Prostor bivše tvornice Gredelj u Zagrebu već desetljećima zauzima posebno mjesto u urbanističkim vizijama grada. Još od 1965. godine, kada se prvi put pojavila ideja o njegovoj transformaciji u novo gradsko središte, taj prostor kontinuirano se pojavljuje u strategijama, planovima i studijama kao jedan od ključnih razvojnih projekata. I službeni dokumenti Grada jasno ga definiraju kao strateški projekt čiji je cilj revitalizacija napuštenog industrijskog područja i stvaranje novog urbanog centra s javnim, društvenim i kulturnim sadržajima.
No gotovo šezdeset godina kasnije, Gredelj je i dalje – parkiralište.
> Zagreb puca po šavovima: Nakon drame u centru, slično se dogodilo i na Jarunu. Uz to urušio se i krov u Gredelju
Gredelj – obilje planova, ali izostanak konkretne realizacije
Grad je to zemljište još 2009. platio oko 88 milijuna eura, a dodatna ulaganja dovela su do situacije u kojoj jedno parkirno mjesto na toj lokaciji košta oko 184 tisuće eura, piše Lider. U ekonomskom smislu, riječ je o apsurdu: čak i uz optimistične pretpostavke stalne popunjenosti, trebalo bi gotovo četiri stoljeća da se investicija vrati. Takav odnos uloženog i dobivenog teško je opravdati bilo kakvom razvojnom logikom.
No problem Gredelja nije samo u parkiralištu. Ono je simptom dugogodišnjeg obrasca upravljanja velikim gradskim projektima – obilje planova, studija i vizija, ali izostanak konkretne realizacije. Tijekom godina izrađivane su brojne analize, organizirani natječaji i najavljivani veliki iskoraci, no prostor je ostao neiskorišten. U međuvremenu, grad se širi na periferiju, dok centralne zone s najvećim potencijalom ostaju zapuštene ili privremeno prenamijenjene.
Dogan: Prilika vlasti da se dokaže
Na to danas upozoravaju i politički akteri poput gradske zastupnice Dine Dogan koja ističe da Gredelj predstavlja rijetku priliku za razvoj potpuno novog gradskog kvarta – s mješovitom namjenom, zelenim površinama i modernim prometnim rješenjima. Umjesto toga, ističe se, prostor se koristi kao velika asfaltirana ploha bez dugoročne vizije, što struka također prepoznaje kao propuštenu priliku.
“Gradska vlast jednostavno nema viziju”, ističe Dogan.
Zagreb ovdje ima rijetku priliku napraviti pravi gradski kvart gotovo ispočetka, piše Dogan na Facebooku, te pokazati “što zna i može kada se planira ozbiljno, s kompletnom infrastrukturom, zelenim površinama, stanovanjem, javnim sadržajima i kvalitetnim prometnim rješenjima”.
Upravo takav kvart predlaže Dogan: “Lokacija između Glavnog kolodvora i centra već ima infrastrukturu i idealna je za mješovitu gradnju, parkove i snažno prometno čvorište koje bi povezalo vlak, autobus i tramvaj. U prilogu su i prvi renderi naše vizije tog prostora, jer Zagreb ne bi smio na jednoj od svojih najvrjednijih lokacija stati na parkiralištu, nego pokazati kako izgleda moderan, promišljen razvoj grada”, zaključuje.
Poduzetnik Dražen Oreščanin na Facebooku je napisao kako je potencijal lokacije “brutalan” te je dodao: “Pokušajte zamisliti da se u javno-privatnom partnerstvu napravio tehnološko-inovacijski kompleks koji bi imao naravno i podzemnu garažu“.
> Dogan traži rupe u Tomaševićevoj biografiji: Gdje je i koliko radio, gdje je bio konzultant?
Tomašević kritizirao u oporbi
Zanimljivo je pritom podsjetiti da su slične argumente prije samo nekoliko godina iznosili i današnji nositelji vlasti. Tomislav Tomašević i Urša Raukar Gamulin još su 2020. godine oštro kritizirali upravljanje tim prostorom za vrijeme Milana Bandića, upozoravajući na financijske gubitke, loše planiranje i izostanak stvarne revitalizacije. Tada su naglašavali da Gredelj treba razvijati kao prostor javnog interesa – s kulturnim, društvenim i stambenim sadržajima – a ne koristiti ga za kratkoročna rješenja ili prodaju ispod vrijednosti.
Danas, nekoliko godina kasnije, ključna se pitanja nisu bitno promijenila. Gredelj je i dalje prostor velikog potencijala bez jasne realizacije, a privremeno rješenje u obliku parkirališta postalo je njegova glavna funkcija. Razlika je tek u tome što su se političke uloge promijenile.
> Tomašević opet nadmašio Bandića: Evo koliko još ljudi planira zaposliti u Gradu
Program za provedbu javnog urbanističkog natječaja za novo gradsko središte
Nedugo nakon smrti gradonačelnika Milana Bandića i neposredno prije pobjede Tomislava Tomaševića na lokalnim izborima, donesen je u travnju 2021. “Program za provedbu javnog urbanističkog natječaja za novo gradsko središte na lokaciji Gredelj u Zagrebu“.
Kako stoji u dokumentu, provedbom javnog natječaja želi se potaknuti “oblikovanje jasne vizije prostora s artikuliranim sadržajima i fazama razvoja, stvaranje osnove za unaprjeđenje i razvoj javnih sadržaja grada u svrhu razvoja novih gradskih funkcija i podizanja kvalitete života i usluga korisnika prostora, oblikovanje jasne slike novog gradskog središta te osigurati osnovne pretpostavke za ulazak u investicijski ciklus temeljen na načelima održivosti razvoja.
Cilj natječaja je iznalaženje najboljeg idejnog urbanističkog rješenja novog gradskog središta na lokaciji Gredelj, uz odgovarajuće komplementarno rješenje njegovog utjecajnog područja.
Unutar užeg obuhvata natječaj se provodi za realizaciju. Odabrano idejno urbanističko rješenje bit će stručna podloga za izradu urbanističkog plana uređenja Gredelj. U širem obuhvatu natječaj je anketni te će biti podloga za preispitivanje važećih prostorno-planskih odredbi odnosno za analiziranje i istraživanja mogućnosti uređenja utjecajnog područja novog gradskog središta na lokaciji Gredelj, posebice u segmentu prijedloga novih prometnih rješenja”.
> I ove godine Tomašević baca novac u KONTEJNER: Pogledajte koliko dobiva ova udruga u 2026.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.