Vlada je sa sjednice u petak uputila u saborsku proceduru prijedlog novog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma kojim se, među inim, regulira financiranje referendumskih aktivnosti.
Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je kako je u postojećem zakonu uočen niz problema i nedostataka koji utječu na (ne)transparentno obavljanje političkih aktivnosti (promidžbu, referendumske aktivnosti, redovito djelovanje političkih stranaka) te se stoga, zbog opsega novina, u Sabor šalje prijedlog potpuno novog zakona.
Definiranje i financiranje referendumskih aktivnosti
Smatra da se njime predlažu dobra i kvalitetna rješenja koja će pridonijeti boljem i transparentnijem financiranju političkih aktivnosti.
Zakonom se tako definira referendumska aktivnost, a predlaže se i uvođenje informacijskog sustava za nadzor financiranja, putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje.
Ti bi izvještaji bili objavljivani na jedinstvenom mjestu – web stranici Državnog izbornog povjerenstva.
Kriteriji za sredstva za financiranje stranaka
Novim se zakonom utvrđuju i kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka.
Na pravičniji način, tvrdi Kuščević, uređuje se način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna, za redovito godišnje financiranje.
Novac bi se raspoređivao prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora, naveo je. Sada se novac raspoređuje prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela.
“U cilju jačanja transparentnosti, utvrđuje se i obveza nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, odnosno lokalnih jedinca, da na svojim mrežnim stranicama objave izvješća o iznosu raspoređenih i isplaćenih sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, odnosno nezavisnih vijećnika”, dodao je Kuščević.
Za veće donacije morat će se zaključiti ugovor
Za donacije čija je vrijednost veća od 5000 kuna utvrđuje se obveza zaključivanja ugovora između donatora i primatelja donacije, te da se naknada troškova izborne promidžbe ne može isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.
Povećava se i ukupan iznos dozvoljenih troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za članove u Europski parlament iz Hrvatske, s dosadašnjih 1,5 milijun kuna na 4 milijuna kuna, što je, navodi Kuščević, pola iznosa koji je dozvoljen za kampanju za izbore za predsjednika Republike.
Novim se zakonom predlaže i da, ako nezavisni zastupnik postane član političke stranke koja participira u Hrvatskome saboru, sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna pripadaju političkoj stranci čiji je postao član, a ne ostaju više tom zastupniku, kako je sada. Isto se odnosi i na nezavisne vijećnike.
Prijedlozi energetskih zakona za uštede i liberalizaciju tržišta
Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odrednice Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti kojom se predviđa da svaka država članica, u svrhu postizanja kumulativnog cilja uštede energije u krajnjoj potrošnji, do 31. prosinca 2020. godine uvede sustav obveze energetske učinkovitosti. Kao alternativu tome, članice mogu odlučiti poduzeti alternativne mjere politike za ostvarenje ušteda energije među krajnjim kupcima, a mogu i kombinirati kombinirati sustave obveza s alternativnim mjerama.
Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti, Hrvatska se opredijelila primijeniti kombinirani pristup, odnosno dio ušteda ostvariti kroz sustav obveznih mjera ušteda energije, a dio kroz alternativne mjere politike.
Stoga se Vladinim prijedlogom zakona uvode obvezne mjere uštede energije među krajnjim kupcima definiranih EU direktivom o energetskoj učinkovitosti, a sve u svrhu postizanja preuzetih ciljeva uštede energije u krajnjoj potrošnji do kraja 2020. godine.
Vlada je u drugo saborsko čitanje poslala i prijedlog izmjena zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić izvijestio je da se izradi prijedloga zakona pristupilo zbog omogućavanja daljnje liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, odnosno radi postizanja ravnoteže interesa opskrbljivača električne energije s jedne strane, i opstanka sustava isplata poticajne cijene za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, s druge strane.
“Prijedlogom zakona propisuje se obveza opskrbljivača električne energije da otkupljuju određen udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, dok bi preostali udio od ukupno neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača hrvatski operator tržišta električne energije prodavao na tržištu električne energije.
