Hasanbegović: “Nema ‘ruskog sveta’ bez Kijeva, ni ‘srpskog’ bez Banja Luke”

Zlatko Hasanbegović
Foto: snimka zaslona

Jelena Veljača i različita piskarala sada se zgražaju nad Putinom i uhićenjima prosvjednika po moskovskim ulicama, a tražili su uhićenja hrvatskih građana koji su se protivili stožeraškoj represiji – izjavio je u Bujici, na Z1 televiziji, dr. Zlatko Hasanbegović, dopredsjednik Kluba DP-a u Hrvatskom državnom saboru: – Svi oni koji pričaju o “kompromisima” i sudjeluju u estradizaciji i banalizaciji dalekosežnih motiva i pozadine ruske intervencije, nemaju pojma da je Putin potpuno svjesno prekinuo sa Zapadom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ratni ciljevi ruske ekspanzionističke politike na Ukrajinu, objašnjeni su u ključnim govorima Vladimira Putina, koji su trajali po sat vremena, samo što ih je malo tko pozorno slušao,” tvrdi dr. Hasanbegović: “U tim je govorima iznensena ideološka, duhovno-politička i intelektualna pozadina ruske agresije. Do nje nije došlo preko noći, ona je pripremana desetljećima… Imena kao Surkin, Dugin i Solženjicin, neka su vrsta ideologa novonastaloga stanja.”

Putin vidi Ukrajinu samo kao dio ‘ruskog sveta’

Kada Putin koristi pojam “denacifikacija”, on zapravo prikriva stoj stvarni cilj, a prevedeno to znači deukrajinizacija i likvidacija ideje o posebnom ukrajinskom nacionalnom i državnom identitetu – nastavio je ugledni povjesničar i bivši ministar kulture: – Zamišljena ‘Tvrđava Rusija’ može postojati bez Varšave, Tallina, Helsinkija, Bukurešta, Zagreba ili Beograda, ali ne može postojati bez Kijeva…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Priče o NATO paktu i nekakvoj neutralnosti Ukrajine potpuno su irelevantne,” smatra Hasanbegović: “Bilo kakva ukrajinska država, a koja ne bi bila ruska gubernija i sastavni dio tzv. ruskoga sveta, u Putinovoj koncepciji ne postoji.”

U našem javnom prostoru još uvijek postoji značajan broj ruskih agenata, korisnih ili beskorisnih idiota, koji razglabaju o nekakvom guranju Ukrajine u NATO i tobožnjem naoružavanju Ukrajine strateškim nuklearnim oružjem koje bi bilo usmjereno protiv Moskve, a to su potpune besmislice – nastavio je u istom tonu: – Ukrajina nije bila u NATO-u i nikad nitko nije dao ozbiljna jamstva Ukrajini da će ući u NATO… U konačnici, u NATO-u su i Latvija i Estonija i Litva. Manja je udaljenost od Talina do Moskve nego od Kijeva do Moskve, tako da priče o prijetnji NATO-raketa glavnom gradu Ruske Federacije ne mogu biti nikakav alibi za agresiju.

O agresiji na Ukrajinu: “Suočeni smo s jednom drugom vrstom stvarne epidemije”

Iako ga tri mjeseca nije bilo za saborskom govornicom, kojoj se ovaj tjedan vraća, Hasanbegović je u političkom životu sudjelovao na druge načine, bio je među svojim biračima na terenu i s prosvjednicima protiv tzv. covid potvrda, koje su sada ukinute, a on ih je dosljedno bojkotirao…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kao da tih potvrda nije ni bilo,” kaže zastpunik DP-a i sudionih svih prosvjeda za slobodu, protiv stožeraša: “Oduzeli su nam više od dvije godine života i društvo se korijenito promijenilo.”

U ovim smo trenucima suočeni s jednom drugom vrstom stvarne epidemije – napominje dr. Hasanbegović: – Na djelu su delokosežne i bespovratne promjene u međunarodnim odnosima. Svijet kakav smo poznavali, pred našim očima, zauvijek nestaje. Nismo još ni svjesni što se događa u Ukrajini i koje su prave duhovne, geopolitičke, ideološke silnice i pozdina koja stoji iza tih događaja.

