Genzić-Horvat: Možemo spriječiti Tomaševića u gradnji centra za gospodarenje otpadom u Resniku

Zagreb i dalje ima problem sa zbrinjavanjem otpada. Ovog puta javili su se problemi oko biootpada zbog zatvaranja kompostane na Jakuševcu. Njega zbrinjava privatni oporabitelj, no dio ipak završava sada na sjeveroistočnoj strani Zagreba – u Markuševcu. I dok se i dalje čeka gradnja Centra za gospodarenje otpadom na sjednici zagrebačke Skupštine vodila se rasprava o novom sustavu zbrinjavanja otpada.

>Radnik koji je stradao na Jakuševcu: Kad sam vidio da kolega nema ruku, onesvijestio sam se

Studija predviđa gradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, zbog čega je prije sjednice ispred vijećnice održan prosvjed. Gradonačelnik Tomislav Tomašević od gradnje ne odustaje, a oporba ga proziva zbog manjkavosti prijedloga. Održan je i prosvjed u Markuševcu gdje se, nakon zatvaranja kompostane na Jakuševcu, odlaže biootpad. Stoga se postavlja pitanje ima li rješenja za nagomilane probleme s otpadom?

Na to pitanje, kao i na mnoga druga govorili su gosti emisije Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića: bivša ministrica zaštite okoliša dr. sc. Mirela Holy, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Genzić-Horvat, predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović i nezavisni savjetnik Viktor Simončić, dr. ing.

Voditelj Damir Smrtić rekao je na početku emisije rekao je da su zvali i predstavnike gradske vlasti i stranke Možemo i SDP.

– Odbili su doći u emisiju pravdajući se da u ovo vrijeme još uvijek traje sjednica Skupštine, iako su ove dvije točke glavne izglasane, rekao je.

Holy: Gradska vlast koja je došla iz ekološkog pokreta trebala je imati pripremljene projekte

Mirela Holy, kao bivša političarka, rekla je da na problem sa zagrebačkim otpadom i njegovo rješavanje gleda kao “business as usually”.

>Građani ogorčeni: Tomašević biootpad nezakonito odlaže na Markuševec

– Nažalost, kada je riječ o gospodarenju otpadom u hrvatskoj politici, ništa novo i ja bih rekla ništa iznenađujuće. Iako mi je opcija Možemo bliska, a bila sam na kraju krajeva i članica SDP-a, razočarana sam s ovim što se sada trenutno događa. Smatram da je Možemo samo sebi skočilo u usta, jer ako se gleda na koji način su se ponašali kada su bili aktivisti za zaštitu okoliša, jer je dobar dio njih bio u Zelenoj akciji, na kraju krajeva nisu bili baš tako prijateljski nastrojeni prema ovoj tehnologiji koju sada predlažu kao model za rješavanje problema otpada u Zagrebu, naglasila je Holy.

Misli da je moglo puno bolje, puno ambicioznije.

– Tri godine nisu skoro ništa radili i sada navrat, nanos, izvlače, iz šešira nekakvu studiju izvodljivosti na temelju mehaničko-biološke obrade otpada, dodala je.

Smatra da Zagreb mora sagraditi centar za gospodarenje otpadom.

– Što se tiče same lokacije, ja se tu neću složiti s nekima od današnjih sugovornika. Smatram da nije problem s lokacijom. Ako se izabere dobra tehnologija i ako se odrađuju poslovi onako kako bi trebali, samo lokacija ne bi trebala biti problem. Naravno da su građani jako sumnjičavi zato što ne vjeruju državnim institucijama, ne vjeruju sustavu i na kraju krajeva boje se da će pasti kvaliteta njihovog života, da će njihovo zdravlje biti ugroženo jer ne vjeruju inspekcijskim službama i da neće nadzirati postrojenje na način na koji bi trebalo nadzirati. Tako da nas taj NIMBY efekt u stvari ne treba iznenađivati, objasnila je Holy. (op.a. NIMBY efekt, NIMBY – skraćenica engleske složenice Not In My Back Yard, na hrvatskom Ne u mojem susjedstvu).

Rekla je da s obzirom na to da je sadašnja gradska vlast došla iz ekološkog pokreta da su trebali imati pripremljene projekte te čim su došli u poziciju upravljati Zagrebom,krenuti s realizacijom projekata vezanih za problem otpada.

>Kritike Tomaševiću: Prosvjed protiv izgradnje Centra za gospodarenje otpadom

Na pitanje ako će se graditi Centar za gospodarenje otpadom u Resniku ima li štete za građane rekla je da nema staklenu kuglu da zna što će biti. Što se tiče straha građana smatra da mogu biti zabrinuti.

– Sudeći po dosadašnjim nekim praksama, centrima koji su se dosad realizirali, ne bih rekla da se upravlja s tim centrima na adekvatan način. Tako da građani, s jedne strane, imaju pravo biti zabrinuti. Govorimo o vrlo vjerojatnom padu cijena nekretnina. U svakom slučaju, smatram da bi građanima Resnika trebalo ponuditi, ako će doista biti realiziran projekt, pravednu ekološku rentu, rekla je Holy.

Genzić-Horvat smatra da udruga mogu spriječiti izgradnju centra u Resniku

Predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Genzić-Horvat govorila je o današnjem njihovom okupljanju prije sjednice Gradske skupštine.

>Civilizacija ambalažnog otpada

– To je bio još jedan u nizu naših prosvjeda. Ovo je bila konferencija za tisak. U zadnjih 20 godina, koliko ekološka udruga za zaštitu okoliša Resnik djeluje, mi smo od početka, ista meta, isto rastojanje, rekla je Genzić-Horvat.

Osnovali su tada udrugu upravo zbog straha od gradnje centra.

– Mi smo bili prvi na udaru i to posljedično izgradnjom centra za mulj, odnosno CUPOZ-a (tzv. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba), koji generira ogromne količine otpadnih muljeva i koji je trebao biti jedan ekološki projekt. Međutim, od ekološkog projekta se pretvorio u ekološku katastrofu, čemu svjedočimo i na dnevnoj bazi. Već tada je u nastavku tog CUPOZ-a planirana izgradnja i spalionice i mi smo već tada osvijestili zapravo prvi na udaru opasnosti takvih projekata i tog budućeg centra za gospodarenje otpadom sa spalionicom. Međutim, to nije bio samo problem Resnika, nego i čitavog grada Zagreba i šire, objasnila je.

Dodala je kako se ne bi složila da je tu u pitanju, NIMBY efekt.

– Upravo zbog toga, jer taj centar koji je tako koncipiran davne, 2005. godine, kad smo mi počeli s prvim akcijama i prosvjedima, je ostao potpuno isti, jer se niti strategija gospodarenja otpadom, bazirana na tim mega regionalnim centrima, nije mijenjala. I ovo danas što smo doživjeli, opet da se vratimo u sadašnji trenutak, je zapravo samo posljedica daljnje realizacije i jednog forsiranog tempa da se to izgradi i da se taj štetni projekt nastavi. Ne samo za pomiješano smeće iz grada Zagreba, nego i iz zagrebačke županije. Znači sa spalionicom i ovo što je bilo danas predmet studije, to je zapravo jedno veliko ništa. To je prijevarni pokušaj da se ishodi suglasnost političkih partnera. Skupština tu nema nikakve kompetencije niti nadležnosti da daje bilo kakve suglasnosti na takve manjkave studije, smatra Genzić-Horvat.

>Prosvjed u Resniku protiv centra za otpad: Hoćemo cvijeće, ne Tomaševićevo smeće

Smatra da mogu spriječiti izgradnju centra na području Resnika.

– Niti u jednom trenutku ne sumnjamo, koliko god to bude trebalo, ustrajat ćemo na svim našim takozvanim zadacima. I to ne samo zbog Resnika, nego zbog grada Zagreba, zbog građana, jer to je pitanje svih građana Zagreba, rekla je.

– O spalionicama je danas u svijetu toliko toga rečeno i dokazan je njihov štetni utjecaj. Jednostavno, Europa napušta takve koncepte. Sve ove tlapnje pobornika spaljivanja su zapravo samo nastojanje da se one održe. Međutim, tu je Europa vrlo jasno rekla da takav koncept ne može. Ona će to čak i penalizirati i neće financirati takve projekte. Znači, građanima Zagreba ostaje plaćati skupe kredite takvih tehnologija, a njihovim pobornicima da pronađu vrlo dobre proizvođače takvih tehnologija koje će prodati Republici Hrvatskoj, smatra Genzić-Horvat.

Pavlović: Zagrebački sustav gospodarenja otpadom ne postoji

Predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović prvo se referirao na, kako je rekao, recikliranu temu oko centra gospodarenja otpadom na Resniku.

– Mislim da se tu ne radi ni o čemu nego o jednom vrlo prozirnom spinu Tomislava Tomaševića. Tomašević i ova gradska vlast bili su dugogodišnji protivnici izgradnje centra za gospodarenje otpadom i u 2023. godini su i službeno odustali od već gotove pripremljene dokumentacije za projekte, koje su naslijedili od prošle gradske vlasti iz samo njima znanih razloga. Mislim da je sad ovo ponovno aktualiziranje teme centra za gospodarenje otpada jedan spin da bi se maknuo fokus s aktualnih problema, da bi se maknuo fokus s pitanja na koja mi trebamo dobiti odgovor, rekao je

Dodao je kako nakon malo manje od tri godine ove gradske vlasti zagrebački sustav gospodarenja otpadom praktički ne postoji, piše HRT.

– U potpunosti je uništen, nema plana gospodarenja otpadom niti na vidiku, s obzirom na to da je nacionalni donesen u lipnju prošle godine. Zagrebačkog nema još niti na vidiku i sad nakon svih tih kaosa o kojem stvarno više ne treba trošiti riječi na njega, objašnjavati, svima je više nego jasno, sad izlazimo s ovakvom nekakvom temom, naveo je.

Dotaknuo se i novog problema s Markuševcem na kojem se tajno odlaže biootpad.

– Nakon što smo stvarno očekivali, nadali se, da će nakon incidenata i odrona na Jakuševcu stvarno proraditi nekakav zdrav razum i da će se krenuti ka nekakvoj normalizaciji, nekakvom gospodarenju otpadom u skladu sa zakonom, danas imamo dokaze nastavka tog nekakvog ludila, ne znam kako bi više to nazvao. Biootpad, smeđe vrećice, koje zagrebačka Čistoća prikuplja na području grada Zagreba, koje građani bacaju, vozi se u rasadnik Zrinjevac na adresi Čret 2 u Markuševcu i tamo se odlaže. Zato je došlo do toga da se širi smrad s obzirom na to da se radi o otpadu koji se brzo razgrađuje, rekao je.

>Krenuli problemi: Zbog odrona kasni odvoz otpada; Holdingove linije užarene, službene obavijesti- nema

Simončić: Došlo se do kraja jer Jakuševec stvarno više ne može ništa primiti i treba se napraviti centar

Nezavisni savjetnik Viktor Simončić iznio je svoj stav, kako gleda kao stručnjak na zagrebački problem s otpadom.

– Osim efekta NIMBY postoji i NIMED. (op.a. NIMED skraćenica engleske složenice Not in my election time; hrvatski Ne u mojem mandatu). Sve dosadašnje politike zadnjih 30 godina su bile ne za moj mandat. Svi su nešto obećavali, nitko nije ništa napravio. Nemate ništa konkretnoga što se trebalo napraviti. I to je problem, rekao je.

Smatra da se sada došlo do kraja jer Jakuševec stvarno više ne može ništa primiti i treba se napraviti centar.

– Razumijem gospođu da je sad plan za centar u Resniku, ali ta odluka je donesena, nisu razmatrane druge lokacije. U svim prostornim planovima je sada unutra i dokumentima. Svaka promjena zahtijeva barem 3-4 godine odgode bilo kakve gradnje. Što se tiče samog centra, neću govoriti o manjkavostima projekta, jer pitanje jesu li to i manjkavosti projekta, svi se mogu popraviti u pripremi pravog projekta. Radi se o klasičnom centru koji imaju sve države svijeta, vrlo su normalne. Prikupljate otpad na različite načine, možete u jednoj kanti, pet kanti, tri kante. Poslije toga imate određene vrste sortirnica, kao što ćete ovdje imati sortirnice, rekao je Simončić.

Dodao je da će se potom iskoristiti dio materijala koji se može iskoristiti, ali i da se veliki dio materijala, gotovo 50%, ne može ili se ne isplati ili je nemoguće materijalno oporabiti.

– Kod plastike imate taj postotak da je nemoguće, tehnički da, ako ćete se igrati toga, ali to nitko u svijetu komercijalno nije napravio, da možete materijalno oporabiti nekih skoro 60% plastike. Sve države svijeta, govorim uvijek o razvijenim državama, u Europi sve osim Malte koriste taj dio otpada koji se ne isplati ili ne može oporabiti kao alternativno gorivo za energane. Kad kažem ne može ili ne isplati, ne može ili je tehnički nešto neizvodivo, ne isplati. Ne isplati vam se često, koristim uvijek isti primjer samo da pokažem što se ne isplati, da otpad papir iz Komiže preko luke na Visu, pa brodom, pa kamionom do Belišća, na tom putu se ne isplati voziti marihuanu u rinfuzi, a kamoli otpadni papir, jer potrošite puno više CO2, puno više emitirate nego što ćete imati dobit, slikovito je objasnio Simončić.

>Iz ZG Holdinga tek nakon četiri dana potvrdili da postoji problem s odvozom otpada

Rekao je kako tehnologija koja se ovdje bira nije nikakva čudna tehnologija.

