Site icon narod.hr

(FOTO) Tradicijski korizmeni križni put ‘Stopama pobijenih’ od Đurmaneca do Macelja

Ove subote od željezničke postaje Đurmanec do Macelja, najvećeg stratišta civila i svećenstva u Hrvatskoj, u organizaciji udruge Macelj 1945 održan je tradicijski korizmeni križni put „Stopama pobijenih“. Ovaj događaj okupio je par stotina sudionika od kojih su veliki dio bili mladi i djeca. Križni put vodi pored župne crkve Sv.Jurja prema mjesnom groblju potom u smjeru Donjeg Maclja prema Smiljanovoj Grabi i Lepoj Bukvi, sve do završne postaje – grobnice žrtava uz crkvu Muke Isusove. Sudionici su pješačili 8 km i prošli 14 križnih postaje a u crkvi Muke Isusove održana je na kraju svečana misa, koju je nadahnuto vodio župnik župe Đurmanec Vlado Mustač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imenom Križni put naziva se stradanje pripadnika poraženih snaga NDH i izbjeglih hrvatskih civila nakon izručenja Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga 15. svibnja 1945. godine. Križni put vodio je raznim pravcima preko Slovenije, Hrvatske sve do Makedonije, a na njemu su smrtno stradale od ruke komunističko partizanskih pratilaca i stražara te iscrpljenosti stotine tisuća uglavnom Hrvata.

Križni put od Dravograda i Maribora, vodio je preko Teznog, prema Hrvatskoj do Macelja. Žrtve koje su izbjegle smrt u Teznom, prisilno su nastavile pješačiti do gubilišta u Maclju. Macelj je najveće stratište Titovih partizana i komunističkog režima u Republici Hrvatskoj. Prema izjavama svjedoka, pripadnika OZNA-e Mladena Šafranka, i zapisima preživjelog sudionika križnog puta u Krapini Frana Živičnjaka, u Macelju je stradalo oko 13 tisuća žrtava. Međutim, novo otkrivene jame ukazuju da bi taj broj mogao biti i znatno veći.

U Macelju su ekshumirane točno utvrđene 1163 žrtve križnog puta, koje su kasnije i dostojanstveno pokopane no više od 130 jama još uvijek nije istraženo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Maclju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. te je Macelj također i najveće stratište svećenstva u Republici Hrvatskoj.

U Maclju su stradali svećenici i duhovni pripravnici iz 4 biskupije: Vrhbosanske, Đakovačke, Zagrebačke i Krčke te iz dvije franjevačke provincije Bosne Srebrene i Hercegovačke. To je u stvari zemljopisni prikaz egzodusa i stradanja naroda na prostorima gdje su živjeli Hrvati.

Maceljskim križnim putem hodočasti se pod imenom Stopama pobijenih upravo kako bi mladi naraštaji shvatili veličinu tragedije i krvavog pokolja u Maceljskoj gori. Naime, potrebno je stalno društveno razobličavanje kao i osuda partizansko komunističkih zlodjela, ideologije i prakse, zbog utvrđivanja povijesne istine kao osnove oprosta i pomirenja. S tim nakanama hodočasnici dolaze svake godine u ovaj tragičan maceljski kraj koji još uvijek krije više desetaka neotvorenih jama i tajnu o tisućama žrtava iz svoje komunističke prošlosti bez suda i milosti poubijanih u Maceljskoj gori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezano za istinu o komunističkim zločinima, navodimo riječi napisane u monografiji Macelj 1945 autora Damira Borovčaka kako se istina još i danas vrlo mukotrpno razotkriva.

„Još uvijek današnji mediji nisu skloni sustavno razobličiti partizansko zlo tzv. „oslobođenje“ komunističke represivne diktature od 1945 do 1990. Svi se ti zločini i zločinci do danas skrivaju pod maskom antifašizma. Dakako, retuširanog i lažnog antifašizma. Zbog tadašnjeg nasljeđa i odgoja, neprovedene duhovne i moralne obnove te izostanka lustracije, u vlast su se u slobodnoj Hrvatskoj uvukla i prigrabila je djeca bivših komunista i zločinaca. Oni sustavno relativiziraju zločinački komunistički režim te nastavljaju stvarati lažnu povijesnu sliku, ignorirajući totalitarno zlo koje je haralo prostorima na kojima su živjeli Hrvati za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Istina se stoga još i danas vrlo mukotrpno razotkriva. Uglavnom je zato danas mnogim Hrvatima nepoznat pojam maceljskih žrtava i počinjenih zlodjela u Maceljskoj gori zločina. Tome kumuju politički ovisni, pristrani i neobjektivni tzv javni mediji koji su maceljski svečani pokop 1163 žrtve 22. listopada 2005. Namjerno prešutjeli i posve ignorirali. Tako je službeni pokop 1163 ljudi u jenom danu na jednom mjestu ostao praktično nezabilježen hrvatskoj javnosti.“

Osudu komunističkih zločina zahtijeva i europska Rezolucija 1481/2006 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine kao i Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945 do 1990 godine, donesenu na sjednici Hrvatskog sabora 30. lipnja 2006.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version