Grubišić: ‘Sve je pod kontrolom politike’

Grubišić
Foto: snimka zaslona

“Naš gospodarski rast se temelji na svačem pomalo. Posebnost da za sve siromašnije zemlje koje imaju turizam, taj je turizam istaknutiji u smislu BDP-a”, kazao je Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i savjetnik, u emisiji Studio 4 HRT-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bi hrvatsko gospodarstvo i dalje nastavilo rasti, ključno je povećati produktivnost i konkurentnost – poručuju poduzetnici. Traže reforme koje bih ih rasteretile. Što će donijeti nastavak porezne reforme, hoće li rasti investicije, zapošljavanja u proizvodnji, a ne samo u uslužnim djelatnostima i turizmu, sezonski, hoće li cijene i dalje rasti?

“Bogatije zemlje imaju razvijeni turizam. No, njegova je kontribucija manja nego u Hrvatskoj”, dodaje Grubišić.

Naglašava kako turizam nije loš jer ima relativno značajan udio u BDP-u i još značajniji udio u medijskom prisustvu. Jedan dio turizma ima porezni tretman koji je diskriminatoran u odnosu na druge poduzetničke aktivnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Turizam staviti u isti položaj kao i druge poduzetnike

“Turizam je jedini dio s aspekta makroekonomije, koji bi trebalo staviti u isti položaj kao i sve druge poduzetnike”, istaknuo je Grubišić.

Dodaje kako je porez na dobit u Hrvatskoj 18 posto za velike poduzetnike i 10 posto za male. Postoje djelatnosti koje plaćaju simbolični iznos razlike na svoje prihode i rashode.

“Nisam za povećanje porezne presije, nego stavljanje svih u isti položaj. Država ne bi trebala nikoga, neovisno bavi li se turizmom ili nečim drugim, stavljati u povlašteni ili podređeni položaj”, rekao je Grubišić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sklon je tome da svi, bilo čim da se bavimo, plaćamo porez od 10 posto.

“U periodu od 2009. do 2014. godine hrvatsko privatno poduzetništvo ne da nije bilo rasterećeno, nego je bilo potopljeno. 200 tisuća ljudi u privatnom sektoru je dobilo otkaz i 2015. godine jedan dio tih ljudi sa svojim obiteljima je počeo napuštati Hrvatsku”, kazao je.

Od 2009. do danas izgubili smo 400 tisuća ljudi

Ističe kako od 2009. do danas mi smo izgubili 400 tisuća ljudi. Javni i državni sektor je narastao za stotinjak tisuća zaposlenih, a to je od prilike pola milijuna ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To su makroekonomski pokazatelji gdje je privatno poduzetništvo jedini izvor hranjenja te administracije”, rekao je.

Bitan segment je, kaže, i da između 2009. i 2014. godine nismo imali stranog novca u mjeri u kojoj ga imamo danas. Rezultat je bio 6 godina mukotrpne recesije.

“Hrvatska se 2018. godine u realnim terminima vratila na gospodarstvo iz 2008.godine”, naglasio je Grubišić.

Dodaje kako se gospodarstvo u velikoj mjeri restrukturiralo u privatnom sektoru, a dobar dio gospodarstva danas jaše na valu tuđih novaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi u svom portfelju nemamo ni jednu proizvodnu kompaniju koja je u zadnjih 5 godina investirala u dugotrajnu imovinu, da nije bar jedan dio svojih sredstava dobila iz Europskih fondova. Toga moramo biti svjesni”, rekao je.

>Ekonomski analitičar: Postojeći sustav je najnepošteniji prema čestitima

Porez na nekretnine atak je na privatno vlasništvo

Grubišić smatra da je najavljeni porez na nekretnine atak na privatno vlasništvo.

“Hrvati imaju 40 milijardi eura u bankama, preko 20 milijardi u 2. mirovinskom stupu, u dionicama. Postoje brojne imovinske klase gdje se ne oporezuje sama činjenica da posjedujete tu imovinu. Postavlja se pitanje zašto bi ljudi koji su odlučili dio ili cijelu svoju imovinu držati u nekretninama”, naglasio je.

Napominje kako je država tiskala novac što je podiglo stopu inflacije. Ljudi su se snalazili kako su mogli i kupovali su nekretnine.

“Došlo je do neprirodnog segmenta traženja nekretnina što ne bi postojalo da nije bilo inflacije. Dakle, država je vjerojatno pridonijela tome. A sada te iste želi kazniti”, govori Grubišić.

APN dodatno podigao potražnju za nekretninama

Grubišić smatra da APN nije imao učinke priuštivog stanovanja, već sasvim suprotno.

“APN je dodatno podigao potražnju za nekretninama i cijene su porasle”, naglasio je.

Zapitao se koji to grad i država u svijetu koji ima porez na nekretnine ima priuštivije stanovanje. Ističe kako su nekretnine svugdje u svijetu skupe.

“Ljudi moraju biti spremni na kompromise. Ako svi žele živjeti u određenom području, a ono je ograničenih resursa s aspekta kvadrature, a gledaju se samo koristi od toga, onda se trebaju sučeljavati s troškovima. Ako se maknete od bilo koje velike urbane sredine, stanovanje postaje priuštivije”, ističe Grubišić.

Dodao je kako priuštivost stanovanja ovisi i o dohotku, a na njega uvelike utječe država koja nešto manje od 50 posto uzima. Poručuje da se država odrekne dijela svog kolača i da to ide u džepove građana.

“Loša je mjera povrat PDV-a zato što će to biti ponovno subvencioniranje potražnje”, rekao je Grubišić.

Dodao je da politika to čuje. No, to bi značilo da država reže rashodovnu stranu proračuna na koju se naslanja jako puno ljudi i interesnih skupina.

Jedan od velikih generatora inflacije su državni postupci

Grubišić smatra kako su jedan od velikih generatora inflacije državni postupci. Jedan je tiskanje novaca, zatvaranje ekonomije tijekom COVID-a i na kraju, neki političari u državi koji imaju veliku arbitrarnu moć koji su odlučili ratovati s dijelom svijeta.

“Ništa nije pod kontrolom građana ili poduzetništva. Sve je pod kontrolom politike”, govori.

Smatra kako je tržište najbolja zaštita od tuđe pohlepe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.