Hrvati su uvijek bili na pravoj strani – na strani dobra, poručio je u ponedjeljak premijer Zoran Milanović u šumi Brezovica, gdje je nazočio obilježavanju Dana antifašističke borbe i 74. obljetnici osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda.
Milanović je u obraćanju okupljenima naglasio kako antifašističkog ustanka poput ovog u Brezovici 22. lipnja 1941. tada nije bilo nigdje, da se dogodio i prije nego što je to učinila Komunistička partija Jugoslavije koja je slušala upute iz Moskve. Prvi sisački partizanski odred, dodao je, bio je uglavnom sastavljen od Hrvata, ali u velikoj mjeri i Srba. Upravo ta veza hrvatskih komunista i srpskog naroda, dodao je, i dovela je do toga da antifašistički partizanski pokret postane masovan i narodni, kao jedinstvo Hrvata i Srba u borbi za slobodu.
“To je hrvatska povijest, moramo je gledati otvorenim očima i o njoj otvoreno razgovarati, a svoju djecu i mlade ne indoktrinirati nego ih tjerati da misle i postavljaju pitanja”, rekao je Milanović.
To su, istaknuo je, i “užasno važne stvari” zbog kojih je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata završila ne na pobjedničkoj, nego na pravoj strani, jer je ta prava strana morala pobjediti.
“Dobro je moralo pobijediti zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani, na strani dobra, što naravno ne znači da su rođeni bolji, da su rođeni superiorniji jer nisu. Ali, da su birali pravi put, da su birali teži put i 1941. i 1991. to je činjenica. Hrvatski put je bio teži put zadnjih stotinu godina i sve što smo dobili i zaradili zaradili smo sami bez kredita, bez popusta, i na to imamo pravo. To je naša pravda i naša pravica i partizanski pokret je u tome igrao povijesno neprocjenjivu ulogu”, poručio je Milanović.
Dodao je kako nam je dugo trebalo da naučimo osnovnu lekciju povijesti i suživota – da živimo zajedno, da dijelimo sudbinu zajedno, da je ovo država hrvatskog naroda u kojoj sve manjine, pa i najbrojnija srpska manjina, imaju sva prava, da poštuju ovu državu, da je vole, grade i njeguju. “Da je ovo naša država, a ne ona država iz 1941. godine. To nije naša država i nikada nije bila”, naglasio je.
Milanović je rekao kako su zadnjih stotinu godina Hrvatsku po značaju i utjecaju u političkom životu obilježila tri čovjeka – Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i antifašist što, istaknuo je, nikada nije tajio niti se toga stidio.
“Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje – Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje. Ta Hrvatska teško da bi postojala bez tadašnjeg vodstva partizanskog pokreta, ta država nikako ne bi postojala bez hrvatskih branitelja i bez onih koji su je 1991. godine nesebično odveli u pobjedu. Živjela moderna Hrvatska, živio hrvatski antifašizam. Volimo i gradimo svoju Hrvatsku, ovu našu današnju Hrvatsku”, zaključio je Milanović.
Dan antifašističke borbe: fašizmu se danas treba suprostaviti kao i 1941.
Svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe, nakon polaganja vijenaca brojnih delegacija u Spomen park Brezovica pokraj Siska nastavljena je podzravima i obraćanjem brojnih uzvanika.
U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin kazao je da se formiranje partizanskog odreda nije dogodilo slučajno, nego ga je planirala Komunistička partija Jugoslavije, jedina stranka koja se otvoreno suprotstavila fašističkoj okupaciji. Druge su stranke, dodao je, prihvatile okupaciju ili joj se nisu otvoreno suprotstavljale.
KPJ je pozvala građane ne bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost narodna i narodnosti, a njihov odaziv bio je izraz protivljenja hrvatskog naroda koji se nije mirio s okupacijom, terorom, ubojstvima i deportacijama u logore, kazao je Habulin i dodao da je Hrvatska dala veliki doprinos antifašizmu.
Upozorio je da ekstremna desnica danas nastoji minorizirati ulogu Narodnooslobodilačke vojske, da su u Hrvatskoj prisutni pokušaji revizije povijesti, što pokazuju i izrazi poput Hrvatska domovinska vojska, iako takvo nešto “nikad nije postojalo”.
“Pojava kukastih križeva i ustaških pozdrava na stadionima nisu tek izraz huliganskog nestašluka, nego posljedica činjenice da se o antifašizmu u školama malo uči, da su knjižnice ispražnjene te da je porušeno 3000 spomenika borcima i žrtvama NOB-a”, kazao je Habulin. Naglasio je da na takve pojave nije bilo dovoljno reakcije šire društvene zajednice, te da je krajnje vrijeme da se time pozabavimo.
Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček kazala je da je crvena zvijezda petokraka bila jedini ispravan put 1941. godine, ali da je hrvatski narod i 1991. godine znao prepoznati što je moralno ispravno te da je i danas zvijezda petokraka ispravan put.
Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić istaknuo je da se u mjesecu lipnju tijekom povijesti na području Siska zbilo nekoliko važnih događaja. Pored početka antifašističke borbe, koja je i danas identitet hrvatskog naroda, u tom se mjesecu 1693. vodila bitka protiv Turaka, a 1991. je osnovan 57. bataljun Hrvatske vojske, koji se 23. lipnja prvi put postrojio u Sisku, a navečer zauzeo mjesto na prvoj liniji bojišnice u Sunji.
U ime zemalja Antifašističke koalicije svečanost je pozdravio veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad i istaknuo da je Hrvatska bila dio svjetske politike protiv najužasnijeg političkog sustava koji je svijet ikada upoznao, jer je nacistička ideja počivala na zamisli da se neki ljudi rađaju superiorniji od drugih, što je opravdavalo pokušaj uništenja cijelog jednog naroda.
Europa je danas pred izazovima stagnacije i migracijskih pritisaka pa se važnije danas sjetiti antifašizma nego ikada, kazao je Ofstad i napomenuo da još uvijek prisutna misao da je netko superiorniji od drugog te da se tome treba odlučno suprotstaviti.
Zgrebec: umjesto govora mržnje Hrvatskoj je potreban govor razuma
Umjesto govora mržnje i neofašističkih ispada koji postoje u hrvatskom javnom prostoru, potreban je govor razuma, poručila je u ponedjeljak potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, tijekom obilježavanja Dana antifašističke borbe u Brezovici.
“Pred povjesničarima je još uvijek težak i odgovoran zadatak da u društvu, ideologijama ostrašćenog jednog njegovog dijela, činjenicam i objektivnim vrednovanjem događaja iz Drugog svjetskog rata i njegovom poraću unesu glas razuma i svijest da je antifašizam jedna od najvećih vrednota hrvatske povijesti. Umjesto govora mržnje i neofašističkih ispada koji postoje u javnom prostoru, potreban je govor razuma”, istaknula je Zgrebec.
Dodala je kako se europske zemlje znaju nositi s pojavama neonacizma i neofašizma, da takve pojave tamo nailaze na opću i kaznenu osudu svih relevantnih dijelova društva. “I u Hrvatskoj veličanje ustaštva i NDH, makar i u sporadičnim primjerima, mora naići na osudu politike, medija, civilnih udruga i građana. Svoju sreću trebamo graditi na svjetlim primjerima svoje prošlosti s pogledom na budućnost”, naglasila je.
Zgrebec je okupljenim borcima NOB-a i antifašistima zahvalila što njeguju hrvatsku antifašističku prošlost i tradiciju, koja svjedoči da se veliki broj Hrvata uključio u antifašistički pokret i oružanu borbu protiv fašističkog okupatora i domaće marionetske vlasti.
Napomenula je kako se antifašizam kao pokret pojavio u gotovo svim europskim zemljama, okupljajući različite političke opcije, a da su antifašistički pokret u Jugoslaviji i Hrvatskoj vodili komunisti. “To nije moguće zanijekati, ali pokret nije bio komunistički već svenarodni, jer je samo takav mogao mobilizirati ljude da se odupru moćnijoj, organiziranijoj i opremljenijoj vojnoj sili. Antifašizam treba shvatiti kao pokret protiv fašizma i nacizma, pokret utemeljen na najvišim demokratskim načelima i negaciji ideoloških postavki nacizma i fašizma”, poručila je potpredsjednica Sabora.
Istaknula je kako je antifašizam u temeljima nove hrvatske države, što je zapisano u hrvatskom Ustavu u čijim su izvorišnim osnovama nabrojane povijesne činjenice na kojima počiva pravo hrvatskog naroda na punu državnu suverenost. Jedna od njih je, dodala je, u upostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izražena nasuprot poglašenjU NDH 1941., u odlukama ZAVNOH-a 1943., a potom i u Ustavu Narodne Republike Hrvatske 1947. godine.
Suočavanje s tamnom stranom svijetle borbe protiv fašizma
Ipak, nitko se nije sjetio spomenuti partizanske i komunističke zločine nastale nakon završetka Narodnooslobodilačkog rata – Bleiburg, Jazovku, Hudu jamu… i stotine drugih jama.
Podsjećamo što je u svibnju i lipnju 1945. rekao maršal Jugoslavenske armije, Josip Broz Tito, a zabilježio ondašnji Vjesnik:
“Jugoslavenske armije koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom. (…) U novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledat će samo toliko dugo, koliko traje put do najbliže jame.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
