Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je da se za ustavne suce izaberu dva dosadašnja suca, Miroslav Šeparović – predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju, Mato Arlović te zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec. Taj prijedlog podržali su u srpnju u raspravi, sukladno međustranačkom dogovoru, klubovi zastupnika SDP-a i HDZ-a, dok je Most najavio da će biti suzdržan.
Podsjetimo, Mostov zastupnik Robert Podolnjak objasnio je suzdržanost. “Ni Most, a ni ja nismo imali prilike sudjelovati u oblikovanju tog konsenzusa, niti je netko od nas tražio suglasje oko ta tri kandidata.”, rekao je Podolnjak i potvrdio je tada da je bio na neformalnom dogovoru, ali i naglasio da se tom prilikom govorilo o dva kandidata dok treći nije spominjan.
Na traženje Mostova zastupnika, Odbor je glasovao i o ostalih osam kandidata za ustavne suce čije su kandidature bile pravovaljane, no nisu dobili dovoljno ‘ruku’.
Do imenovanja triju sudaca još nije došlo jer je SDP dao ultimatum HDZ-u: ili će se osnovati istražno povjerenstvo za Agrokor (na kojem SDP dugo inzistira) ili SDP neće podržati već dogovoreno imenovanje trojice sudaca Ustavnog suda.
Ustavni suci se biraju na plenarnoj sjednici dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, što znači da ne mogu biti izglasani bez SDP-a. Kako nije potvrđeno kada će biti osnovano istražno povjerenstvo za Agrokor tako se ne zna ni za imenovanje sudaca.
Na predstavljanju kandidata Saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda je iznio stav kako ploči u Jasenovcu sa “Za dom spremni” nije mjesto.
“Nemam dileme, ploči s pozdravom ‘Za dom spremni’ u Jasenovcu nije mjesto. To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima. Uvažavam branitelje i siguran sam da nisu željeli veličati NDH, ali s takvim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Neka Vlada nađe zakonit način da se ploča ukloni”, poručio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović odgovarajući na pitanje SDSS-ovog Milorada Pupovca.
Ustavni sud je u veljači ove godine odbacio prijedlog udruge ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’ koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje.
O pravu na pobačaj Šeparović je tada rekao: “Ne postoji ustavno niti ljudsko pravo na pobačaj. Pobačaj nije ljudsko pravo niti u jednom međunarodnom, obvezujućem dokumentu. Postoje razna tumačenja i mišljenja nekih udruga o tome da se radi o ljudskom pravu, ali oko toga ne postoji suglasnost. Dakle, naša odluka je donesena na temelju prava žena na privatnost, a ne zbog toga što bi pravo na pobačaj bilo ustavno ili ljudsko pravo.” Kazao je i kako nakon ove odluke Hrvatski sabor ne može donijeti zakon koji bi zabranjivao prekid trudnoće.
HDZ-ov Branko Bačić pohvalio je knjigu Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” koju prema vlastitom priznanju nije čitao, ali se “slaže s pozitivnim kritikama” te ga je upitao što ga je kao ustavnog suca motiviralo za njezino pisanje.
“Nastojao sam knjigu pisati da što manje koristim političku terminologiju, znanstvenom metodom tražiti istinu, a to su potvrdili i recenzenti. Smatram da je pokušaj davanja odgovora i nalaženja istine radi postizanja pravednog rješenja i zaključaka da li je RH sudjelovala u procesu podjele BiH s namjerom da stvori veliku Hrvatsku i dio BiH pripoji RH. Moja istraživanja pokazuju da Hrvatska nije donijela ni jedan akt ili politički potez kojim bi dijelila BiH”, pojašnjavao je Arlović.
Davor Bernardić je za Gorana Selanca, zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, rekao kako je dokazani borac za ljudska prava sa sjajnim životopisom, obrazovao se na prestižnim američkim sveučilištima.
> SDP-ov kandidat za Ustavnog suca izgubio posao na Pravnom fakultetu jer nije doktorirao na vrijeme
Podsjetimo, Selanec se javno zalagao protiv referenduma o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice muškarca i žene, te se zalaže za izjednačavanje istospolne veze i braka. Jedna od njegovih izjava za medije je i ova: “Uvijek je prvi korak zabrana diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije kao osobno pravo (prije njega zakon o ravnopravnosti spolova), drugi korak je formirati određeni oblik kojem država daje priznanje da su istospolne zajednice oblik obiteljskog života, a treći korak kojeg su neki već poduzeli je potpuna bračna jednakost. U različitim državama se to događa na različit način. To je aspekt koji smo donijeli u radnu skupinu, i na njemu inzistirali. Je li se moglo više, možemo kada zakon bude izglasan.” (Intervju voxfeminae 29.5.2014.)
> Ustavne suce bira se dogovorom HDZ-a i SDP-a – ovo trebate znati!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
