Hrvatski sabor nije u petak izabrao troje novih ustavnih sudaca jer predloženi kandidati nisu dobili potrebnu dvotrećinsku potporu. Oporba je bojkotirala glasovanje nezadovoljna modelom prema kojem bi, kako tvrde, HDZ imao većinu u Ustavnom sudu.
Neuspjeh izbora rezultat je višemjesečnih sukoba HDZ-a i ljevičarske oporbe oko načina izbora sudaca. Ljevica optužuje predsjednika Vlade RH i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića za pokušaj političke kontrole Ustavnog suda. Vladajući tvrde da SDP i Možemo blokiraju izbor novih sudaca.
> Tko su novi predsjednik Ustavnog suda Staničić i njegova zamjenica Marochini Zrinski?
> Ustavni sud kao političko tijelo: Ovo su suci koji nisu glasali protiv Milanovića
> Ustavni sud: Bitka za svoje ili neovisne kandidate?
Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) tu je situaciju ocijenio “iznimnom” jer, drži, i jedna i druga strana govore istinu, no s obzirom da se nikoga osim ljevice nije pitalo za dogovor o kandidatima, u ovom “kalu” nije htio sudjelovati.
Neizbor novih sudaca u ovom je slučaju rezultat odluke ljevičara u Saboru.
Postupak sada kreće ispočetka, a Ustavni sud nastavlja raditi u krnjem sastavu od 10 sudaca, što dodatno otežava njegovo funkcioniranje i donošenje odluka.
Tko su bili kandidati?
Niti jedan od trojice kandidata koje je za suce Ustavnog suda predložila HDZ-ova većina, nije u petak dobio potrebnu podršku 101 zastupnika, stoga će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav morati raspisati novi javni poziv, a Ustavni sud nastavlja raditi u krnjem sastavu.
> Žižić: Političke elite nastoje zadržati kontrolu nad sastavom ustavnih sudaca
> Slučaj ustavnog suca koji susjede polijeva vodom: ‘Ovo je rezultat politike SDP-a i HDZ-a’
> (VIDEO) GI Narod odlučuje o zaštiti ustavnih prava hrvatskih građana: ‘Neprihvatljivo je da predsjednik Ustavnog suda Šeparović iznosi stav koji je suprotan odluci USUD-a’
Niti sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić, ni odvjetnik Mladen Sučević, koje je nominirao HDZ, a niti dosadašnji ustavni sudac Goran Selanec, koji je bio, kako ističu iz HDZ-a, uvjet ljevice, na pojedinačnom, javnom glasovanju nije dobio dovoljno glasova za izbor.
Oporba se u glasovanje nije uključila.
Sučević je dobio 76 glasova vladajuće većine, a jedan je bio suzdržan. Pajalić je dobio 77 glasova. Kod glasovanja o Selancu 76 vladajućih zastupnika bilo je suzdržano.
“Budući da niti jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, završen je postupak za izbor ustavnih sudaca i slijedom toga Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav uputit će novi javni poziv“, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, navodi HRT.
> Tko je Goran Selanec – izbor Možemo i SDP-a za ustavnog suca – kojem se HDZ tek načelno protivi?
Nakon što su 30. travnja odgodili glasovanje o tri kandidata za suce Ustavnog suda, vladajući su tu točku ipak stavili na plan glasovanja u petak, unatoč tome što nije postignut krajnji dogovor s ljevičarskom oporbom, a glasovanje je bilo javno.
Neuspjeh izbora ovih ustavnih sudaca politička je odluka saborske oporbene ljevice. Plenković ističe da upravo oporba mjesecima blokira rad Ustavnog suda.
HDZ je pristao na kompromis oko predsjednice Vrhovnog suda, koja je na koncu izabrana. Složili su se s kandidaturom Gorana Selanca, kojem se HDZ načelno protivio.
> Još jedno politiziranje USUD-a: Selanec pred izbore tvrdi da je pokrenut postupak ocjene ustavnosti poteza korona-stožera, Šeparović ga demantira
> Šarić: Tko je kršitelj Ustava Republike Hrvatske?
Selanec se, podsjećamo, do sada po svom radu isticao svojevrsnim političkim aktivizmom i redovito imao izdvojena mišljenja u Ustavnom sudu u odnosu na tzv. “HDZ-ovu” većinu.
Unatoč tome, oporba je odbila podržati paket kandidata, uključujući i suca naklonjenog ljevici, kako navodno HDZ ne bi stekao većinu u Ustavnom sudu.
Posljedica je nastavak rada Ustavnog suda u krnjem sastavu, čime se otežava funkcioniranje demokratskih institucija u državi.
Potrebna dvotrećinska većina
Za izglasavanje ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina, 101 zastupnik.
Kako su s ljevice ranije najavili da ne će podržati prijedlog tri kandidata koji je HDZ-ova većina Saboru uputila navodno bez suglasja s njima, a posebno ne nakon “ucjena”, kako su isticali, premijera Andreja Plenkovića da se izglasuju u “paketu” s predsjednikom Vrhovnog suda, tako se i dogodilo.
Odgovornost za to što Ustavni sud nije popunjen i ljevica i vladajući prebacivali su ponovno jedni na druge.
Što dalje?
Trojici ustavnih sudaca – predsjedniku Miroslavu Šeparoviću te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu – osmogodišnji mandat istekao je još u listopadu prošle godine. Mandat im je produžen za još šest mjeseci, no i taj produženi mandat istekao im je 12. travnja.
Od tada Ustavni sud radi u krnjem, deseteročlanom sastavu, a tako nastavlja i dalje.
Krajem 2024. godine izabrano je novih 10 od ukupno 13 ustavnih sudaca.
Izabrani su Ante Galić, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić, Biljana Kostadinov, Dražen Bošnjaković, Sanja Bezbradica Jelavić, Frane Staničić i Maša Marochini Zrinski.
S oporbene strane dolaze: Abramović, Kostadinov, Kušan, Marochini Zrinski i Bezbradica Jelavić.
> Prof. Milardović o odluci USUD-a o GI Narod odlučuje: ‘Kako će Sud biti objektivan kad mu je podrijetlo partijsko’
> Kako su glasovali ustavni suci, izabrani dogovorom HDZ-a i SDP-a, u slučaju udomljavanja djece od homoseksualnih parova?
> Dr. Željka Markić odgovorila sucu Ustavnog suda koji je šesterostruko ubojstvo iskoristio za skupljanje političkih bodova
Bivše političke i profesionalne funkcije pojedinih ustavnih sudaca otvaraju pitanje njihove neovisnosti, ali i problem pri glasovanju. Tako su se Dražen Bošnjaković i Ante Galić više puta morali izuzeti iz odlučivanja. Obojica su izabrani iz kvote vladajućih, a Bošnjaković je ranije bio HDZ-ov zastupnik i ministar pravosuđa.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav sada mora raspisati novi javni poziv za prijavu kandidata.
To u ovom slučaju znači prolongiranje za minimalno mjesec dana, koliko javni poziv traje, a potom slijedi i ustavna stanka u zasjedanju Sabora od 15. srpnja do 15. rujna.
Tko može biti kandidat?
Ustavni sud ne spada u trodiobu vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska), te je u praksi “iznad trodiobe vlasti”.
Ustavni sud trebao bi biti neovisan o tijelima izvršne vlasti, a posebno o Vladi i predsjedniku države.
Međutim, suci Ustavnog suda ipak se biraju politički, u Saboru.
Suce Ustavnog suda RH bira Hrvatski sabor na mandat od osam godina, i to iz redova istaknutih pravnika poput sudaca, odvjetnika, državnih odvjetnika i profesora prava.
Kandidat mora biti hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci, odnosno 12 godina ako ima doktorat pravnih znanosti. Mora se također istaknuti stručnim, znanstvenim ili javnim radom.
> Bošnjaković je u Možemo ili HDZ-u?! Pogledajte njegove izjave o prizivu savjesti i pobačaju
> Ustavni sud odbacio tužbu Grada Zagreba zbog Vladine organizacije dočeka rukometaša
>Milanović suce Ustavnog suda nazvao šačicom političkih postavljenika tko ih je izabrao?
Ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci. O tome bi se moglo promišljati obzirom da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
> U ime obitelji: Ustavni sud legalizira surogatstvo zaobilazeći zakone
>Tko su lijevi ustavni suci na koje je Plenković pristao temeljem prijedloga oporbe?
>Pročitajte izlaganje prof. Hrabar: Žestoka kritika Ustavnog suda zbog surogatstva
Postupak izbora pokreće saborski odbor nadležan za Ustav objavom javnog poziva.
Kandidate mogu predlagati institucije, udruge, političke stranke, pojedinci ili se kandidati mogu prijaviti sami.
Odbor potom provjerava ispunjavaju li kandidati uvjete, provodi javne razgovore i sastavlja uži izbor kandidata, uz obrazloženje zašto pojedinim kandidatima daje prednost.
Hrvatski sabor potom pojedinačno glasuje o svakom kandidatu, a za izbor ustavnog suca potrebna je dvotrećinska većina svih zastupnika, odnosno najmanje 101 glas.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.