Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegov uski krug suradnika su savršeni, ali ne mogu oni činiti čuda s građanima takvima kakvi već jesu, “zaključak” je to koji se ukratko mogao iščitati iz gostovanja profesora Dražena Lalića i PR stručnjaka Krešimira Macana u emisiji RTL – direkt, na temu godinu dana Možemo na vlasti u Zagrebu.
Lalić i Macan su Tomaševića uzdizali, te slabo prikriveno navijali za još jedan njegov mandat. Prof. Lalić je pritom izrekao i tvrdnju koja je gledatelje zaprepastila.
Naime što se tiče mjere roditelj odgojitelj Lalić je ustvrdio da će “bilo kojem sudu biti teško da odluči drugačije od onoga što predlaže Tomašević jer je javnost u Zagrebu tu sasvim u velikoj većini na strani Tomaševića.”
Profesor, koji predaje studentima, zaboravio je da sudovi u predmetima odlučuju na temelju zakona i činjenica, a ne na temelju onoga što misli Lalićeva ‘javnost’, odnosno pojedini lijevo orijentirani mediji.
Lalić: “Možda će biti još jedan mandat”
Lalić je komentirao je li godina dana premalo vremena da bi građani vidjeli promjene.
“Nije premalo. Neke se naznake i trendovi mogu osjetiti, to je četvrtina mandata, ali možda će biti još jedan mandat. Ono što je bitno je drugačija atmosfera u gradu. Niti jedan čelnik gradske vlasti i osoba povezana s njome i tim strankama nije završila u zatvoru niti se to može zamisliti. Svašta se može Tomaševiću prigovoriti, ali da će završiti u zatvoru… U pobjedničkom govoru je rekao da želi istinske promjene i da traži sudjelovanje građana u promjenama i da one neće biti brze i jednostavne. Upravo u tome treba tražiti problem. Promjene će biti sporije, kompliciranije su nego je očekivao, a građani, tu već ima problema sa sudjelovanjem drugih aktera. Nekako se svela Tomaševićeva vojska tek na nekoliko generala”, kazao je Lalić.
Na pitanje je li Tomašević promijenio način upravljanja gradom, Macan tvrdi da je to osnovna stvar koja se dogodila.
“Promijenio je način da sve bude javno i transparentno. Nema ispod stola dogovora, namještanja natječaja, to je donijelo rezultata da imaju najmanji deficit do sada. Ima puno stvari za riješiti i činjenica je da je Holding dugo plaćao račune da bi se sve stiglo. Tu je bilo puno problema. Ljudi su se bunili jer bi odradili radove i dobivali bi kasnije mimo ugovorenih rokova. Uspjeli su stabilizirati financije, to im je najveći uspjeh”, kazao je Macan.
“Drugačiji je od Bandića i HDZ-a”
Lalić je odgovorio na pitanje koji je Tomaševićev najveći propust u godini dana mandata.
“Mislim da je najveći propust u nespretnosti kojom su posebno na početku mandata išli rješavati neke stvari, ali treba vidjeti koliko je to vezano za Tomaševića i njegove najbliže suradnike, a koliko je to stvar sustava ili objektivne situacije. S obzirom na situaciju u kojoj se našao, da je obećao sudjelovanje ljudi, da je to mogao učiniti uz svoje suradnike, da su mu ostali stari kadrovi iz vremena Milana Bandića.
U tom smislu, s obzirom na kadrovske resurse kojima je raspolagao, da je napravio dobar posao i da je prevladao tzv. politiku kao obično. Tu ne mislim na politiku kao obično iz vremena Bandića nego na politiku koja dominira na državnoj razini. On je jako drugačiji samo od Bandića i njegove ekipe prije svega u pitanjima morala i korupcije, osjetna je njegova razlika na sam načina vladanja HDZ-a. Zato govore o načinu upravljanja, žele uključiti druge aktere. Ne žele vladati nego upravljati, HDZ vlada, kao što je vladao Bandić i tu se vidi razlika između Tomaševića i njegove male ekipe. Ipak su prevladali tu politiku kao obično koja rastura ovaj grad i zemlju”, kazao je Lalić.
Roditelji odgojitelji
“Kada žele vladati, poput mjere roditelj odgojitelj, moraju voditi brigu o tome koji su im zakonski okviri, da ne mogu retroaktivno neke stvari raditi”, rekao je Macan.
Macan je potom komentirao i je li odluka o poništavanju mjere roditelj odgojitelj bila ishitrena ako ju je sud poništio.
“Očito nisu koraci bili dobro promišljeni. Svaka odluka se može promijeniti pro futuro, ne možete ići retroaktivno i tako je pravosuđe postavljeno. Tu je vladao na stari način gdje je išao presjeći nešto. Za Hod za život je mogao presjeći nešto. Izgubilo se vrijeme, danima se pričalo o mjeri koju nismo uspjeli razriješiti, a mogao se fokusirati na druge stvari. Povećanje cijena je neizbježno ili ta Plinara koja je de facto bankrotirala. Ima puno realno životnih problema. Mi im dajemo kredit, pitanje hoće li im građani davati kredite kad to krene, tipa oko smeća. Vidim inkluzivnost, što se tiče novih članova po Mjesnim odborima ljudi su spremni. Posađena su neka stabla, ljudi se mogu javiti za te kontejnere… Rade se male aktivnosti, ali pitanje je hoće li to biti dovoljno”, kazao je Macan.
O svjetonazorskim pitanjima
Macan i Lalić su komentirali i razlike između Bandića i Tomaševića, s obzirom na to da je Tomašević zabranio zastave Hoda za život, te nije dozvolio svećeniku da blagoslovi početak gradnje dječjeg vrtića.
“Bandić je išao zadovoljiti sve. Ima pjesma, koja je tvoja suština ako želiš da se svidiš svima. Ljudi su to shvatili, mislim da je poštenije da se kaže s kim se ne slažeš i nakon nekoliko mjeseci gdje je bio veliki oprez, taj osjećaj pretjerane odgovornosti, pretjeranog opreza, odredio je ovu godinu. Nakon nekoliko mjeseci, kad je jesen došla, pogotovo sa zimom, opustio se, osjetio se sigurnijim i počeli su provoditi simboličnu politiku. Otvorio se spomenik žrtvama Holokausta, to su bili nevjerojatni pregovori i teško su do toga došli, sudjelovanje na Prideu, pa mjera, rekao je Lalić.
Potom se vratio na mjeru roditelj odgojitelj, te ustvrdio:
“Nije ukinuta, odlukom suda je stavljena na poček i mislim da će bilo kojem sudu biti teško da odluči drugačije od onoga što predlaže Tomašević jer je javnost u Zagrebu tu sasvim u velikoj većini na strani Tomaševića. Kad se pravno gleda, to je narušavanje jednakosti ljudi. Mi roditelji koji se stvarno trudimo, ulažemo u djecu, sigurno, a takvih ima puno, nismo skloni da netko ne radi ništa i da prima novac i slično”, kazao je Lalić.
Ako nešto ne valja kriv je Bandić, a ne Tomašević
“Puno je problema. Imamo odnos prema roditeljima odgojiteljima, ali mi smeta smeće. To je ostao nered od Bandića i ne možete to pospremiti odmah”, kazao je Macan.
Komentirali su i novi sustav razdvajanja i naplate otpada.
“Bitno je da se postavi sustav. Ja vjerujem da će to oni riješiti. Imaju dobru namjeru postaviti sustav na kvalitetne noge. Hoće li biti jeftinije, tu se ne bi zaletavao. Obećavaju da ćemo manje plaćati, mislim da ćemo svi skupa više plaćati, ali da će grad biti čist”, kazao je Macan.
Lalić je potom ipak rekao da misli da su građani Zagreba ozbiljni, svjesni građanske odgovornosti i da će većina postupati prema onome što se predlaže za razdvajanje otpada.
“To koristi ne samo gradu nego i njima. Ni prije nije grad bio posebno čist”, kazao je Lalić.
Opet o tenisicama
Komentirali su i je li primjereno da Tomašević nosi tenisice na svečani primjer u HNK.
“Ja ću reći da, ja isto imam tenisice. Ako su stilski dobro složene zašto ne”, kazao je Macan.
“To je političko pitanje. Za Tomaševića je u drugom krugu glasalo gotovo 200 tisuća građana, osjetno više mlađih i obrazovanih. Oni mu daju najveću potporu. Za moju generaciju je to nezamislivo da imam odijelo i tenisice, za njegovu je zamislivo. Tomašević je prirodan, ali treba biti u nekim drugim problemima. Trebao bi se opustiti, pokazati neku ljudski stranu. Kao da je taj politički grč utjecao na grč u njegovim gestama, govoru tijela. Ali da pitam bilo koga, koji posao je najstresniji i najkompleksniji u Hrvatskoj, je li teže biti predsjednik Vlade, Republike ili gradonačelnik Zagreba. Mislim da je najteže biti gradonačelnik Zagreba, tu je najviše kostura iz ormara. To bi trebalo uzet u obzir kad se analizira situacija Tomaševića”, kazao je Lalić.
