Zagrebački profesor i ustavni sudac Frane Staničić izabran je za novog predsjednika Ustavnog suda, a sutkinja Maša Marochini Zrinski za njegovu zamjenicu. Novi čelnici stupaju na dužnost 13. listopada, nakon isteka mandata dosadašnjeg predsjednika Miroslava Šeparovića i zamjenika Mate Arlovića. Ustavni sud ima 13 članova, od kojih troje odlazi u listopadu, a u Saboru se bira njihova zamjena.
Tko je Frane Staničić?
Frane Staničić rođen je 1981. godine u Makarskoj, gdje je završio osnovnu školu u Baškoj Vodi i opću gimnaziju u rodnom gradu. Studij prava započeo je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 2006. godine. Već 2011. obranio je doktorsku disertaciju na temu „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“, što mu je donijelo zvanje doktora znanosti.
Njegova akademska karijera vezana je uz Pravne fakultet u Zagrebu, gdje je prošao kroz sve nastavne pozicije – od asistenta, preko višeg asistenta i docenta, do izvanrednog profesora. A od 2022. i redovitog profesora na Katedri za upravno pravo. Osim na Pravnom fakultetu, predaje i na Visokoj policijskoj školi Ministarstva unutarnjih poslova te na Doktorskoj školi Deák Ferenc u Mađarskoj.
Prije nego što je imenovan ustavnim sucem, obnašao je dužnost predstojnika Studijskog centra za javnu upravu i javne financije te je bio prodekan Pravnog fakulteta. Bio je angažiran kao vanjski suradnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pomažući u priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, što pokazuje njegovu stručnost i u administrativnim pitanjima.
Frane Staničić je autor četiri knjige, brojnih znanstvenih članaka i stručnih radova. Mentorirao je preko 180 studentskih radova te sudjeluje u domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima. Njegova istraživačka područja uključuju upravni postupak, izvlaštenje, regulaciju, odnose države i crkve te pravni položaj vjerskih zajednica.
Frane Staničić aktivno sudjeluje u brojnim stručnim tijelima i odborima, uključujući Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, vladina povjerenstva i saborske odbore za zakonodavstvo i pravosuđe. Bio je i savjetnik ministra znanosti i obrazovanja te je sudjelovao u izradi važnih zakonodavnih i strateških dokumenata.
Staničić je široj javnosti poznat po pojašnjenjima pravnih dubioza oko slučaja posvojenja iz Konga. Svojevremeno je i komentirao potez Tomaševićevog ukidanja mjere roditelj – odgojitelj ističući kako Grad Zagreb nije ponudio nikakve kompenzacijske mjere. Staničić je blizak desnom političkom spektru.
>Novi predsjednik Ustavnog suda: Staničić naslijedio Šeparovića, no nije sve prošlo glatko
Tko je Maša Marochini Zrinski?
Maša Marochini Zrinski diplomirala je 2007. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Već 2009. stekla je magisterij znanosti iz ljudskih prava na Dundee Faculty of Law u Škotskoj, a 2013. i doktorat znanosti na istom sveučilištu, potvrđujući svoj snažan akademski profil na međunarodnoj razini.
Prije akademske karijere, volontirala je od 2006. do 2007. na građanskom i kaznenom odjelu Općinskog suda u Rijeci, što joj je pružilo praktično iskustvo u sudskom sustavu. Od 2007. godine zaposlena je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje je napredovala kroz različite akademske titule – od asistentice, preko više asistentice i docentice, do izvanredne profesorice. Njezina stručnost obuhvaća teoriju prava i države, filozofiju prava, ljudska prava i javnu politiku, a od 2023. godine bila je predstojnica Zavoda za ljudska prava na Fakultetu.
Prema medijskim izvještajima, Maša Marochini Zrinski poznata je kao stručnjakinja za ljudska prava i pravnu filozofiju te se često ističe kao zagovornica pravne sigurnosti i temeljnih sloboda. Njezino imenovanje za zamjenicu predsjednika Ustavnog suda dočekano je s velikim interesom u javnosti zbog njenog akademskog i profesionalnog iskustva koje će, prema očekivanjima, doprinijeti jačanju pravne prakse i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. Politički Marochini Zrinski bi se mogla svrstati lijevo.
Njena karijera i doprinos pravnoj znanosti naglašavaju se i u izvještajima lokalnih i nacionalnih medija, gdje se ističe kako će kao zamjenica predsjednika Ustavnog suda vjerojatno igrati ključnu ulogu u daljnjem oblikovanju ustavnih prava i pravne prakse u zemlji.
>Tko su lijevi ustavni suci na koje je Plenković pristao temeljem prijedloga oporbe?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.