S početkom prosinca, započela je i klimatološka zima čiji su prvi dani u većem dijelu Hrvatske prošli uz temperaturu oko uobičajene za doba godine, iako je jutarnja temperatura osobito u središnjim i istočnim krajevima bila niža od prosjeka, piše Državni hidrometeorološki zavod.
Prvi će tjedan prosinca pak biti uglavnom topliji od uobičajenog, a potkraj tjedna moguće je ponovno hladnije vrijeme. Ta, temperaturna raznolikost, navodi nas da se zapitamo: Kakva nas zima očekuje?
Prosječno topla zima
Zima koja je pred nama, što se temperature tiče, najvjerojatnije će u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, a moguće i na dijelu sjevernog Jadrana biti prosječno topla. Veća vjerojatnost za pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od prosjeka, dakle toplije od uobičajenog, izgledno je u ostatku Hrvatske, odnosno na većem dijelu Jadrana, osobito srednjeg i južnog te uz njega.
Navedeno slijedi iz dostupnog prognostičkog materijala za dugoročnu prognozu vremena koji se koristi u Službi za vremenske analize i prognoze DHMZ-a i zaključaka s prošlotjednog zajedničkog sastanka klimatskih foruma za područje Mediterana, sjeverne Afrike i jugoistočne Europe (a čija je članica Hrvatska).
Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja s temperaturom višom od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj, ali i razdoblja kada uz prodor hladnog zraka temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene. Upravo su takve oscilacije izgledne i ove zime, što slijedi iz analize mnogih čimbenika koji mogu utjecati na raspodjelu temperature na sjevernoj hemisferi poput: površinske temperature oceana i mora, snježnog pokrivača, količine leda na polovima, sunčeve aktivnosti…
Prognoza količina oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njena pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke situacije (moguće veće ciklonalne aktivnosti na području Mediterana) koja je na temelju analize prije spomenutih čimbenika izgledna, vjerojatna je veća količina oborine s obzirom na prosjek gotovo na cijelom području Mediterana, pa tako i na području Hrvatske. Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženije oborine.
Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja. Jer što je vremensko razdoblje na koje se prognoza odnosi kraće, prognoza je pouzdanija!
