„Ovo što je danas tih deset sudaca napravilo je državni udar. Taj sud treba ukinuti i to na referendumu da vide što je volja građana i što znači kada 400 tisuća ljudi nešto svjesno potpiše. Oni su se drznuli provjeravati mentalno stanje i prisebnost 400 tisuća hrvatskih građana koji su jasno tražili promjenu Ustava“, rekao je predsjednik RH Zoran Milanović komentirajući zaključak Ustavnog suda da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i “stožerokracije” nisu u skladu s Ustavom.
> Milanović o odluci Ustavnog suda: Ovo što je danas tih 10 sudaca napravilo je državni udar
> Dr. sc. Palić: Referendumom se ne može ukinuti Ustavni sud, USUD bi zaustavio prikupljanje potpisa
Milanović: “Ustavni sud bezobrazno gazi po Ustavu”
„Ustavni sud uopće nema pravo ocjenjivati ustavnost pitanja za izmjenu Ustava ako su ispunjeni uvjeti iz članka 86. i 87. stavak 3., a to je dovoljan broj potpisa. To je ispunjeno! Ustavni sud to primi na znanje. Onaj tko uopće pita za mišljenje krši Ustav, a to je HDZ-ov Sabor. Ustavni sud ide dva koraka dalje i radi nešto što se u Hrvatskoj do sada nitko nije drznuo napraviti – bezobrazno gazi po Ustavu. Ovo je strašno što se dogodilo. Ovo je gaženje Ustava“, poručio je Predsjednik.
Dodao je kako su ustavni suci grupa ljudi koja se bavi zaštitom lika i djela Andreja Plenkovića.
„Ovo je motivirano isključivo pitanjem tko je bio u pravu. Odakle im pravo da preispituju mentalno stanje i raspoloženje 400 tisuća građana koji su svojim potpisima tražili izmjenu Ustava? U to se ne dira, nikakav sud to ne može razmatrati. Izmjena Ustava ne može kršiti Ustav, izmjena Ustava je apsolutna, nepreispitiva kategorija. Zato je ovo opasan trenutak i zato taj sud možemo ukinuti, on nam ne treba“, pojasnio je predsjednik Milanović.
Istaknuo je da je zaključak Ustavnog suda za njega iznenađenja te da nije očekivao da će se usuditi uopće u to taknuti. „I to situaciju koja je neutralna, koja više nikoga ne zanima. Građani su odlučili – oni žele mijenjati Ustav. Ustav je iznad svega, a iznad Ustava je volja građana na referendumu i volja dvije trećine saborskih zastupnika. Ustav Republike Hrvatske više ne važi, Ustavni sud ga je pogazio, uništava ga. Ovo se nikada nije dogodilo, ovo je direktni atak Ustavnog suda na Ustav!“, zaključio je predsjednik Milanović u ponedjeljak.
Milanović: “Njih desetero su za skoro 400.000 građana rekli da im je to bez veze”
“To je grupa ljudi koja nije izabrana iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabran sam. Ti ljudi, njih desetero su za skoro 400.000 građana koji su potpisali inicijativu za izmjenu Ustava, rekli da im je to bez veze, da nije jasno, da je štetno. To je ustavni udar”, ocijenio je predsjednik u utorak.
Poručio je kako se to nikada u Hrvatskoj nije dogodilo te to baca potpuno novo svjetlo na ponašanje svih koji trebaju štititi Ustav.
“Ja razmatram svoje opcije jer očito na njihovu zaštitu, moral i poštenje ne mogu računati. Tu je crta pređena u blatnim čizmama. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda, to je zabranjeno, to Ustav ne dopušta”, ocijenio je.
> Milanović: ‘USUD se zove sud, kao što se DDR zvao demokratska republika’
> Višnja Starešina: Zoranova pravosudna revolucija
> Šeparović odgovorio: ‘Nisam imao čin u JNA i osim plaće nisam imao nikakve povlastice’
Milanović o sucima Ustavnog suda: “Šačica političkih postavljenika”
“Nisam ljubitelj referenduma, ali ovdje se ne radi o ukidanju prava manjini, nego o pokušaju da se jedno stanje pojasni. Pazite dokle paranoja ide… Da je Plenković bio u krivu, tu su ti nesretnici upali u klopku, štiteći Plenkovića, stavljajući se iznad naroda i onih koji su direktno birani, radeći posao koji mogu raditi samo zastupnici u Hrvatskom saboru i to njih dvije trećine, deset no-names, ili bivših HDZ-ovih propalih političara, neki i SDP-ovi, koji nikada tamo ne bi bili da ih ja nisam izvadio iz šešira, doslovno, neka se stide što rade ovoj državi!”, poručio je Milanović.
“Referendum o ukidanju Ustavnog suda“, rekao je Milanović. Ocijenio je da su suci uzurpatori, podsjetio je na prijašnje poslove predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.
“U kojem je roku doktorirao i na kojoj katedri je doktorirao? Šef tajne službe postao je predsjednik suda. U kojoj to normalnoj zemlji ima osim u Rusiji? Što je napisao u životu? Razumijete li koji su to ljudi? On se prijeti hrvatskom narodu da će on i šačica političkih postavljenika odlučivati o volji hrvatskog političkog naroda za izmjenu Ustava. To ne može nitko. Hrvatski narode – pobuna!”
Na pitanje što on tu može učiniti, uzvratio je da ne može ništa.
“Po zakonu ništa ne mogu, ali imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kazao je predsjednik. Na upit koje su to opcije, uzvratio je – pravedne!
> (VIDEO) Peternel (DP): ‘USUD služi za zaštitu ključnih interesa HDZ-a i SDP-a’
> (VIDEO) Grmoja: ‘USUD bi trebalo ukinuti, jer je ovako izabran – glasnogovornik Vlade’
Kako se biraju suci Ustavnog suda?
Ustavne suce bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
Oni bi se trebali birati iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka, do sada je to bilo između SDP-a i HDZ-a, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Koji je postupak izbora?
Za suca Ustavnog suda može se izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.
U pozivu se navode uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda određeni Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, rok za podnošenje prijedloga kandidata nadležnom odboru, te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.
Nakon proteka roka navedenog u pozivu, nadležni odbor ispituje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor sudaca i nepravovaljane kandidature odbacuje.
Nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda. Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
Nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.
Predloženi kandidat za suca Ustavnog suda smatra se izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje dvije trećine od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga sabora.
Mandat Ustavnog suca traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci – o čemu bi se moglo promišljati obzirom da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
Kako je izabran sadašnji sastav Ustavnog suda?
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog Sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović.
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić.
Iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a.
>Selanec vjerno predstavlja SDP, koga predstavljaju Arlović i Šeparović?
>Novi ustavni sudac – po mjeri HDZ-a – najavljuje izjednačavanje istospolne veze sa brakom!
> SDP-ov kandidat za Ustavnog suca izgubio posao na Pravnom fakultetu jer nije doktorirao na vrijeme
Prilikom izbora trojice sudaca Mostovi su zastupnici tada u znak prosvjeda napustili sabornicu, izloživši prije toga zašto smatraju način izbora sudaca Ustavnog suda lošim.
Prof. Podolnjak: “Ustavne suce trebale bi predlagati ugledne institucije”
Tadašnji vijećnik Mosta i ustavnopravni stručnjak Robert Podolnjak je istaknuo:
„Mi u Mostu smatramo da nije dobro da je do konsenzusa došlo na temelju najnižeg zajedničkog nazivnika, a to je da će biti izabrani kandidati koji po mnogu čemu ne ispunjavaju temeljne kriterije izvrsnosti koji bi trebali biti karakteristika svakog izabranog suca Ustavnog suda. Sada svjedočimo da je dio sudaca ponovno biran i da ćemo imati četiri reizabrana suca od njih 13, ali nije nemoguće izmijeniti odredbu da suci Ustavnog suda imaju jedan mandat kako bi se jamčila njihova neovisnost“.
Također je istaknuo: “Želimo da se reformira predlaganje kandidata za suce Ustavnog suda.”
U izlaganju kojim je nastavio, istaknuo je kako nije dobro da se suci Ustavnog suda sami predlažu već da bi ga trebale predlagati ugledne institucije, poput Akademije, Pravnog fakulteta, pojedinih sudova itd.
Predložio je i da se izbjegava izbor za ustavne suce osoba koje su neposredno prije toga bile zastupnici u Saboru, tj. da treba postojati određen period između funkcije u izvršnoj vlasti i u radu Ustavnog suda.
> Dr. sc. Hrvoje Pende: Pipl mast trast as – provjera potpisa bila je transparentna i zakonita, a ustavna prava građana su zaštićena
> Dr.sc. Hrvoje Pende: Pipl mast trast as II – Ustavni sud RH dosljedno aktivan u legitimiranju bolesne društvene volje
Zaključio je kako se mnoga bitna načela koja Most zastupa ne poštuju te kako apelira na dvije najveće stranke da se propiše procedura „na koju ćemo biti ponosni“ i koja će pomoći da se za suce Ustavnog suda biraju oni najizvrsniji.
Mostovi zastupnici potom su se izuzeli od glasovanja napustivši sabornicu, osim Mira Bulja koji je glasovao protiv ove trojice kandidata.
Tko je predsjednik Ustavnog suda čiju karijeru spominje Milanović?
Među trojicom ustavnih sudaca koje je Hrvatski Sabor imenovao 2017. je i Predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine, pravosudni ispit položio 1983., a javnobilježnički 1994. godine. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava i obiteljsko pravnih znanosti stekao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. obranivši disertaciju pod nazivom “Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske”.
Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. U Ministarstvu pravosuđa zaposlen od 1989. na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obavlja dužnost ministra pravosuđa. U tom razdoblju sudjelovao je u izradi i provođenju propisa iz građanskopravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva. Dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost obavlja od 1998. do 1999. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te od 2005. osnivač Odvjetničkog društva Šeparović i Partneri sa sjedištem u Zagrebu. Bio je član Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na kojem Sudu je jedno vrijeme bio branitelj, Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjski član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
Tijekom rasprave o spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a, u Jasenovcu, Šeparović je ustvrdio kako „ploči s pozdravom ‘Za dom spremni’ u Jasenovcu nije mjesto. To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima.“
Pročitajte o ostalim sucima Ustavnog suda >>> Tko su suci Ustavnog suda i što je zadaća ove institucije?
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