“Ukrajince podržavam iz vizure hrvatskog narodnog interesa”

“U širokom i heterogenom društvenom gibanju protiv apsurdnih epidemioloških mjera, nalazili su se i ljudi koji su i onda i danas bili apologeti stanovitih Putinovih politika,” konstatirao je i ukazao na jedan drugi paradoks: “S obzirom na odnos prema ruskoj agresiji prema Ukrajini, obrani ukrajinskoga naroda i njegova prava na državnu i nacionalnu opstojnost, ja se sada nalazim, na prvi pogled, u taboru ljudi koji su, kao što su sada navodno gorljivi pristaše ukrajinske borbe, tada bili zagovornici najekstremnijih mjera društvenoga zatvaranja i zagovornici jedne vrste epidemiološkog terora.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada sam se suprotstavljalo manipulaciji s korona virusom, to sam radio iz vizure zdravoga razuma i danas, kada podupirem pravo ukrajinskoga naroda na državnu neovisnost i nacionalnu opstojnost, to činim iz elementarnoga morala – jasan je Hasanbegović: – To činim iz načela i ako hoćete, iz vizure politike hrvatskoga narodnoga i državnoga interesa, kao jedine mjere stvarnosti.

Teror epidemiološke “struke”, zamijenio je teror tzv. analitičara

Na pitanje je li Putin, na neki način, ispao tzv. korisni idiot onih, koji sada imaju priliku izbjeći suočavanje s odgovornošću za događaje tijekom korona krize, u zadnje dvije godine, Hasanbegović je odgovorio: – Na to pitanje bi trebali odgovoriti oni, koji su zagovarali Milanovićev pristup krizi u Ukrajini. Upravo je takav agresivni nastup, homogenizirao tabor i strukture, protiv kojih se oni navodno bore. Kao što smo dvije godine bili pod terorom tzv. struke i različitih pseudo epidemioloških manipulatora, tako smo posljednjih tjedana pod terorom tzv. analitičara i navodnih stručnjaka, koji su u pravilu mediokriteti i neznalice, bave se psihologiziranjem, banaliziranjem i demoniziranjem Putina. Besmislenim raspravama je li on lud ili nije lud, je li Hitler ili nije Hitler, neznalice onemogućavaju spoznaju suštine pravoga uzroka i pozadine ruske agresije na Ukrajinu.

Prokomentirao je Milanovićeve izjave o Putinu i Dodiku, koje su mnogi protumačili kao svojevrsnu podršku, što je izazvalo nacionalni i međunarodni skandal: – Milanović je dao nekoliko izjava uoči ruske agresije i to na vrhuncu krize kojoj epilog znamo, a koji je malo tko očekivao… Kada gledamo post festum, to je bilo potpuno očekivano. On je tu eskalaciju relativizirao i ponavljao jedan vrlo ukorijenjeni, a po mome sudu – besmisleni narativ, po kojem za eskalaciju odgovornost snose Zapad i NATO, a zapravo je snosi ruska ekspanzionistička politika, koja je izvela agresiju na ukrajinsku državu.

Dodikovci su podvili rep nad “Dodrinašima”

Na konkretno pitanje, koga smatra tzv. predsjedničkim frakcijama u parlamentu, jesu li to Možemo, Grbinov SDP i Most i hoće li se nakon ruske agresije na Ukrajinu i podrške Miloradu Dodiku, sada ipak nekima to obiti o glavu, Hasanbegović je odgovorio: – Prvi sam u javnom prostoru upotrijebio sintagmu predsjedničke frakcije u Hrvatskom saboru. Svi na koje sam mislio, sami su se prepoznali i različitim svojim izjavama i političkim nastupima potvrđivali moju tezu. Oni to ni ne kriju! U konačnici, sam Predsjendnik Republike u svojim izjavama, spominjanjem određenih ljudi u različitom kontekstu, jasno je davao do znanja da ima političke miljenike u Hrvatskom saboru. Ja svakako nisam među tim miljenicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naš odnos prema ukrajinskim događajima i pozadini ruske agresije je vezan uz hrvatske nacionalne i državne interese,” jasan je Hasanbegović: “Tu u prvom redu mislim na BiH i činjenicu da u Miloradu Dodiku ruska državna politika, što on nikada nije ni krio, ima svog pouzdanoga saveznika. Dodik je eksponent ruskih nacionalnih interesa na Balkanu.”

Svi mi koji smo upzoravali na to, proglašavani smo “dodrinašima”, a veliki mudraci su Milorada Dodika pretvorili u ključnu figuru, na kojoj grade svoju politiku tobožnje zaštite hrvatskih nacionalnih i državnih interesa, što je potpuno besmisleno – rezolutan je Hasanbegović: – Takvi još uvijek nisu doživjeli poraz, ali su ipak u jednoj vrsti defanzive i svi su pomalo podvili rep.

“Bošnjačko vodstvo mora napustiti politiku protuhrvatskog sektaštva”

Nesreća ukrajinskoga naroda treba nas podsjetiti da je potrebno staviti u fokus i središte interesa Bosnu i Hercegovinu – napomenuo je dopredsjednik Kluba DP-a: – Ključno je pitanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa, jer su oni ključ za rješenje i konačnju stabilizaciju jugoistoka Europe. Oni su ključ i za ograničavanje ruskih ekspanzionističkih ciljeva i ključ za ograničavanje srpskih ekspanzionističkih ciljeva.

“Bošnjački politički prvaci moraju napustiti politiku uskogrudnog protuhrvatskog sektaštva,” jasno i otvoreno je u Bujici progovorio dr. Zlatko Hasanbegović: “Takva je politika, u konačnici suprotstavljena i njihovim nacionalnim interesima.”

Bošnjačko vodstvo mora prihvatiti legitimne hrvatske političke zahtjeve u Bosni i Hercegovini, vezano uz izborni zakon i druge zakone – jasan je Hasanbegović, uz jasnu poruku i hrvatskim političkih prvacima: – Akteri hrvatske politike koji su državno odgovorni, moraju prekinuti samoponižavajuću osovinu Mostar – Banja Luka, uključujući i njezine krakove u Zagrebu!

Više ne živimo u pseudo-nesvrstanoj Jugoslaviji

Na pitanje gdje su nestali Nino Raspudić, Nikola Grmoja i neki drugi, koji su polagali velike nade u Milorada Dodika, Hasanbegović je odgovorio: – Nisam ih vidio, pitat ću ih ovaj tjedan u Saboru, što se događa? A događa se jedan kolaps hrvatske političke misli i neshvaćanje povjesnoga trenutka. Događa se jedna vrsta jugoslavenskog, nesvrstanog atavizma. Činjenica da neki još ne mogu shvatiti da ne živimo u pseudo nesvrstanoj Jugoslaviji, već u međunarodno priznatoj Hrvatskoj državi, koja ima stanovite međunarodne aranžmane i savezništa. A iz savezništva proizlaze i stanovite obveze.

Posebno se osvrnuo na događaje prije četiri godine, kada je zajedno s generalom Glasnovićem, omogućio donošenje Zakona o LNG-u, a danas upravo taj projekt Hrvatskoj jamči određeni stupanj energetske neovisnosti: – To nikada nije bio samo energetski projekt, to je u prvom redu, bio ključni geopolitički projekt. No, pitanje LNG terminala ima svoj historijat. Temelj za donošenje tog posebnog zakona, nije postavila Plenkovićeva vlada, već Vlada Tima Oreškovića i Tomislava Karamarka, u kojoj sam imao čast obnašati dužnost ministra.

“Hrvatsko političko pamćenje ne traje duže od tjedan dana, a ja se politikom ne bavim zbog rejtinga, već zbog borbe za autentične nacionalne i državne interese,” nastavio je o LNG-u i prozivkama koje je tada doživljavao od SDP-a i Mosta: “Tada su nas napadali zato što smo osigurali Plenkoviću većinu, a nije se tu radilo, kao što danas vidimo, o Plenkovuću, već o Hrvatskoj. Protiv Zakona koji je osigurao da budemo energetski neovisni, bili su i dijelovi tadašnje Plenkovićeve koalicije, uključujući i neke manjinske zastupnike, ali i SDP te ostala lijeva oporba… Most je, iz meni neoznatih razloga, prije glasovanja napustio sabornicu…

“Kolege iz Mosta rekli su da je Milošević stručan i da oni nisu revanšisti”

Protivljenje LNG-u nije bio jedini kiks Mosta, koji je, podsjetio je Hasanbegović, svojedobno zaštitio od smjene Pupovčevog SDSS-ovca, Borisa Miloševića, što je u kontekstu nedavnog uhićenja Darka Horvata i te kako aktualno…

“Kao ministar kulture u Oreškovićevoj i Karamarkovoj Vladi, već prvi dan razriješio sam sve zatečene pomoćnike,” podsjetio je dr. Zlatko Hasanbegović i onda “zapaprio” Mostu: “To je bila jedina Vlada kojoj je Pupovčev SDSS bio oporba, s izuzetkom Borisa Miloševića… Njega su ostavili kao pomoćnika u Ministarstvu uprave. Kada sam pitao zašto i on nije razriješen, kolege iz Mosta su mi odgovorili da je “stručan” i da oni ne žele biti “revanšisti”! To je samo jedna od njihovih ‘dosljednosti’…”

Rusija bespovratno prekinula odnose sa Zapadom?

“Odluka o agresiji na Ukrajinu pripremana je godinama, a začeta je 2014. godine ruskom aneksijom Krima,” analizirao je u Bujici povijesni kontekst rata na istoku Europe, dr. Zlatko Hasanbegović: “Ruski scenarij nije se odvio do kraja, završio je djelomičnim uspjehom i značajnim porazima. Tada je donesena odluka da će se izvršiti agresija na Ukrajinu, samo se čekao trenutak i tražio povod.”