Tko je Krešimir Macan?
Krešimir Macan bivši je savjetnik Ivice Račana, Ive Josipovića, te premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, a s te dužnosti razriješen je nakon što je Thompsonov nastup za Vatrene proglasio ustaškim državnim udarom.
Macan se u fokusu javnosti našao u kolovozu 2018. godine kada je ocijenio da je nastup Thompsona na Trgu bana Jelačića, na zahtjev Vatrenih povodom osvajanja srebra na Svjetskom prvenstvu, neuspjeli ustaški državni udar.
> Macan opetovano hvali Plenkovića, kritizira Milanovića: Je li na plaći kod HDZ-a?
> ‘Neovisnost’ analitičara Krešimira Macana: Koliko je novca dobio od IDS-a u proteklih 15 godina?
Podsjetimo, Tonči Percan, novinar koji povremeno surađuje s Večernjim listom i švedskim državnim radiom, na Twitteru je napisao:
‘”Drzavni udar” @DalicZlatko i ekstremne desnice. Znaci Francuze je docekao predsjednik. @HNS_CFF nije dozvolio ni @KolindaGK ni @VladaRH ni @AndrejPlenkovic da budi na doceku ali su zato ugurali Thompsona i ustastvo. Meni ovo mirise na meki ustaski drzavni udar @kmacan @KICZO’
A na to se dovezao Macan kazavši “Koji nije uspio”.
Iako se Macan ogradio od te tvrdnje, dodavši kako se radi o njegovim osobnim stavovima, a ne stavovima Vlade te da je riječ o ironiji, Macan je pod pritiskom javnosti napustio mjesto savjetnika premijera Plenkovića samo nekoliko dana poslije, na osobni zahtjev.
Savjetnik Ivice Račana
Za Macana se prvi put više čulo sredinom 2003. godine ulazi u Vladu, gdje je imenovan za savjetnika premijera Ivice Račana.
Kampanja IDS-a
Uoči izbora 2009. Macan je za IDS razrađivao kampanju koja je bila usmjerena protiv „Ladonje“ i Plinija Cuccurina. S njime je tada u kampanji bio i Dragan Bagić, direktor odjela istraživanja javnog mnijenja u agenciji „Puls“ koja se bavi istraživanjem popularnosti političara i političkih stranaka. Upute pod nazivom „Komunikacijska strategija IDS-a” bile su uglavnom pravci napada na protivnike, a Cuccurina se tada nastojalo prikazati kao tajkuna koji dolazi s HDZ-ove strane.
Kasnije je ta kampanja dovedena u vezu s aferom „Barbika“, odnosno činilo se da je gotovo prepisana iz IDS-ove predizborne komunikacijske strategije, iako se njezin pravi autor nije otkrio.
Još zanimljivih poslova
Macan je bio član političke kampanje za splitskog gradonačelnika Željka Keruma 2009. S tom kampanjom Kerum je pobijedio na izborima.
Godine 2014. radio je i izbornu kampanju za Ivu Josipovića protiv HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović, a laburisti su ga iste godine angažirali za kampanju za europske izbore.
Zanimljivo je spomenuti da unatoč zabrani Kukuriku Vlade Zorana Milanovića o angažiranju PR agencija tijelima državne uprave, pravnim osobama kojima je osnivač RH i poduzećima u kojima je država većinski vlasnik, neke PR agencije uspijevale su sklapati poslove s državnim institucijama. Jedna od njih bila je i Manjgura, u vlasništvu Krešimira Macana, navodi Tportal. Milanovićeva Vlada im je to i dopustila 4. prosinca 2014. godine, a potom su proveli postupak bagatelne nabave, što je jedan od kreativnih načina za izbjegavanje raspisivanja javne nabave.
Godine 2013. Bernays je sklopio ugovor o suradnji s Manjgurom, savjetničkom agencijom s posebnim naglaskom na političku komunikaciju koja je osnovana još 1997. kao jedna od prvih hrvatskih agencija specijaliziranih za odnose s javnošću. Ugovor između agencije Manjgura i Bernaysa potpisali su Krešimir Macan, direktor Manjgure i Damir Jugo, dekan Bernaysa.
