice za pričuvne igrače slične stražarnicama, mogao bi Joško biti i vrhunski trener. Prezime je Gvardiol endemsko prezime, tj. prezime čiji svi nositelji potječu iz zadarskoga kraja. Godine 1948. svi su Gvardioli živjeli u Novigradu. Danas ih ima i u Zagrebu, Zadru i na Dugome otoku, ali svi potječu iz Novigrada”, objasnio je Vidović koji se skoro 20 godina bavi proučavanjem vlastitih imena, prezimena i toponima diljem Hrvatske.
O autoru
* Domagoj Vidović (Metković, 1979.). Osnovnu je školu pohađao Metkoviću i Pučišćima na Braču, a gimnaziju završio u Metkoviću. Diplomu profesora lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti stekao je u ožujku 2004. Od 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iste je godine upisao poslijediplomski znanstveni studij lingvistike te doktorirao u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja. Dr. sc. Vidović danas je viši znanstveni suradnik te voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju (od 2020.) i metkovske podružnice Instituta (od 2014.). Predmetom je njegova užega zanimanja onomastika na rubnim hrvatskim prostorima, dijalektologija i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta.
Objavio je tri samostalne knjige i četiri u suautorstvu te tridesetak izvornih znanstvenih radova. Ujedno je urednikom ili članom uredništva u više znanstvenih časopisa. Kao jedan od autora Školskoga rječnika hrvatskog jezika dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2013. Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti Hrvatskoga sabora za 2014. godinu. Godine 2016. dr. sc. Vidović dobio je nagradu Narona u području znanosti koju dodjeljuje Grad Metković. Od 2012. do 2022. uz kraće je prekide bio kolumnistom jezične rubrike (dvo)tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.