Nije riječ o običnoj vojnoj intervenciji, ni o običnoj agresiji – nastavio je: – Ovdje je riječ o jednoj smišljenoj odluci s dalekosežnim posljedicama. Metaforički, ovdje je riječ o svjesnom zahvatu u povijest, ne samo ruske države i naroda, već u povijest ljudskoga roda. Ovdje je riječ o ruskom bespovratnom i konačnom prekidu sa Zapadom.

“To je epilog višestoljetne dvojbe koja je ključna za razumijevanje ruske povijesti, između onih koji su smatrali da je Rusija europska država i da je sastavni dio zapadne civilizacije u svim njezinim različitim inačicama – i s druge strane, onih koji smatraju da je Rusija posebno carstvo i da ima svoj posebni put – ruski ‘Sonderweg’ te da konačno treba prekinuti s Europom i okrenuti se Aziji,” analizira dr. Hasanbegović: “Putin bespovratno napušta trasu ruske povijesti u protekla dva stoljeća, a u tom kontekstu, pitanje Ukrajine za njega ima posebno značenje… Ovo nije intervencija ni u Gruziju, ni u Afganistan i ne može se usporediti s bilo kojom drugom vrstom intervencije. Putin se bori za tu novu ‘Tvrđavu Rusiju’ koja će trajno prekinuti sa Zapadom i koja će biti, kako su startezi zamislili, jedna od velevlasti u budućem višepolarnom svijetom. Ukrajina je za njih više od obične zemlje, ona se gleda kao “srce” ruskoga nacionalnoga identiteta. U takvoj koncepciji Ukrajinci ne postoje kao poseban narod, oni su za rusku propagnadu ‘Malorusi’…”

Moskva je podcijenila proces ukrajinske nacionalne obnove

Hasanbegović se slaže da između hrvatske i ukrajinske situacije možemo povlačiti paralele, međutim, postoje i neke razlike: – Osim što postoji dodirna točka između agresora i žrtve, postoje i dublje suštinske razlike. Ruska državna elita je 1991. godine, nakon pada Berlinskoga zida, prihvatila poraz, no, to je prihvaćanje u njihovim glavama bilo privremeno. To je ključna razlika. Rat je kod nas izbio jer Beograd nije želio prihvatiti pravo republika koje su tvorile dotadašnju SFRJ, na njihovu državnu neovisnost, već je krenuo onim scenarijem, kojim je Moskva krenula 2014. godine u Krimu i 22. veljače ove godine u Ukrajinu.

Podsjetio je i na riječi bivšeg predsjednika Ukrajine, Leonida Kučme, koji je rekao: “Imamo državu, sada trebamo stvoriti i konsolidirati ukrajinsku naciju”: – Moskva je podcjenjivala proces ukrajinske nacionalne obnove i mislila da preko svojih različitih agentura, Ukrajinu može držati u ‘ruskom svetu’. No, nakon Majdana su ipak shvatili da ako se vojnički ne intervenira, što se sada i dogodilo, i ako se proces ukrajinizacije produži na barem još jedno desetljeće, da su zauvijek izgubili Ukrajinu.

Dr. Zlatko Hasanbegović je uvjeren da u ratu za Ukrajinu nema mogućnosti kompromisa: – Ključna će se bitka odvijati na vojničkom planu, a za Moskvu postoji samo jedan “kompromis”, a to je funkcionalno uništenje svake ukrajinske države koja ne bi bila moskovska gubernija…

Za dom spremni i Slava Ukrajini

Na kraju emisije Hasanbegović je prokomentirao javne rasprave o pozdravima ‘ZDS’ i ‘Slava Ukraini’, kao i spominjanje razlika u nazivlju ukrajinskih gradova – Harkiv ili Harkov, što je mnoge odmah podsjetilo na hrvatsku raspravu o Banovini ili Baniji: – Među ostalim budalaštinama, vidjeli smo i stanovite jezične naputke, prema kojima bi se trebao izbjegavati jezik agresora… Sve je to smiješno i licemjerno, ali nas ipak podsjeća na to da stvari moramo gledati isključivo hrvatskim očima, izvući pouke i znati da je nacionalna samoobrana jedini način spašavanja države i naroda u vremenima egzistencijalnih ugroza. ‘Slava Ukraini’ je pozdrav Ukrajinske vojske koji je uveo predsjednik Porošenko, a na njega se uzvraća riječima: ‘Heroim Slava’…

“Ljudi koji demoniziraju hrvatski nacionalizam, sada se predstavljaju kao tobožnji prijatelji ukrajinskoga naroda,” ukazao je na još jedan paradoks dr. Zlatko Hasanbegović: “Oni to ne rade iz osjećaja prema ukrajinskome narodu, već zbog stanovitih ideoloških animoziteta i činjenica da i dio globalističkih krugova sada stoji iza ukrajinske nacionalne borbe, iako je svakom ukrajinskom nacionalistu jasno da će se o sudbini njihova naroda i ukrajinske države odlučivati na bojnome polju.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.