Tko je Dražen Lalić?
Lalić radio za Sorosa pa pisao za Večernji kako Soros nije protivnik hrvatske samostalnosti.
Dražen Lalić je inače bio član Upravnog odbora Instituta otvorenog društva Hrvatska 2004. godine. Zanimljivo, isti je Lalić 2018. godine za Večernji list napisao nekritički tekst u kojem tobože objašnjava zašto se Soros našao na udaru desnice.
”Neki naši politički akteri su dali, a pojedini i još uvijek daju znatne priloge antisorosevskoj histeriji. Sredinom i u drugoj polovini 90-ih, kad je aktivnost Instituta Otvoreno društvo u Hrvatskoj bila najintenzivnija, najžešće kritike Sorosu i toj zakladi upućivao je predsjednik Republike”, piše Lalić te dodaje kako Tuđmanov govor o ”crvenim, zelenim i žutim vragovima” održan po povratku s prvoga liječenja iz SAD-a u Zračnoj luci Pleso 23. studenoga 1996. sadrži neistine.
Lalić ide toliko daleko da eksplicitno tvrdi kako ”Soros zasigurno nije protivnik hrvatske slobode i samostalnosti”, no tri godine nakon toga Lalićevih tvrdnji, portal Narod.hr otkriva da je Sorosevo Otvoreno društvo u Hrvatskoj 2000. u svojim strateškim planovima ustvrdilo kako je iluzija da je Hrvatska suverena nacionalna država ili da će to postati. Uz to, vrijedi podsjetiti da je Tomaševićevu udrugu Institut za političku ekologiju, snažno financijski i logistički podržalo upravo Otvoreno društvo, a da je u prostorijama iste te udruge dogovoren nastanak stranke Zagreb je naš.
Godine 2012. je pokušao postati članom Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, ali nije uspio. Prilikom kandidature za funkciju u tom tijelu izjavio je da ”civilno društvo mora sadržavati svoju kontrolnu i konfliktnu dimenziju, i to ponajprije prema vlasti, inače se gubi njegov smisao nezavisnoga promotora općeg dobra”.
Sara Lalić – članica Centra za mirovne studije
Sara Lalić, inače kći navodno nepristranog analitičara Dražena Lalića je aktivistica Centra za mirovne studije (CMS) u kojem je su ključnu ulogu godinama imali Sandra Benčić i Gordan Bosanac, danas važni članovi stranke Možemo.
Ona je 2014. bila voditeljica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, a 2018. je bila u Upravnom odboru CMS-a. Ta nevladina organizacija također je jedan od osnivača Documete Vesne Teršelič, a uz Centar za građanske inicijative Poreč, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP Zorana Pusića), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documentu-Centar za suočavanje s prošlošću i udrugu Terra, suosnivali su i zakladu Solidarna.
Inače, Centar za mirovne studije (CMS) našao se u sukobu interesa jer je kao član Radne skupine uvrstio svojih 6 aktivnosti u Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2016. – 2021., a na to je 2017. upozorio tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier na sjednici Odbora za europske poslove.
Organizacije civilnog društva
Na ministrove optužbe za sukob interesa i netransparentnost, Sara Lalić tada je tvrdila kako je tih šest do sedam mjera stavljeno u tadašnji Akcijski plan nakon što je CMS, kao nositelj, 2015. dobio projekt financiran iz REC programa Opće uprave za pravosuđe Europske komisije. Ipak, nikada nije do kraja objašnjeno kako je moguće da projektne aktivnosti, za koji je CMS dobio financijska sredstva, budu uvrštene u državni dokument o suzbijanju diskriminacije, odnosno kako je moguće da je CMS postao instrument države u suzbijanju diskriminacije?
Inače Domovinski pokret je do sada objavio popis 40 organizacija civilnog društva koje su prema njihovim tvrdnjama, između 2013. i 2020. godine uprihodile više od 500.000.000 kuna. Među njima se nalazi i Centar za mirovne studije s uprihođenih 42.624.246 kuna.
Dražen Lalić, sociolog i profesor s Fakulteta političkih znanosti, koji predaje mladim studentima, prošli je tjedan komentirao napad huligana na hrvatsku policiju, te je rekao da je taj incident ”uvjetovan situacijom”.
Lalić je našao razumijevanje za brutalan napad na policiju od strane navijača Hajduka koji pripadaju navijačkoj skupini Torcida jer je, kaže profesor Lalić za N1, policija na stadionima Mamićevska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa