U emisiji Otvoreno HRT-a raspravljalo se o INA-i i MOL-u, a gosti su bili Damir Habijan, potpredsjednik Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja, predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Davor Štern, stručnjak za energetiku te Marko Ivkošić, profesor s Pravnog fakulteta u Splitu i član Radne skupine za izradu pravnog mišljenja o Ini.
Habijan: “Nema nadležnosti hrvatskih pravosudnih tijela”
Govoreći o tome hoće li 1,8 mlrd. kuna odštete plus kamate biti isplaćeno MOL-u Damir Habijan kazao je da se radi o 235 mil. USD. Spomenuo je da je ministar gospodarstva Davor Filipović kazao da će se taj novac isplatiti u skladu s arbitražnim pravorijekom. Dodao je da je novac za to osiguran rebalansom proračuna.
Vrhovni sud RH potvrdio je presudu Županijskog suda u Zagrebu da je dionički ugovor između vlade u vrijeme Ive Sanadera i MOL-a sklopljen na koruptivan način. Habijan objašnjava da nije bio predmet utvrđivanja ništetnosti samog ugovora, odnosno izmjena i dopuna međudioničarskog ugovora.
“Prema tome utjecaj kazneno pravne stvari na građansko pravnu stvar, ne možemo govoriti na taj način. Druga stvar koja je bitna je arbitražna klauzula, koja je bila predmet ugovora iz 2003. godine, a koja vrlo jasno kaže da je nadležnost u Ženevi, prema tome nema nadležnosti hrvatskih pravosudnih tijela”, kazao je Habijan.
Za vrijeme vlade Ivice Račana 2003. godine stavljena je zasebna klauzula u arbitražnom sporazumu da će nadležnost arbitraže biti u Ženevi.
“Na taj način je izbijena mogućnost da se o eventualnom utvrđivanju ništetnosti takvog ugovora uopće raspravlja pred hrvatskim pravosudnim tijelima, odnosno sudovima u Republici Hrvatskoj”, dodao je.
Grmoja: Bitno je kakav stav zauzima Vlada
Nikola Grmoja napomenuo je da nije pravni stručnjak, no da postoje različita pravna mišljenja i da ne bi komentirao treba li Hrvatska platiti 1,8 mlrd. kuna odštete.
“Ono što je sigurno je da na temelju pravomoćne presude Vrhovnog suda sigurno možemo kao država pokrenuti određene postupke bez obzira na arbitražnu klauzulu iz vremena vlade Ivice Račana. Kad ste u određenom sukobu, ovo je sukob između interesa hrvatske države, naše borbe za INA-u i interesa Mađarske i MOL-a, onaj arsenal koji imate, ne odričete ga se lako i ne dajete izjave u javnosti da ne možete s tim ništa”, istaknuo je Grmoja.
Smatra da je vrlo bitno kakav stav zauzima Vlada. Kaže da ne želi dovoditi u pitanje stručnost ljudi, ali da mišljenja ispadaju kako ih naručitelj traži.
“Hrvatska se petlja svugdje”
“Nemam povjerenja u ovu Vladu da ona štiti hrvatske nacionalne interese. Imali smo i svjedočenja na Antikorupcijskom vijeću, gdje su članovi Uprave Ine, Nadzornog odbora, svjedočili da im je bivši ministar Ćorić sugerirao da zatvore oči, prešute činjenicu, da će se zatvoriti Sisačka rafinerija kako bismo od Mađarske dobili zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD. U šengenski prostor smo ušli, a u OECD još nismo. Promatrao bih to sve u kontekstu i pravnih mišljenja, ali i onoga što Vlada poduzima. Mislim da se hrvatska država petlja svugdje. Ove afere o kojima bi trebalo pričati, iako je i ovo važna tema, su zapravo pokazale da se država petlja svugdje gdje ne treba i u tržišne odnose i u zapošljavanja i ondje gdje bi trebala prepustiti privatnu inicijativu”, kazao je među ostalim Grmoja.
Ističe da država ponekad ne staje tamo iza državnih interesa gdje bi trebala, kao na primjer u energetici.
“Želimo utjecati na Vladu da kod donošenja bitnih odluka vodi računa o tome da se ovdje radi ne samo o sukobu s MOL-om, već s Mađarskom jer je ona upregnula sve svoje institucije, obavještajni aparat, sve što ima na raspolaganju kako bi ostvarila svoje strateške interese”, dodao je Grmoja.
