Rijetko kad se dogodilo da je politika imala sluha za jezikoslovnu struku. Eppur si muove (ipak se kreće), danas sa zadovoljstvom mogu reći jer se, eto, i to dogodilo. Ili se barem tako čini. Naime, prije samoga izglasavanja nove Vlade RH g. Andreja Plenkovića objavio sam tekst u Jutarnjem listu (http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/jezicni-savjet-vladi-vratite-ministarstvo-zdravstva-samo-je-to-u-duhu-naseg-jezika/5133069/) u kojem sam pozvao novu Vladu da jednu grubu intervenciju u ime Ministarstva zdravstva koje je 2011. godine postalo Ministarstvo zdravlja napokon ispravi. Razlozi koje sam naveo bili su isključivo jezikoslovni: zdravlje je „stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje“, a zdravstvo „djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti“. Konkretno ministarstvo nesumnjivo se bavi djelatnošću zaštite zdravlja i liječenjem bolesti, a ne bavi se stanjem organizma. Zato je u duhu hrvatskoga jezika jedini pravilan naziv Ministarstvo zdravstva.
Novinari su se nakon toga bavili činjenicom da je i prije izglasavanje nove Vlade, dakle i prije preimenovanja ministarstva obavljen “tehnički” dio preimenovanja: postavljanje ploča na zgradi Ministarstva zdravstva, što je protumačeno pretjeranom revnošću.
Ovih dana čitam da je bivši ministar zdravlja g. Siniša Varga poslao očitovanje o promjeni imena Ministarstva zdravstva negodujući zbog najnovije promjene koja je po njegovu mišljenju neopravdana. Argumenti kojima nastoji dokazati da je riječ o pogrešnome potezu za hrvatski su jezik potpuno irelevantni. Pozivajući se na primjere iz europske i svjetske prakse, premda sam potpuno svjestan da je ime ‘Ministarstvo zdravlja’ oblikovano vjerojatno prema engleskome uzoru (Ministry of Health), te navodeći “dokumente UN-a i EU-a u kojima se pod pojmom ‘zdravlje’ misli i na „uvjete u kojima čovjek živi, njegovu okolinu i opću dobrobit”, g. Varga zalazi u područje semantike hrvatskoga jezika, odnosno jezikoslovlja koje mu nije primarna djelatnost. Nitko, naime, ne osporava da riječ „zdravlje“ osim užega smisla da je to „stanje organizma pri normalnome radu organa, dobrom fizičkom i psihičkom stanju“ ima i širi smisao, kako navodi g. Varga, „uvjeta u kojima čovjek živi, njegovu okolinu i opću dobrobit”. No, to nikako nije razlog da se ministarstvo, kojemu je u djelokrugu zdravstveni sustav koji čini niz organizacija, institucija i pojedinaca unutar tog sustava, treba nazivati ministarstvom zdravlja, bez obzira na sve ono što se u užem i širem smislu razumijeva pod pojmom „zdravlje“.
U formalnome smislu u ovome slučaju hrvatski je jezik precizniji od engleskoga. Riječ zdravstvo, kako je to definirano u rječnicima hrvatskoga jezika, jest „služba koja se bavi istraživanjima bolesti, sprečavanjem i otkrivanjem bolesnih pojava u ljudi, liječenjem i rehabilitacijom bolesnika te gradnjom i organizacijom zdravstvenih ustanova“ ili kao „djelatnost na zaštiti zdravlja i liječenju bolesti te ukupnost ustanova i stručnjaka za tu djelatnost“. U engleskome se hrvatska riječ zdravstvo može prevesti kao health/medical services, health care, health-care industry pa je razvidno da je hrvatski u ovome slučaju praktičniji od engleskoga. Često se i u jezikoslovnim krugovima govori da je engleski jezik precizniji u terminologiji pa je kao takav superiorniji „malim jezicima“ poput hrvatskoga, no ovdje se jasno dokazuje da to baš i nije tako.