Nakon što je zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Viodović Krišto za saborskom govornicom upozorila da je sadašnji predsjednik Ustavnog suda RH, Miroslav Šeparović, nekada bio zaposlen u sustavu Jugoslavenske narodne armije, s Narod.hr-a obratili smo se Ustavnom sudu.
Po završetku studija (Miroslav Šeparović) zapošljava se kao pravni referent u Vinari Blato u Zagrebu (1981. – 1983.), a potom u Vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko (1984. – 1986.) – stoji u njegovom životopisu na stranicama Ustavnog suda. Mi smo u našem upitu Ustavni sud upitali slijedeće:
- Je li sadašnji predsjednik Ustavnog suda Šeparović imao ikakav čin u JNA?
- Ako jest, koji je čin imao i u kojem ga je vremenskom razdoblju stekao?
- Je li koristio povlastice koje su imali zaposlenici JNA?
> Vidović Krišto: Predsjednik USUD-a radio je kao ‘pravnik’ u sustavu JNA
> Nakon istupa Vidović Krišto upitali smo USUD o Šeparovićevoj službi u JNA
Na taj upit Ustavni sud poslao nam je odgovor kojeg potpisuje sam predsjednik USUD-a Šeparović. Miroslav Šeparović navodi kako nije imao nikakav čin u JNA te da nije uživo nikakve privilegije osim što je dobivao plaću na radnom mjestu JNA. Odgovor u nastavku prenosimo u cijelosti.
“1. U bivšoj JNA nisam imao nikakav čin niti sam bio vojna osoba;
2. Kao vojnik služio sam vojni rok u bivšoj JNA 1983./1984., i to najprije u tadašnjoj vojarni “Robert Domani” u Karlovcu, JNA a zatim u VP 2953 Prečko u Zagrebu u čijem sastavu je bila i Vojnograđevinska ustanova “Petrova Gora”;
3. Na temelju javnog natječaja, nakon odsluženja vojnog roka, 1984. godine zaposlio sam se kao građanska osoba u VGU “Petrova Gora” u kojoj sam, kao što je prethodno navedeno, služio vojni rok i to na radnom mjestu pravnog referenta za imovinsko-pravne poslove, što je obuhvaćalo poslove zastupanja, izvlaštenja, naknade štete i sl.
Osim plaće nisam imao niti sam koristio bilo kakve povlastice koje su imali zaposlenici JNA.
S obzirom na navode uvažene zastupnice gđe Vidović Krišto koji su objavljeni na Vašem portalu da me je JNA “poslala u Ministarstvo pravosuđa, što je plastičan primjer kako su komunističke obavještajne službe raspoređivale svoje kadrove” ističem sljedeće.
Na temelju javnog natječaja 1986. godine imenovan sam za suca Općinskog suda u Zagrebu, građanski odjel, gdje sam proveo nešto više od tri godine. Na temelju sporazuma iz prosinca 1989. godine između Općinskog suda u Zagrebu i tadašnjeg Sekretarijata za pravosuđe i upravu (danas Ministarstvo pravosuđa i uprave) prešao sam na rad u tadašnji Sekretarijat za pravosuđe i upravu na radno mjesto savjetnika u Upravu za imovinsko-pravne poslove.
Kao što je iz naprijed navedenog vidljivo JNA me nije poslala u Ministarstvo pravosuđa “kao plastičan primjer kako su komunističke obavještajne službe raspoređivale svoj kadar” niti sam bio član Saveza komunista, a niti sam imao ikakve veze s komunističkim obavještajnim službama.
Također, iako to nije bio predmet Vašeg upita, vezano za navode gđe Vidović Krišto koji su također objavljeni na Vašem portalu u vezi moje imovinske kartice, ističem da je ona javno objavljena od 2009. godine kada sam imenovan za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, te je i danas javno dostupna na internetskim stranicama Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
Ušteđevina mene i moje supruge vidljiva je iz te imovinske kartice i ona je rezultat u najvećem dijelu naših plaća, te osobito dobiti Odvjetničkog društva Šeparović, Špehar i Gavranić i njihovih pravih prednika u proteklih dvadeset godina, na koju su uredno plaćeni svi porezi i doprinosi, što se može jednostavno provjeriti kod nadležnih državnih tijela.
S obzirom da je iz medija vidljivo da je gđa Vidović Krišto postavila zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske o poslovanju navedenog Odvjetničkog društva vjerujem da će dobiti odgovor na sva pitanja koju ju zanimaju.
Ukoliko su Vam potrebni još neki podaci stojim Vam na raspolaganju” – navodi Miroslav Šeparović u službenom odgovoru Narod.hr-u.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Sudac Šeparović na meti kritika
Podsjetimo, predsjednik Ustavnog suda Šeparović izložen je brojnim kritikama zbog više odluka Ustavnog suda, među kojima je ona da dvoje djece bez roditeljske skrbi bude ove jeseni (početkom rujna) dodijeljeno na udomljavanje homoseksualnom paru.
Naime, Ustavni sud donio je 29. siječnja 2020. odluku bez presedana u sudskoj praksi – da je zakon koji im je poslan na ocjenu ustavnosti – u skladu s Ustavom, ali da državne institucije ipak trebaju djecu davati na udomljavanje (što je prvi korak ka posvajanju) homoseksualnim parovima.
Odluku o udomiteljstvu nije prihvatio ustavni sudac Miroslav Šumanović. On je u izdvojenom mišljenju izrazio svoje oštro neslaganje s proširenjem pojma udomiteljske obitelji i na istospolne partnere.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