Štern: MOL je zatvorio Riječku rafineriju u vrijeme kada su marže rafinerija najveće
INA-om danas šefuje Budimpešta, a ovdje se nalozi samo izvršavaju, tvrdi Davor Štern, stručnjak za energetiku. Osvrnuvši se na 1,8 mlrd. kuna koje Hrvatska kao odštetu treba platiti, kazao je da se možemo tješiti da je to zapravo puno manje nego da se nastavilo s realizacijom ugovora o plinskom poslovanju.
Istaknuo je da bi Hrvatska morala platiti više od 10 mlrd. kuna da se kojim slučajem taj ugovor realizirao i da ga vlada Jadranke Kosor nije prekinula. Dodao je da je neizvršenjem tog ugovora spašeno puno novaca hrvatskoj državi.
Što se tiče Vladine namjere da otkupi dionice INA-e kazao je da Hrvatska može koristiti sve pravne i industrijske mehanizme koje joj stoje na raspolaganju.
“Trebamo tužiti MOL za neizvršenje prvih ugovora. U ugovoru iz 2003. bilo je napisano da moraju obnoviti rafinerije, povećati tržište”, kazao je.
Na primjeru Riječke rafinerije Štern je pokazao da sadašnje poslovanje više ide u korist MOL-u. Riječka rafinerija trenutačno ne radi jer je u tijeku modernizacija. Ta rafinerija stoji, napomenuo je Štern, baš u vrijeme kada je cijena dizela visoka i kada su marže u rafinerijama skoro na povijesnoj visini od 60 USD po toni. Smatra da je na taj način izgubljeno oko 200 mil. USD. Sumnja da bi se za to moglo tražiti odštetu jer je u odluci o Riječkoj rafineriji sudjelovala i INA.
Naveo je i da se stalno odgađala modernizacija Rafinerije Sisak, a da se iz inicijalnog ugovora nije ispoštovalo niti to da se MOL neće širiti na okolna tržišta.
“U vrijeme dok je ministar gospodarstva bio Ivan Vrdoljak radila se analiza štete napravljena INA-i temeljem realizacije ugovora s MOL-om, ali arbitraža to nije uzela u obzir jer se smatralo da je to predmet poslovanja, a ne raskida ugovora o plinskom poslovanju”, kazao je Štern.
Ivkošić: Treba donijeti novi zakon o INA-i
Odgovarajući na izjavu Nikole Grmoje koji je kazao da se pravna mišljenja pišu onako kako naručitelj kaže, Marko Ivkošić, profesor s Pravnog fakulteta u Splitu i član Radne skupine za izradu pravnog mišljenja o Ini, kazao je da to apsolutno nije istina.
“Mi smo u pravnoj struci dužni odgovarati sukladno važećim pravnim propisima, pravnim vrijednostima i procjenjivati situaciju s pravnog motrišta. Vrlo predano i ozbiljno smo kao radna skupina prionuli odgovaranju na nekoliko pitanja što treba učiniti dalje, odnosno kako dalje glede odluka prve arbitraže, koju skraćeno zovemo ženevska, u povodu koje je Hrvatska tražila utvrđenje ništetnim prve izmjene dioničarskog sporazuma, odnosno ugovora o plinskom poslovanju”, dodao je Ivkošić.
>Švicarski sud odbio hrvatski zahtjev za reviziju arbitraže o INA-i: ‘Smatrali su da je Ježić vjerodostojan svjedok’
>Štern: Najveća greška napravljena je prilikom privatizacije Ine u prvom krugu 2003.
Kazao je da se druga arbitraža, washingtonska, odnosi na rješavanje ulagačkih sporova. To je, kaže, jedna druga situacija – trgovačko društvo MOL tužilo je Hrvatsku temeljeći svoj zahtjev na povredi ugovora o plinskom poslovanju.
Smatra da treba donijeti novi zakon o INA-i, odnosno u skladu s trendovima gdje sve članice EU-a imaju posebne zakone o zaštiti strateških industrija.
Grmoja: Kada je državi stalo onda se ne gledaju ni tržište ni tržišni odnosi
Habijan ističe da je glavni zadatak u vezi s INA-om da se ide u izmjene međudioničarskog ugovora.