Nadalje, ovim izmjenama i dopunama nacionalno zakonodavstvo dodatno se usklađuje s direktivom EU-a o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjenom EU-ove direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
“Ovim prijedlogom zakona će se omogućiti brži razvoj solarnih fotonaponskih elektrana kod kućanstava, transparentniji javni natječajni postupak, pravna zaštita i kontrola zakonitosti provedenog natječaja za dodjelu tržišne premije i natječaja za poticanje zajamčenom ukupnom cijenom te općenito jasniji i precizniji postupci javno pravnih tijela, kao i prava i obveza koji proizlaze iz ovih zakona”, rekao je Milatić.
Ministarstvo gospodarstva preuzima poslove AIK-a i Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat podsjetio je na zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava, i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji je Vlada prihvatila na sjednici 2. kolovoza ove godine, a kojim je predviđeno i ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) i Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.
Kako je tada istaknuto, u cilju racionalizacije državne uprave ukupno je predviđeno ukidanje ili spajanje s ministarstvima ili drugim društvima za 54 javna tijela.
Horvat je izvijestio da je za provedbu svih aktivnosti oko ukidanja navedene agencije i centra zaduženo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje će između ostalog preuzeti i sve poslove, prava i obveze, imovinu, opremu, financijska sredstva, kao i radnike tih dviju institucija.
“Ukidanjem agencije i centra pridonosi se racionalnijoj organizaciji, učinkovitijem poslovanju te racionalizaciji sustava pravnih osoba s javnim ovlastima”, poručio je Horvat, dodavši da za provedbu ovih zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da su ulaganja općenito jedan od tri temeljna i stožerna aspekta politike Vlade, koja se, osim na ulaganjima, bazira i na fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama.
“Integracijom portfelja investicija i konkurentnosti u Ministarstvu gospodarstva želimo prije svega ojačati to ministarstvo na području rada s ulagačima, bilo domaćim ili stranim, i imati snažniju koheziju djelovanja na tom području. Zato je ovaj potez namijenjen snaženju aspekta privlačenja ulaganja u RH”, rekao je Plenković.
U saborsku proceduru upućene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima
Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima kojima se predlaže omogućavanje prijema u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu isključivo vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u pogledu predsjedanja Vijećem EU. Postojećim zakonskim rješenjem radni odnos na određeno vrijeme može trajati najdulje godinu dana, iznimno za rad na projektima financiranima sredstvima EU za vrijeme trajanja projekta.
Predlaže se i uspostava novog načina polaganja državnog ispita pisanim odnosno elektroničkim putem te bi se ono već početkom iduće godine omogućilo u četiri regionalna centra, naveo je ministar uprave Lovro Kuščević. Trenutačno oko 6 tisuća službenika godišnje putuje u Zagreb kako bi položili taj ispit te se ovim izmjenom osigurava transparentniji i znatno jeftiniji način ispitivanja, dodao je.
Predlaže se i brisanje odredbe o obvezi objave plana prijema u državnu službu u dnevnom tisku, što je bio znatan trošak za proračun, a transparentnost se i dalje zadržava jer ostaje obveza objave u Narodnim novinama i na web stranicama Ministarstva uprave.
“Ovaj zakon, zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika čini cijeli paket normativnih rješenja s kojima ćemo revidirati sustav plaća te utvrditi vrednovanje rada temeljem ostvarenih rezultata rada i stručnosti”, naglasio je Kuščević te naveo da se njime predlaže i brisanje odredbi o državnim službenicima koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta, ocjenjivanje i promicanje. Jer, objasnio je, svi se ti pravni instituti predlažu urediti Zakonom o plaćama i provedbenim propisima koji će uslijediti nakon tog zakona.
Izmjenama se predlaže i promjena statusa namještenika na način da se na njih primjenjuju instituti Zakona o državnim službenicima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
