Europski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska povrijedila prava strancu kojega je protjerala zbog procjene sigurnosnih službi da predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost.
ESLJP je u utorak objavio presudu u predmetu “F.S. protiv Hrvatske”, kojom je istodobno odbacio tvrdnje podnositelja o izloženosti ponižavajućem postupanju i povredi prava na slobodu.
Istodobno, ESLJP tvrdi da je Hrvatska povrijedila njegova prava na postupovne garancije glede protjerivanja stranaca.
SOA utvrdila da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti
Podnositelj zahtjeva je bio stranac sa stalnim boravkom u Hrvatskoj, koji je podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva.
Nakon provedene sigurnosne provjere Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) dala je mišljenje da on predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. Na temelju toga mišljenja, odbijen je njegov zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva, ukinut mu je status stranca na stalnom boravku i određeno njegovo protjerivanje iz Republike Hrvatske.
>Šef SOA-e Daniel Markić: Politika nas nije angažirala za rješavanje afere Zambija
On međutim tvrdi da nije bio obaviješten o razlozima zbog kojih je predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti te da se nije mogao protiviti svom protjerivanju.
Europski sud je ustanovio da je bio obaviješten o postupku svog protjerivanja iz razloga nacionalne sigurnosti. Međutim, hrvatska tijela osim općenite izjave da je utvrđeno da on predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, nisu obrazložila na čemu su temeljila svoju procjenu.
Sud tvrdi da mu je pravo ograničeno jer prema zakonu dokument SOA-e ne mora sadržavati razloge
Prema hrvatskom pravu, klasificirano mišljenje SOA-e i tajni dokument SOA-e koji je naknadno dostavljen policiji nisu morali sadržavati razloge. Nadalje, niti jedan od tih dokumenata nije bio dostupan podnositelju zahtjeva tijekom postupka, budući je riječ o klasificiranim dokumentima.
Stoga je, smatra sud, pravo podnositelja zahtjeva da bude obaviješten o činjenicama na kojima su se temeljile odluke hrvatskih vlasti bilo značajno ograničeno.
Sud je ustanovio da su ga hrvatske vlasti obavijestile da je pokrenut postupak za njegovo protjerivanje iz razloga nacionalne sigurnosti.
Međutim, kako mu nije omogućen ni kratak pregled činjenica koje su poslužile kao osnova za zaključak da je predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, Europski sud je zaključio da nije mogao primjereno izložiti svoje argumente tijekom sudskog postupka.
>ESLJP odbio Mesićevu tužbu protiv novinara koji je tvrdio da je politički pokrovitelj poznatog šefa mafije
Također, ni njegov odvjetnik nije dobio uvid u klasificirane dokumente, budući to nije zakonski predviđeno.
ESLJP smatra da su hrvatski sudovi trebali izvršiti uvid u dokumente
Sud međutim ukazuje da su odluku o protjerivanju preispitali hrvatski sudovi
na dvije razine nadležnosti, što predstavlja značajnu zaštitu.
Europski sud dodatno je primijetio da su hrvatski sudovi u konkretnom slučaju imali pravo izvršiti uvid u klasificirane dokumente, no oni to nisu učinili. Umjesto toga, Visoki upravni sud je naveo da je uvid u predmetne dokumente izvršen u sudskom postupku u kojem je odbijen zahtjev podnositelja za stjecanje državljanstva.
ESLJP tvrdi da su u tome predmetu hrvatski sudovi propustili iskoristiti postupovne mehanizme koji su im bili dostupni prema hrvatskom pravu, a koji su mogli podnositelju dati učinkovitu priliku da podnese razloge protiv svog protjerivanja.
ESLJP stoga tvrdi da su se ograničili na “puko formalističko ispitivanje spornih odluka, čime su propustili podvrgnuti tvrdnju izvršne vlasti da podnositelj zahtjeva predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost bilo kakvom smislenom sudskom ispitivanju”.
Dobit će odštetu
Stoga je ESLJP utvdio da je došlo do povrede njegova prava i dosudio mu 5.000 eura na ime nematerijalne štete i 5.000 eura na ime troškova i izdataka.
Sud je također proglasio nedopuštenima prigovore, zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.
>Zašto Hrvatska zbog zaštićenih najmoprimaca gubi sporove na ESLJP, a milijunske odštete plaćamo svi iz državnog proračuna?
Hrvatska je tijekom postupka tvrdila da podnositelj nikada nije podnio tužbu upravnom sudu protiv odluke da ga se smjesti u Imigracijski centar Ježevo ili o uvjetima njegovog smještaja u njemu.
Da je to učinio, nadležni upravni sud bi ispitao osnovanost njegovih pritužbi, a podnositelj bi nadalje imao mogućnost podnijeti žalbu Visokom upravnom sudu, te eventualno ustavnu tužbu Ustavnom sudu.
Ova presuda ESLJP-a još nije konačna, a postat će konačna ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca ne podnese zahtjev za njezino preispitivanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa