Predstavljanje knjige Tihomira Dujmovića „Regija kao Treća Jugoslavija“ održano je u utorak, 5. studenoga u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. U zainteresiranoj sisačkoj publici predstavljanju knjige nazočili su i biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.
Govoreći kako je došlo do ovog djela Dujmović je istaknuo kako je ona inspirirana činjenicom da je Hrvatska danas u kulturnom, političkom, sportskom i gospodarskom smislu praktički integrirana isključivo u prostor regije. „To je jedna tema koja traži i analizu i odgovor, ali i prepoznavanje samog problema. Jugoslavija kakvu se mi sjećamo, kakvu smo poznavali više nije moguća, ali na brojnim primjerima vidimo da u biti naša država u kojoj živimo najčešće poštuje regionalne, a ne nacionalne relacije.
Također ono što ja u knjizi obrađujem je i jedno politički, naizgled nelogično povezano područje, a koje je ipak povezano u raznim segmentima življenja, funkcionira mimo državnih granica, ali i mimo realnog hrvatskog interesa, kao zajednički prostor. Ta neka današnja regija omeđuje granice bivše Jugoslavije, minus Slovenija, samo što je pojam topao i bezopasan, pa kad kažete regija ne pomislite na Jugoslaviju. Do jučer, kad ste govorili o zapadnom Balkanu sve je bilo jasno, ranije kad se spominjala jugosfera, isto je tako bilo sve jasno, no sad smo progutali udicu s pojmom regija, pa je zato kompletan društveni život regionalno premrežen“, upozorio je autor.
U nastavku Dujmović je rekao da kada smo stvarali našu europsku budućnost i definirali ciljeve vlastite slobode dok smo stvarali državu, u tim rješenjima nije bilo mjesta za ova današnja koja nas vraćaju nazad u Jugoslaviju. „Uzmimo za primjer šport gdje u gotovo svim popularnim momčadskim športovima, ženskim i muškim, imamo tzv. regionalne, a faktički bivše jugoslavenske lige. Jer, ta regija je uvijek prostor bivše Jugoslavije, premda je zemljopisno Rijeci regija jedno, Čakovcu, drugo, a Dubrovniku treće. No, u ovom scenariju toga nema, nego je regija uvijek bivša Jugoslavija, ponavljam često minus Slovenija koja se djelomično otrgnula tom krugu. Da je taj pojam ovdje ubačen kao kukavičje jaje najbolje se vidi kada pogledate vaterpolo regionalnu ligu. Tamo riječko ‘Primorje’ igra u ligi zajedno sa vaterpolistima Šabca.
>Borislav Ristić: Kako u Hrvatskoj prepoznati Jugoslavena?
Po čemu su Šabac i Rijeka zajednička regija? Samo po starim jugoslavenskim receptima. Takve su vam lige osim u vaterpolu, i u košarci, muškom i ženskom rukometu, čak i u juniorskom nogometu. U svim tim regionalnim športskim ligama redovito igraju klubovi iz Srbije, BiH, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije. Vrlo rijetko iz neke druge države, a kad se to i dogodi iduće godine obično izlaze van. Također za primjer mogu dati i Fakultet dramskih umjetnosti u Zagrebu gdje u pet godina studija studenti u organizaciji akademije isključivo gostuju po famoznoj regiji: Beograd, Sarajevo, Skopje… Mogu li pogledati mađarske glumce, poljska kazališta, češku i austrijsku dramsku umjetnost?
Ne, samo regionalnu. Sve su to zapravo rješenja iz prošle države. Da je Hrvatska uistinu dio Europske Unije, da je Hrvatska otišla s Balkana, ovdje bismo gledali austrijske, mađarske ili češke nogometne klubove, koprodukcije se ne bi snimale isključivo s Beogradom, a rektor sveučilišta Boras ne bi potpisivao ulazak hrvatskog sveučilišta u zajednicu sveučilišta zapadnog Balkana, već bi se zagrebačko sveučilište povezivalo s talijanskim, austrijskim, poljskim ili mađarskim sveučilištima“, rekao je Dujmović te dodao kako je povratak ovim starim jugo-rješenjima nacionalna izdaja.
Autor je istaknuo i kako je današnja kurikulna reforma zamišljena još 2004. godine u okrilju jedne međunarodne organizacije koja si je za cilj postavila „ujednačavanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u regiji i taj proces traje punih 15 godina, samo se odvija ispod radara i medija i šire javnosti. „Od 3. siječnja 2000. u našoj vanjskoj politici je izvršen svojevrsni državni udar i to praktički u svim segmentima društvenog, a onda i političkog života i mi smo u cijelosti okrenuti prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Dujmović poručivši kako treba neprestano govoriti i upozoravati javnost kako bi što više naših ljudi postalo svjesno ove opasnosti. Na kraju Dujmović je rekao i kako je usprkos svemu Hrvatska još uvijek nacionalno i duhovno jaka da svlada sve ove opasnosti, što je pokazala i eksplozija nacionalnog naboja koja se dogodila prošle godine na dočeku srebrnih nogometaša.