Govoreći o namjeri da se otkupe dionice INA-e Habijan je kazao da se ide s onim alatima koji stoje na raspolaganju, razgovorima, s drugim većinskim dioničarom tj. MOL-om, i da to Vlada i radi. Rekao je da se to Grmoji ne sviđa, da bi on to radio na drugi način, a nije, kaže, rekao na koji način te da dovodi u pitanje mišljenje pravnih stručnjaka, iako nije pravnik.
Grmoja je pak uzvratio da u Hrvatskoj postoje različita pravna mišljenja.
“Što država može ili ne može vidjeli smo kod Lex Agrokora. Kada je državi stalo onda se ne gledaju puno ni tržište ni tržišni odnosi nego se donosi zakon preko noći i mijenja se ono što je dosad bilo ustaljeno. Pogledajte državne intervencije na tržište, vraćanje cijena na one od prije Nove godine. Je li to nešto normalno u tržišnim gospodarstvima? Nije, ali država može kada joj je u interesu strateški cilj”, kazao je Grmoja.
Smatra da bi jedna suverenistička nacionalna politička opcija i politika kakvu on zastupa, uz pomoć svojih pravnih stručnjaka našla način kako riješiti taj problem.
Habijan je zatim kazao da su pravosudna tijela samostalna i neovisna u ovoj državi te da bi takva trebala i ostati. Ona su, kaže, rekla svoj sud o koruptivnom djelu koje je počinjeno.
“Jedno je postupak koji se vodio vezano za kazneno pravni postupak protiv Sanadera i Hernadija, a drugo je ovo što se vodilo sukladno arbitražnoj klauzuli koja je bila u ugovoru iz 2003. godine pred arbitražnim vijećem u Ženevi. Bitno je reći da sama presuda u kaznenom postupku pred domaćim sudom ne utječe na odluku ili na pravorijek arbitraže”, naglasio je Habijan.
Štern: Ne znamo s koliko dionica MOL raspolaže
Za četiri dana stupa na snagu zabrana izvoza i prodaja ruskih derivata. Štern je kazao da će se tek vidjeti što bi to moglo značiti za vozače. Vjeruje da je toliko vremena ostavljeno od najave sankcija do početaka njihove realizacije. Smatra da robe neće nedostajati, jedino može, kako kaže, postati skuplja jer će se voziti iz daljih krajeva.
“Nikakvi pregovori koji će se voditi o promjeni modela upravljanja neće moći promijeniti sadašnju situaciju. MOL je kroz sve te godine, a radi se o skoro već 20-ak godina, polako prenosio sve korporativne funkcije u Budimpeštu, bez da se to vrati, INA više neće moći samostalno raditi”, ističe Štern.
Dodaje da se ne zna s kojom količinom dionica MOL raspolaže.
“Oni službeno imaju 49 %, a imaju još nešto dionica na nekim čudnim skrbničkim računima za koje nitko ne zna jesu li MOL-ove ili nisu. Oni vrlo lako mogu doći i dokazati da imaju preko 50 %”, dodao je Štern.
Sadašnji model suradnje INA-e i MOL-a nije dobar i trebaju se naći novi modeli
“Do prekida te suradnje mora doći. Ne samo da je INA jedna od temeljnih energetskih kompanija, ona mora biti nosilac obnovljivih izvora energije, geotermalne energije, energije vjetra i sunca. To treba biti jedna nova INA koja je očišćena od svega tereta kojega nosimo već 19 godina”, kazao je Štern.
Habijan se s njim složio i ponovio da je odluka o prodaji iz 2003. bila jedna od lošijih odluka u povijesti Hrvatske. Ističe da nema drugog puta od razgovora s drugim dioničarom.
“Treba li mijenjati korporativnog upravljanja? Mislim da se svi slažemo tu. Ono nije dobro”, kazao je.
Grmoja je dodao da se u javnosti treba baviti ovim temama.
“Svjedoci smo afera najbližeg kruga Plenkovićevih suradnika i mi tu političku crkotinu koja se guši u korupciji nećemo više udarati nego ćemo se posvetiti upravo ovakvim temama, kako vratiti u hrvatske ruke ono što je strateški nacionalni interes, a kako pokrenuti naše gospodarstvo, prepustiti privatnoj inicijativi ono što je potrebno. Zato smo kao Most u ponedjeljak predstavili našu deklaraciju. Mislim da je gospodin Štern sve rekao na jedan možda ljepši, stručniji način, nego što sam ja to politički izgovorio”, rekao je Grmoja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa