Hrvatski novinar, publicist i autor dokumentarnog serijala Partija, Gordan Malić, osvrnuo se na društvene i političke prijepore koji se redovito otvaraju oko obilježavanja važnih povijesnih datuma u Hrvatskoj. U objavi na društvenim mrežama Malić je ustvrdio kako hrvatski državni identitet i dalje ostaje „nedovršeno gradilište“, posebno kada je riječ o nasljeđu Drugog svjetskog rata i komunističkog razdoblja.
> Malić o Klasićevom dokumentarcu: Ovako svi titoisti i jugoutopisti govore u Jugoslaviji
„Ništa tako ne uznemiri duhove kao naše konfuzne obljetnice, slavni datumi iz povijesti“, napisao je Malić, dodajući kako hrvatski državni identitet djeluje poput „nedovršenog gradilišta pored kojeg bi mogao stajati natpis ‘u izgradnji’“.
Prema njegovom mišljenju, za razliku od Domovinskog rata, koji većina suvremenika doživljava kroz osobno iskustvo i kolektivno sjećanje, povijesni događaji vezani uz Drugi svjetski rat opterećeni su brojnim simboličkim i ideološkim prijeporima. Upravo zbog toga, smatra Malić, državne obljetnice i blagdani povezani s tim razdobljem i danas izazivaju snažne političke i društvene podjele.
Posebno se osvrnuo na obilježavanje “oslobođenja” Zagreba 1945. godine. Malić tvrdi da je riječ o događaju čije se značenje u javnosti često pojednostavljuje.
„Grad je bio nebranjen i nije mogao ni trebao biti oslobođen. Bitke su se vodile na periferiji, a u grad se vojno ušlo“, navodi Malić. Dodaje kako je poznato „tko je ušao u Zagreb, što se potom događalo, do koje mjere je s razlogom, a od koje bez razloga vršeno tzv. čišćenje“, kao i da postoje brojne skrivene grobnice iz poratnog razdoblja.
> Povjesničar Šumanović: 8. svibnja uspostavljen je državno-pravni okvir suprotan ideji samostalne i suverene Hrvatske
Zbog toga smatra da pojam oslobođenja u hrvatskom slučaju nosi složenu i višeznačnu povijesnu konotaciju. „Ni u jednom od tih aspekata nema ničeg slobodarskog ili nenasilnog“, ocjenjuje autor dokumentarca Partija.
U svojoj objavi Malić također problematizira obilježavanje 22. lipnja, Dana antifašističke borbe.
„22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska“, napisao je, dovodeći u pitanje način na koji se taj datum interpretira u suvremenom hrvatskom javnom prostoru.
Autor Partije smatra da gotovo nijedan važan datum iz komunističke tradicije na prostoru Hrvatske nije oslobođen kontroverzi. „Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana“, navodi Malić.
U nastavku objave iznio je i jednu od svojih najoštrijih ocjena: „Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. Osim same pokretačke ideje NOB-a.“
Ipak, Malić izdvaja ono što smatra autentičnom antifašističkom tradicijom na hrvatskom prostoru. Kao pozitivne primjere navodi istarske i dalmatinske partizane te predratne pobune protiv fašističkog nasilja, poput Labinska republika i Proštinska buna.
„Njih u Hrvatskoj simboliziraju istarski i dalmatinski partizani, ali i predratne rudarske i seljačke bune protiv fašističkog terora, Labinska i Proštinska, čije obljetnice najmanje slavimo“, ističe Malić.
Zaključujući svoje promišljanje o povijesnim prijeporima, navodi kako „hrvatska ljevica nije imala svjetlijih trenutaka“, misleći pritom upravo na razdoblje prije dolaska Josipa Broza Tita na čelo Komunističke partije.
> Lažni Dan antifašističke borbe: Pročitajte svjedočanstvo Siščanina Lojze Buturca
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.