– Sigurno da ju treba prilagoditi, ima tamo puno detalja, jer kad birate tehnologiju morate znati što ćete s produktom koji ste dobili na tehnologiji. A mi za to nemamo prostora, mi imamo strašno velikih problema, jer nemamo infrastrukturu za prihvat odvojeno sakupljenih materijala. Ali to nije problem ovdje, nego u cijeloj Hrvatskoj. Nije mi namjera braniti Možemo. Ovo se samo akumuliralo jer se 30 godina odlagalo, rekao je Simončić.

Rasprava o tehnologiji obrade otpada

Holy je istaknula kako se ne slaže sa Simončićem po pitanju MBO tehnologije i da on to zna već dosta dugo.

– Smatram da je prilično besmisleno raditi centar koji, kao što sam gospodin Simončić kaže, ima 50% te frakcije otpada, koja se mora ustvari koristiti kao gorivo iz otpada i ići na spaljivanje. Pa što onda nije jednostavnije sagraditi postrojenje za termičku obradu otpada od samog početka, rekla je Holy.

Dodala je kako ne vidi nekakav komercijalni niti ekološki razlog da se realizira postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada.

– Ako se već ide s nekom modernijom tehnologijom onda je to tehnologija termičke obrade otpada, ali ta termička obrada otpada ne mora nužno biti spaljivanje otpada i tu trebamo vrlo jasno govoriti o tim tehnologijama. Što se tiče samih tehnologija, postoje vam piroliza, postoje plazma koja je doduše preskupa, zatim imate katalitičku depolimerizaciju. U Europi ima dosta pirolize i nažalost, najčešće su klasične spalionice otpada na tehnologiju energetskog roštilja, rekla je.

Simončić je rekao da treba sjesti i da bi volio vidjeti što to Holy predlaže.

– Ovo što samo ovako priča, to je jedna relativna stvar, reagirao je Simončić.
Potom se povela rasprava između Holy i Simončić o tehnologijama koje bi se trebale koristiti.

>Sedak o Tomaševićevom prebacivanju odgovornosti za Jakuševec: On je zaposlen da taj problem riješi

Genzić-Horvat je rekla Simončiću da smo izgleda krenuli u neke spalioničarske, uvjetno rečeno, vode.

– Nama, ali i svakom normalnom tko o tome razmišlja na normalni način, ne odgovara spalionica. Zapravo, radi se o potpunoj zamjeni teza, o konceptu pomiješanog skupljanja otpada, znači regionalnih centara. Sami ste rekli da se stvaraju nova zagađenja ako se kamionima vozi iz udaljenih mjesta do tih regionalnih centara, koji su prvobitno koncipirani prvenstveno za skupljanje pomiješanog otpada. Čitavi koncept regionalnih centara je promašen. To je voženje smeća po cijeloj Hrvatskoj, ti centri imaju mali postupak odvajanja, koriste MBO tehnologije koje više niti Europa neće financirati, istaknula je.

Rekla je da se znaju prioriteti po europskim regulativama, po direktivi i to su prevencija, smanjenje količine.

– Mi smo potpisnici svih tih direktiva i svih tih europskih regulativa. Znači ponovna upotreba, recikliranje, najbolji rezultati, i vi to isto tako dobro znate, su odvojeno prikupljene na mjestu nastanka. A zadnji stupanj u svemu tome, nakon što se još ponovno uporabi i što se izdvoje svi korisni dijelovi, vi na kraju krajeva nemate što spaljivati, jer sve gorive komponente su zapravo reciklabilne. Ako ćemo poći od toga, znači i plastika i papir moramo izdvojiti kartone, drvo, sve su to gorive komponente koje mi moramo po slovu zakona izdvojiti, rekla je Genzić-Horvat.

Pavlović je rekao kako bi i on volio čuti rješenje gdje sa zagrebačkim otpadom.

– Vjerojatno nije najidealnije rješenje, ali u Hrvatskoj, naročito u gradu Zagrebu energana, spalionica otpada, je neophodna kako bismo dobili na vremenu da razvijemo nekakav sustav, rekao je.

Dodao je kako Hrvatska ima u ovom trenutku 80 aktivnih odlagališta otpada, ali i preko 20.000 divljih odlagališta otpada.

– Nama jednostavno treba spalionica kako bismo izbjegli, tj. barem smanjili, taj nepoželjni dio gospodarenja otpada, a to je njegovo odlaganje. Energana, apsolutno da, u Zagrebu svakako da, naglasio je Pavlović.

Nakon toga povela se rasprava između Genzić-Horvat i Pavlovića oko spalionica i koje je rješenje za Zagreb, spalionica ili sortirnice.

>Tomašević pretjerao i u očima ljevice; Bernardić: U Resniku sve dublji mulj mutnih poslova

Izvor: narod.hr/hrt