U Zagrebu se okupilo 18 predstavnika na summitu Srednjoeuropske inicijative, kojom ove godine predsjeda Hrvatska.
Što smo dobili predsjedanjem? Kakvi su odnosi među članicama inicijative? O čemu se razgovara u Zagrebu? Kakva je budućnost proširenja na one zemlje koje su još izvan Europske unije? Na ova pitanja pokušali su odgovoriti gosti u Otvorenom: Marija Pejčinović Burić – potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Domagoj Hajduković – član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a, Igor Vidačak – Fakultet političkih znanosti, Jadranka Polović – politologinja i Tihomir Vinković – komentator HRT-a.
Ministrica Pejčinović Burić rekla je da summit službeno počinje sutra, a večeras je održana večera na kojoj se razgovaralo o raznim temama koje su teme zemlja članica SEI-a od pitanja migracija do pitanja europske perspektive. Istaknula je da se spomenulo i pitanje agresije na Krimu, te pitanje BiH i njihove europske perspektive.
“Sutra počinje gospodarski forum koji je Hrvatska uvela kao praksu. Prije 20 godina, 1998. bilo je prvo Hrvatsko predsjedanje i tada je Hrvatska uvela poslovnu dimenziju i praksu da se uz svaki summit organizira i poslovni forum. Tema je konkurentnost, kako kroz inovacije doći do konkurentnosti”, rekla je ministrica, te dodala da je cijela ideja summita kako kroz gospodarski napredak postići sigurnost i ukupni napredak.
Komentirajući razgovor premijera Andreja Plenkovića i Viktora Orbana, rekla je da su odnosi Hrvatske i Mađarske slojeviti, ali prijateljski.
“Današnji susret bio je gesta dobre volje i otvorilo je novo poglavlje u odnosima. Razgovarali smo o svim pitanjima na kojima dobro surađujemo, a dotakli smo se i otvorenih pitanja”, rekla je.
Hajduković je rekao da je posjet Viktora Orbana doživio kao korak u pravom smjeru, ali i priznao je da je očekivao mrvicu više, možda, kako je rekao, neko konkretno rješenje na stolu.
“S Orbanom smo razgovarali, osim o dobroj suradnji, i o budućnosti srednje Europe i EU-a. Tu je iznio zanimljive poglede, jedan drugačiji pristup. Okrenuti smo prema budućnost EU-a, a ono što Mađarska kaže da moramo biti spremni i na najgore scenarije i žele otvoriti širi dijalog unutar cijele Europske unije o tome kako centralna Europa zapravo vidi EU”, kazao je.
“Inicijativa je koristan prostor za politički dijalog i razmjenu iskustva među članicama, ali treba biti svjestan strukturnih ograničenja ove inicijative i njezinih inherentnih slabosti. Vezano uz aktualnu praksu u većini država članica inicijative koja je u neskladu sa proklamiranim ciljevima same inicijative. Svjesni smo da u dijelu država članica, koje su aktivne u ovoj inicijativi, pokrenuti su postupci za kršenje osnovnih načela vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti. U dijelu država istočnog partnerstva koje su članice ove inicijative događaju se flagrantna kršenja ljudskih prava”, rekao je Vidačak, te istaknuo da, koliko god je ovo važan dan, je i tužan dan što se tiče akademskih sloboda jer je danas i formalno donesena odluka o izbacivanju srednjeeuropskog sveučilišta iz Mađarske što je bio i razlog zbog čega je pokrenuti i potupak protiv Mađarske.
Polović je rekla da Orbanov politički uspon traje od 2011. kad je postavio nadzor nad mađarskom središnjom bankom i izbacio MMF iz zemlje.
“Dao je specifično rješenje kako se rješavaju krediti u švicarcima koji su opteretili mađarske građane. Međutim ono gdje se sukobio sa EU-om su europske vrijednosti – sloboda mišljena. Ograničio je, na neki način, slobodu medija. Javne medije stavio je pod kontrolu, a privatne u situaciju da im se oduzimaju licence ukoliko ne promoviraju vrijednosti koje su suprotne mađarskom načinu života. Ono što je rekao je da smatra da je kraj ere liberalizma i da želi voditi Mađarsku na nacionalnim temeljima”, tvrdi Polović.
‘Orban uživa podršku u Mađarskoj’
Dodala je da Orban uživa priličnu podršku u Mađarskoj, ali i od zemlja Višegradske skupine.
“Srednje europska inicijativa je bila dobra inicijativa da se počne prilagodba kroz neke druge inicijative kao CEFTA koja je bila aktualna za gospodarsku suradnju, a ova je više za političku. Imala je svoj smisao i pomogla je zemljama koje su poslije ulazile. Hrvatska je zadnja ušla. Svi su vidjeli da je taj put sve teži i teži. Austrijski je bio najlakši jer su imali najmanje za pregovarati. Ove ostale zemlje, posebno iz istočne Europe nisu baš bile miljenice tadašnje zapadne Europe, dok se Amerikanci u vrijeme Clintona nisu pojavili i ubrzali inicijativu. Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila. Dobro je da inicijativa postoji, ali mnoge se stvari preklapaju”, rekao je Vinković.
Na pitanje o daljem proširenju ministrica Pejčinović Burić rekla je da je interes Hrvatske da proširenje ide dalje. “Da bi se prošao transformacijski europski put, mora se u nizu sektora (pravosuđe, javna uprava) ispuniti kriteriji i dostići određeni standardi”.
Vidačak je rekao da su formalno Crna Gora i Srbija najbliže po svom statusu jer su u procesu pregovora. “Albanija i Makedonija nemaju jasan znak hoće li se pregovori otvoriti sljedeće godine ili ne, a za BiH i Kosovo je vrlo neizvjesno kakvi će biti sljedeći koraci i kakva je perspektiva napretka obzirom na sve unutarnje probleme i reforme koje moraju proći”. Istaknuo je da je ova godina bila najavljena kao godina velikog napretka u procesu proširenja, a da se pokazala kao godina stagnacije.
Na pitanje kako ćemo se ponašati prema susjednim zemljama Hajduković je rekao da je pružena ruka način kojim treba ići.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
