Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović koji je u posljednjih godinu dana više puta instrumentalizirao Ustavni sud, u ponedjeljak je opovrgnuo medijske napise da je Ustavni sud po službenoj dužnosti pokrenuo postupak ocjene ustavnosti odluka koje je tijekom koronakrize donio Nacionalni Stožer civilne zaštite, rekavši kako su zatražili određene podatke i očitovanja od Vlade, a hoće li pokrenuti postupak po službenoj dužnosti odlučit će sjednica Ustavnog suda.
On naime kaže da bi USUD tek trebao odlučivati o pokretanju postupka glede odluke o privremenoj zabrani prelaska graničnih prijelaza te ovlasti izdavanja rješenja o obveznoj samoizolaciji osoba i odluke o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19.
Pokretanje postupka predložilo je dvoje sudaca Ustavnog suda, među kojima i Goran Selanec koji je informaciju i potvrdio za N1.
Inicijativa je pokrenuta početkom lipnja, kada je na tjednoj bazi bilo manje od pet slučaja novooboljelih od COVID-19. U inicijativi se, između ostalog, predlaže da se ispita je li Stožer civilne zaštite svojim postupanjem izišao izvan svojih nadležnosti. Tu je inicijativu tada snažno zagovarao SDP koji je tvrdio da je Nacionalni stožer civilne zaštite na sebe preuzeo ovlasti koje mu nisu propisane Ustavom.
U slučaju da Sud odluči da se postupak ne pokreće to će biti rezultat ocjene Suda da sporne mjere nisu u neskladu s Ustavom. U slučaju da Sud odluči da ipak pokreće postupak to će prema sadašnjoj praksi suda biti rezultat ocjene da su sporne mjere u nekom dijelu u neskladu s Ustavom.
Prema praksi Suda odluka o pokretanju postupka i odluka o usklađenosti osporavanih mjera s Ustavom se donose istovremeno, na istoj sjednici.
“Prema sadašnjoj praksi Ustavnog suda one su usko spojene i ne donose se jedna bez druge iako Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da postupak ocjene ustavnosti spornog akta započinje donošenjem rješenja o započinjanju ili ne započinjanu postupka koje je potrebno donijeti u roku od godine dana od zaprimanja prijedloga građana”, navodi Selanec u izjavi za N1.
Sudac Selanec dodaje i ovo: “Kada je predmet otvoren, dodijeljen sucu izvjestitelju, koji je zatražio očitovanja nadležnih tijela kako bi na sjednici suda iznio svoj prijedlog rješenja/odluke sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, Ustavni sud de facto poduzima postupkovne radnje u okviru čl. 38. st. 2. Ustava”.
Jandroković: ‘Neobično da dva suca sada idu javno sa svojom inicijativom’
“Vidio sam samo priopćenje predsjednika Ustavnog suda koji kaže da nije bilo pokretanja postupka., nego da se radi o inicijativi dvojice sudaca koji su uvijek u ovakvim situacijama na strani lijeve opcije. I čini mi se da je ovdje došlo do određene instrumentalizacije svoje pozicije unutar Ustavnog suda od strane te dvojice sudaca i pokušaja davanja vjetra u leđa inicijativi koja je pokrenuta i od jednog dijela SDP-ovih zastupnika”, kazao je Jandroković za N1.
“Ovo je neobično da dva suca sada idu javno sa svojom inicijativom, jer se nalazimo u završnom tjednu. Mislim da se takve stvari trebaju rješavati unutar samog Ustavnog suda. Ovo je očito puštanje informacija s ciljem da se stvori atmosfera neizvjesnosti i važno je da je Ustavni sud rekao da nema pokretanja postupka i da se očito radi o pokušaju dva suca da tu temu stave u prvi plan”, dodaje.
Kako se biraju suci Ustavnog suda?
Ustavne suce bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
Oni bi se trebali birati iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka, SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.
Nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.
Predloženi kandidat za suca Ustavnog suda smatra se izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje dvije trećine od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga sabora.
Mandat Ustavnog suca traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci – o čemu bi se moglo promišljati obzirom da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
Kako je izabran sadašnji sastav Ustanog suda?
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog Sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović.
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić, a iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a.
Prilikom izbora trojice sudaca Mostovi su zastupnici u znak prosvjeda napustili sabornicu, izloživši prije toga zašto smatraju način izbora sudaca Ustavnog suda lošim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
