Šest dana, gotovo 30 sati, 62 kandidata rezime je javnog saslušanja kandidata za izbor novih 10 sudaca za Ustavni sud na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Među kandidatima koji su odgovarali na pitanja bio je i Dražen Bošnjaković, bivši ministar pravosuđa u HDZ-ovim Vladama. On se na saslušanju se zgrozio nad slučajem Mirele Čavajde, ali ne zbog feticida. Uzrujala ga je činjenica da niti jedna bolnica u Hrvatskoj nije izvela feticid, već je Čavajda morala otići u Sloveniju. HDZ-ovcu smeta i velik broj liječnika s prizivom savjesti.
Bošnjaković se praktički složio s Raukar-Gamulin
Možemovka Urša Raukar-Gamulin pitala je Bošnjakovića krši li se “ženino pravo na slobodu odlučivanja i pristup zdravstvenoj zaštiti kada se u mnogim bolnicama liječnici pozivaju na prigovor savjesti”. Slično je, navela je, i u ljekarnama kada ne žele prodavati kontracepcijska sredstva. Pitala ga je kako bi reagirao na to s pozicije Ustavnog suca da žene nemaju pristup pobačaju. I misli li da bi bilo dobro da se osobe koje idu specijalizirati ginekologiju se prije “porazgovaraju sa svojom savješću”.
>Ćorušić u Nu2: ‘Gospođa Čavajda je željela mrtvo dijete, a mi smo nudili izazivanje poroda i ‘comfort care’ za dijete’
Bošnjaković je rekao kako mu je to teško pitanje i osvrnuo se na slučaj Čavajda, te se tako praktički složio s Raukar Gamulin:
„I mene osobno je pogodila situacija kada je žena imala pravo na prekid trudnoće i morala je to pravo realizirati u Sloveniji. Nije to mogla obaviti kod nas, jer svi u principu imaju prigovor savjesti. Osjećao sam se jadno kao građanin da to nitko ovdje nije mogao obaviti“, ispričao je Bošnjaković.
Ističe da “nije normalno da toliki broj liječnika ima priziv savjesti”. Bošnjaković kaže da priziv savjesti u zdravstvu “nije ustavnopravno pitanje, nego da je to pitanje prakse”.
“Ravnatelji bolnica imaju pravo pozvati nekog sa strane da to radi i to bi tako trebalo regulirati”, zaključio je i dodao da je to pitanje prakse “koja je takva kakva je, nažalost”.
Priziv savjesti nije presudio u slučaju Čavajda
Podsjetimo, slučaj trudnice Čavajde čijem je sinu, kojeg je sama nazvala beba Grga, u visokoj trudnoći dijagnosticirana tvorba na mozgu pokazala je sav užas na kojem se temelji proabortivna agenda. Zagrebačke bolnice odbile su napraviti feticid, usmrćivanje djeteta u tako visokom stadiju trudnoće, čak i one u kojima nemaju svi liječnici priziv savjesti. No, ovaj slučaj se iskoristio kao napad na institut priziva savjesti.
Tragična sudbina bebe Čavajde, dječaka kojem je život okončan na račun hrvatskih poreznih obveznika preko HZZO-a u Sloveniji, pokazao je prave intencije onih koji pobačaj, ali i feticid, smatraju najvažnijom tekovinom suvremenog svijeta i borbe za ljudska i ženska prava.
>Dr. Zlopaša objasnio što je feticid: Bebu Čavajdu ubilo bi se uštrcavanjem koncentriranog kalijevog klorida u srce
Pravo na priziv savjesti, za koji Bošnjakoviću smeta što je toliko prisutno, je odluka pojedinca da odbije izvršiti neku obvezu koju mu nameće pravni sustav. Svojevrsno je osobno opravdanje za neizvršavanje određene radnje te je odraz prava na slobodu savjesti i često vjeroispovijesti, a motiviran je moralnim, etičkim ili religijskim uvjerenjima.
Tko je Bošnjaković?
HDZ-ovac Bošnjaković bio je ministar pravosuđa u 14. Vladi Republike Hrvatske(Plenković) koji je tu dužnost obnašao i u 11. Vladi Republike Hrvatske(Jadranka Kosor).
Dražen Bošnjaković rođen je 1961. godine u Vukovaru. Do osamnaeste godine živio je s bakom i djedom u Iloku jer su mu roditelji bili na privremenom radu u Njemačkoj. Nakon srednje škole otišao je u Zagreb na Pravni fakultet. U Zagrebu je upoznao suprugu Lidiju, koja je danas sutkinja u Ivanić Gradu, gdje obitelj živi. Otac je troje djece.
Na početku karijere Bošnjaković je radio u stručnim službama Skupštine općine Ivanić Grad, a od 1993. do 1997. bio je tajnik Sisačko-moslavačke županije. Potom je otvorio privatni odvjetnički ured i radio kao odvjetnik sve do ulaska u politiku.
Saborski zastupnik postao je 23. prosinca 2003., a s tom dužnošću završio je 11. siječnja 2008. Od 2008. obnaša dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa, član je Središnjeg odbora HDZ-a i potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a Zagrebačke županije.
