Dana 4. veljače 2021. Upravni sud u Zagrebu presudio je u jednom naoko trivijalnom slučaju. Poništio je neko suhoparno rješenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, pod jednako suhoparnim klasifikacijskim, urudžbeno-priložnim brojevima, pozivajući se na monotone akte, spise i članke zakona o upravnom postupku.
Međutim, ispod te naoko nezanimljive procedure krije se birokratsko klupko koje se rasplelo početkom veljače, piše Jutarnji list.
Riječ je o slučaju SDSS-ove Spomenke Đurić, koja je imenovana na novu dužnost, o čemu je prije nekoliko dana predsjednik Domovinskog pokreta i saborski zastupnik Miroslav Škoro pitao ministricu poljoprivrede Mariju Vučković u Saboru.
> Tko je Spomenka Đurić – državna tajnica iz Srpskog narodnog vijeća?
> Škoro: Zašto je SDSS-ova Spomenka Đurić imenovana na novu funkciju?
Spomenka Đurić potpisala više od 1700 nezakonitih rješenja
Podsjetimo, na zatvorenom dijelu sjednice 24. studenoga 2016. za državnu tajnicu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Vlada je imenovala dipl. ing. stroj. Spomenku Đurić.
Rezultat je to političkog sporazuma vodstva Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i premijera Andreja Plenkovića o ulasku predstavnika srpske manjine u Vladu Republike Hrvatske.
Riječ je o bivšoj studentici Vojnotehničkog fakulteta, bivšoj djelatnici OESS-a i djelatnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) kojemu je predsjednik Milorad Pupovac.
Nije smjela ništa potpisati
Dobivanje sredstava iz Europskih fondova moguće je na jasno propisani način. Kada netko ima projekt kojeg želi financirati iz EU fondova, javlja se ministarstvu koje zatim odlučuje o dodjeli sredstava. Projekt može i ne mora proći, a prijavitelj ima pravo na prigovor ministarstvu koje će zatim donijeti rješenje o prigovoru. Ta rješenja je godinama potpisivala Spomenka iako nema pravo na to. Zakon o općem upravnom postupku je jasan: O rješenjima mora odlučivati ministar ili ministrica.
Gubljenje tužbi
U međuvremenu su neki od podnositelja zahtjeva kojima je državna tajnica potpisivala rješenja odlučili potražiti sudsku zadovoljštinu i podigli su dvanaest tužbi. Ministarstvo je glatko izgubilo svih dvanaest. Postavlja se pitanje zašto je onda Spomenka uopće potpisivala rješenja ako na to zakonom nema pravo?
Štoviše, činila je to od 2017. do srpnja 2020., do dolaska aktualne ministrice Nataše Tramišak, prikupivši zavidnu brojku od preko 1700 potpisanih rješenja, od čega ih je preko 700 u zamjenu za ministra, što je činila po ovlaštenju Žalac i Pavića. Logično je zaključiti da ostalih tisuću, što je i neslužbeno potvrđeno iz ministarstva, nisu bili potpisani u zamjenu za ministre. Na sudu su se branili da nisu radili u suprotnosti sa zakonom i dostavili su više odluka ministarstva koje državnu tajnicu ovlašćuju za potpisivanje akata. Međutim, sud je odbio njihove argumente i rezolutno zaključio da samo ministri smiju potpisivati rješenja. Iz čega proizlazi da su rješenja koja je potpisala Spomenka Đurić neovlašteno potpisana.
Zloporaba položaja i ovlasti
Ministarstvo je dosad tužiteljima isplatilo 43 tisuće kuna, a postavlja se pitanje i hoće li onda i svi ostali koji se smatraju zakinutima u rješenjima tužiti ministarstvo. Također, postavlja se i pitanje je li ovakva praksa zlouporaba položaja i ovlasti. Naime, članak 291. Kaznenog zakona navodi kako će se službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ili, ako je navedenim kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, slijedi kazna zatvora od jedne do dvanaest godina, navodi 24sata.
Čini se kako u Vladi ne razmišljaju na taj način jer su, opet na na zatvorenom dijelu sjednice, krajem ožujka 2021. Spomenku Đurić imenovali novom članicom Upravnog vijeća Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
