Site icon narod.hr

Dr. sc. Vukelić za Narod.hr: Starčević je doživljavao hrvatski narod kao spasitelja Europe

starčević vukelić

Foto: doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, commons.wikimedia.org; fotomontaža: Narod.hr

Uoči znanstveno-stručnog skupa posvećenom dr. sc. Anti Starčeviću, “Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost”, koji će se održati u petak na Fakultetu hrvatskih studija, razgovarali smo s članicom organizacijskog odbora te jednom od izlagačica na skupu, dr. sc. Vlatkom Vukelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Vlatka Vukelić docentica je na Odjelu za povijest Fakulteta hrvatskih studija, a u petak će, zajedno s dr. sc. Vladimirom Šumanovićem održati izlaganje na temu “Povijest pravaške misli i implementacija nauka dr. Ante Starčevića u 21. stoljeću“.

> Na Fakultetu hrvatskih studija 26. veljače znanstveni skup o Anti Starčeviću

Skup, koji započinje 26.veljače u 9 sati, bit će biti moguće pratiti i online na poveznici Otac Domovine –  povijesna ostavština za hrvatsku budućnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Starčević kao Tesla hrvatske državotvorne politike

Narod.hr: Ovog tjedna na Fakultetu hrvatskih studija održava se znanstveno-stručni skup o dr. sc. Anti Starčeviću povodom 125. obljetnice njegove smrti. Kako ocjenjujete značenje ovog skupa i koliko bi on trebao pripomoći da se bolje upoznamo s likom i djelom „oca domovine“?

Dr. sc. Vlatka Vukelić: Svako znanstveno polje ima svoju ulogu u hrvatskom društvu. Neka su znanstvena polja usmjerena ka provedbenim aspektima u svrhu praktičnog poboljšanja kvalitete života, neka su laicima apstraktna i gotovo metafizička, no sva za svoju bazu imaju povijesni kontekst i filozofsku podlogu. U tom smislu ovaj skup posvećen životu, radu i općoj ostavštini Ante Starčevića ima za cilj predstaviti neke do sada nepoznate slike iz njegova djelovanja, ali i predstaviti djelovanje jednog intelektualca, vizionara , filozofa, ali i praktičnog inicijatora društvenih promjena. Danas bismo rekli da je bio i političar i „aktivist“, jer se jako trudio da njegova misao bude dostupna široj populaciji te razložno objašnjena, ali i praktično primjenjiva. Osim toga, upravo je humanistička dimenzija njegova stvaralaštva, promišljanja i ideje društvene koncepcije omogućila preživljavanje njegovih misli i ideja sve do suvremenog doba. Univerzalnost i besmrtnost njegovih društvenih ideja, ideala i ideologije učinile su Antu Starčevića Nikolom Teslom hrvatske državotvorne politike i suvremene društvene transformacije. Upravo nam Tesla simbolizira čovjeka koji je svojim idejama i izumima bio ispred svoga vremena, a Starčević simbolizira dubokomisaona pojedinca s preciznom analizom društveno-političkih problema i dalekosežnim i dugoročnim uputama za ostvarenje ideala zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kroz ovu prizmu treba gledati i na politički korijen suverenizma, kao na globalnu težnju europskih nacija, gdje su identitetski korijeni artikulirani kroz riječi i misli Ante Starčevića.

Narod.hr: U svojem izlaganju, kojega ćete održati zajedno s dr. sc. Vladimirom Šumanovićem, govorit ćete o implementaciji Starčevićevih ideja u 21. stoljeću. Koliko su njegove ideje danas aktualne?

Dr. sc. Vlatka Vukelić: Kada govorimo o Anti Starčeviću i kada promišljamo njegovo javno djelovanje, najčešće govorimo o pravaškoj ideologiji čiji je on idejni tvorac. Naravno, nezaobilazna je tu uloga i samog Eugena Kvaternika, no to sada izlazi izvan našeg tematskog okvira. Pravaška ideologija nastaje pod duhovnim ozračjem nakon Francuske revolucije, kao refleksija povijesnog iskustva hrvatskoga naroda i suvremenih potreba njegova društva. Kao takva, formulirana Starčevićevim izričajem, predstavlja sustav mišljenja i vrednovanja, kojima je zadaća ubrzati proces integracije hrvatske nacije. Ona prihvaća i ideju Američke revolucije o legitimaciji vlasti na temelju isključiva ustavotvornog prava suverenoga naroda. To je pravo, prema Starčeviću, neotuđivo i neograničeno, dok se ustave može prema potrebama naroda i mijenjati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Starčević je uočavao probleme svoga vremena, tražio odgovore i kao cilj svoga političkog i društvenog djelovanja istaknuo apsolutno dobro u pravednom društvu samostalne hrvatske države. Smatrao je kako će sustavnim „odgojem“ probuditi hrvatsku inteligenciju i cijeli narod, i njihov izgubljeni duh ponosa i dostojanstva. Težio je stvaranju hrvatskog građanskog društva, s hrvatskim tradicijama i mentalitetom. Ove su ideje danas, barem načelno, dijelovi nekih smjernica društvenog razvoja tzv. civilnog društva. Možemo ih, primjerice, naći u konceptu gospodarskog oporavka i ekonomske održivosti suvremene Republike Hrvatske.

