(FOTO) Tradicijski korizmeni križni put ‘Stopama pobijenih’ od Đurmaneca do Macelja

Ove subote od željezničke postaje Đurmanec do Macelja, najvećeg stratišta civila i svećenstva u Hrvatskoj, u organizaciji udruge Macelj 1945 održan je tradicijski korizmeni križni put „Stopama pobijenih“. Ovaj događaj okupio je par stotina sudionika od kojih su veliki dio bili mladi i djeca. Križni put vodi pored župne crkve Sv.Jurja prema mjesnom groblju potom u smjeru Donjeg Maclja prema Smiljanovoj Grabi i Lepoj Bukvi, sve do završne postaje – grobnice žrtava uz crkvu Muke Isusove. Sudionici su pješačili 8 km i prošli 14 križnih postaje a u crkvi Muke Isusove održana je na kraju svečana misa, koju je nadahnuto vodio župnik župe Đurmanec Vlado Mustač.

Imenom Križni put naziva se stradanje pripadnika poraženih snaga NDH i izbjeglih hrvatskih civila nakon izručenja Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga 15. svibnja 1945. godine. Križni put vodio je raznim pravcima preko Slovenije, Hrvatske sve do Makedonije, a na njemu su smrtno stradale od ruke komunističko partizanskih pratilaca i stražara te iscrpljenosti stotine tisuća uglavnom Hrvata.

Križni put od Dravograda i Maribora, vodio je preko Teznog, prema Hrvatskoj do Macelja. Žrtve koje su izbjegle smrt u Teznom, prisilno su nastavile pješačiti do gubilišta u Maclju. Macelj je najveće stratište Titovih partizana i komunističkog režima u Republici Hrvatskoj. Prema izjavama svjedoka, pripadnika OZNA-e Mladena Šafranka, i zapisima preživjelog sudionika križnog puta u Krapini Frana Živičnjaka, u Macelju je stradalo oko 13 tisuća žrtava. Međutim, novo otkrivene jame ukazuju da bi taj broj mogao biti i znatno veći.

U Macelju su ekshumirane točno utvrđene 1163 žrtve križnog puta, koje su kasnije i dostojanstveno pokopane no više od 130 jama još uvijek nije istraženo.

U Maclju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. te je Macelj također i najveće stratište svećenstva u Republici Hrvatskoj.

U Maclju su stradali svećenici i duhovni pripravnici iz 4 biskupije: Vrhbosanske, Đakovačke, Zagrebačke i Krčke te iz dvije franjevačke provincije Bosne Srebrene i Hercegovačke. To je u stvari zemljopisni prikaz egzodusa i stradanja naroda na prostorima gdje su živjeli Hrvati.

Maceljskim križnim putem hodočasti se pod imenom Stopama pobijenih upravo kako bi mladi naraštaji shvatili veličinu tragedije i krvavog pokolja u Maceljskoj gori. Naime, potrebno je stalno društveno razobličavanje kao i osuda partizansko komunističkih zlodjela, ideologije i prakse, zbog utvrđivanja povijesne istine kao osnove oprosta i pomirenja. S tim nakanama hodočasnici dolaze svake godine u ovaj tragičan maceljski kraj koji još uvijek krije više desetaka neotvorenih jama i tajnu o tisućama žrtava iz svoje komunističke prošlosti bez suda i milosti poubijanih u Maceljskoj gori.

Vezano za istinu o komunističkim zločinima, navodimo riječi napisane u monografiji Macelj 1945 autora Damira Borovčaka kako se istina još i danas vrlo mukotrpno razotkriva.

„Još uvijek današnji mediji nisu skloni sustavno razobličiti partizansko zlo tzv. „oslobođenje“ komunističke represivne diktature od 1945 do 1990. Svi se ti zločini i zločinci do danas skrivaju pod maskom antifašizma. Dakako, retuširanog i lažnog antifašizma. Zbog tadašnjeg nasljeđa i odgoja, neprovedene duhovne i moralne obnove te izostanka lustracije, u vlast su se u slobodnoj Hrvatskoj uvukla i prigrabila je djeca bivših komunista i zločinaca. Oni sustavno relativiziraju zločinački komunistički režim te nastavljaju stvarati lažnu povijesnu sliku, ignorirajući totalitarno zlo koje je haralo prostorima na kojima su živjeli Hrvati za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Istina se stoga još i danas vrlo mukotrpno razotkriva. Uglavnom je zato danas mnogim Hrvatima nepoznat pojam maceljskih žrtava i počinjenih zlodjela u Maceljskoj gori zločina. Tome kumuju politički ovisni, pristrani i neobjektivni tzv javni mediji koji su maceljski svečani pokop 1163 žrtve 22. listopada 2005. Namjerno prešutjeli i posve ignorirali. Tako je službeni pokop 1163 ljudi u jenom danu na jednom mjestu ostao praktično nezabilježen hrvatskoj javnosti.“

Osudu komunističkih zločina zahtijeva i europska Rezolucija 1481/2006 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine kao i Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945 do 1990 godine, donesenu na sjednici Hrvatskog sabora 30. lipnja 2006.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: Vlatka Sakar