Programom Stranke prava smatrao se Starčevićev „Naputak za pristaše Stranke prava“ iz 1871. u kojem on u 30 točaka izlaže svoje viđenje o odgoju (prosvjećenju) hrvatskoga naroda i o njegovoj moralnoj pripremi za samostalnu državu. To je predstavljalo tu njegovu opću ideju koja nije samo politička, već je izraz težnji cijeloga hrvatskoga naroda.

Starčević je bio politički mislilac, mudrac i danas bi nam bio potreban takav društveni i politički vizionar, ali i praktični učenjak. Njegove misli ne zastrajevaju i primjenjive su na sve političke sustave jer su općeljudske i visoko moralne, a zapravo su preduvjeti za međusobno ljudsko razumijevanje i djelovanje. Primjerice, kada iznosi mišljenje o tome kakvi moraju biti zakoni neke države. Jasno se zalaže za polazište kako zakoni moraju biti u prirodnom duhu naroda, jer su to sve pojave koje utječu na sudbinu ljudi i naroda općenito – po pojedinim pitanjima suvremeno hrvatsko zakonodavstvo uporišnu točku nalazi upravo u ovoj ideji.

Nadahnuti događanjima u revolucionarnoj Europi 1848., težeći za osnovnim načelima: sloboda savijesti, vjeroispovjesti, mišljenja, uzdržavanja, pravne zaštite pojedinca, njegove uloge u politici te njegove nesmetane i slobodne djelatnosti na gospodarskom polju, Starčević i Kvaternik stvorili su pravašku ideologiju, koju mi danas baštinimo i kroz zakonski okvir. Koliko je Starčevićeva misao uporabljiva i danas govori činjenica da već Starčević osuđuje liberalni kapitalizam kao mogućnost bogatih da ostalima diktira zakone i ponašanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nacionalizam je u Starčevićevo doba, u težnji stvaranja nacionalno-integracijske ideologije, modernistička ideologija naspram feudalističkoj hijerarhiji. U kontekstu svoga vremena Starčević je bio nacionalist, no tada se taj pojam odnosio na liberalno poimanje ustavne države i danas se često zlorabi.

Starčević doživljava hrvatski narod kao mučenika i spasitelja, prijeko potrebnog kulturnoj Europi i nije li i danas upravo tako? Tzv. Migrantska ruta opet nas stavlja u položaj čvrste membrane kršćanske Europe.

Starčević je poimao narod kao osobu i u svoje doba bio je stava kako hrvatski narod još nije dosegnuo zrelost. Kao nositelje narodne zrelosti Starčević je vidio građanski stalež, jer je on pokretač pozitivnih društvenih promijena i naša cijela i ekonomska i porezna reforma treba ići ka tome da taj stalež učini što stabilnijim i što produktivnijim. Ponovit ću kako razni društveni komentatori i razni stručnjaci upravo zastupaju ovu tezu, čak i oni koji se smatraju ideološki oprečnima.

Neke od Starčevićevih ideja aktualne su po pitanju opće jednakosti kroz tzv. „žensko pitanje“. Starčević je smatrao da to pitanje treba biti u društvenom fokusu, pogotovo kada se reflektira na mogućnost za jednakim obrazovanjem. Danas možemo zaključiti kako je tema rodnog šovinizma i dalje prisutna u javnom prostoru, no to nas ne sprečava da zatečeno stanje ne poboljšamo, respektirajući prije svega ljudsko dostojanstvo i imajući u vidu tradicionalne vrijednosti našega naroda, ali i potrebe suvremenog društva.

Pravaštvo je, prema Starčeviću, ponajprije filozofija življenja

Narod.hr: Jesu li i u kojem obliku Starčevićeve ideje zaživjele u današnjem hrvatskom političkom životu?

Dr. sc. Vlatka Vukelić: Osnovni pojam koji se uz Starčevića tradicionalno veže je pravaštvo. Već neko vrijeme u javnom prostoru vlada stav kako je pravaštvo „mrtvo“, što je u osnovi točno ukoliko pojam promatrate kroz prizmu suvremenih političkih stranaka u Republici Hrvatskoj. Međutim, to je ujedno i njegovo pogrešno tumačenje ili razumijevanje, da ne kažem – banalizacija termina.

Pravaštvo je, u sklopu koncepcije koju je osmislio sam Starčević, prije svega filozofija življenja, a tek onda politička ideja. U tom smislu ono je jedina potpuna društvena ideja s jasnim uputama za život pojedinca u društvu, koji je prije svega dostojanstven i društveno korektan.

Starčević je isticao kako za osnovnu ideju ima sretan život hrvatskih građana u samostalnoj hrvatskoj državi, dakle to nije projekt koji može biti arhaičan, staromodan ili neuporabljiv u suvremenom društvu. Ovo su misli i ideje koje su univerzalne, ali u svojoj osnovi suverenističke – što je, koliko vidimo, svjetski politički trend. U tom je smislu povijest i opet napravila svoj puni krug.

Izvorno pravaštvo je agitacija (danas bismo rekli osvješćivanje) i pokret utemeljen na Starčevićevom i Kvaternikovom ideološkom sustavu. Jezgra mu je učenje o nužnosti samostalne hrvatske države, a cijeli splet ideja i predodžbi, koje obuhvaćaju sva područja ljudskog života, u funkciji je te osnovne težnje. Ideologija se mijenjala u skladu s društveno-političkim razvojem, ali središte učenja ostala je samostalna država – ne možemo ignorirati činjenicu kako je upravo to danas, barem u većinskom smislu, osnovna politička premisa hrvatske politike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version