Raspravu o konačnom prijedlogu zakona o muzejima, posljednjem zakonskom prijedlogu o kojem se raspravljalo prije raspuštanja ovog saziva sabora, HDZ je danas poslijepodne iskoristio za kritiku rada resornog Ministarstva kulture u prošle četiri godine.
Nije donesen niti jedan strateški dokument, nije predstavljena medijska strategija zbog koje je osnovan i poseban odjel u Ministarstvu, sve se svodilo samo na izmjene i dopune zakona, nabrajao je zastupnik te stranke Jasen Mesić. Ustvrdio je da od ulaska u EU nije provedena niti jedna reforma u kulturnim institucijama kako bi ih se pripremilo za rad u tom okolišu. “Nismo pripremili niti našu nezavisnu kulturnu scenu i nismo pripremili proračun Ministarstva kulture. Kada imate budžet od 0,49 posto za kulturu, onda to govori jako puno i to je strašna poruka”, naglasio je Mesić.
Kada je riječ o prijedlogu zakona o muzejima, Mesić se ne protivi ulasku privatne inicijative u muzeje, no smatra da se razlike moraju uvrditi. “Nitko ne sprječava privatnu inicijativu, privatnu numizmatičku zbirku, privatnu etnografsku zbirku, bilo kakvu takvu inicijativu da danas po važećem zakonu otvori trgovačko društvo i nazove ga Muzej etnografske zbirke. Ostavlja im mogućnost razmjene, trgovine, suradnje, marketinga i svega drugoga, međutim ne stavlja ih u ravnopravan odnos s onim muzejima koji apliciraju svojim programima za javni novac. Tu se radi razlika”, istaknuo je Mesić.
Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš uvjeravo je kako se u konačnom prijedloga zakona prema definiciji muzeja razlikuju javni i privatni muzeji i galerije s time da javni muzej i galerija može biti javna ustanova ili ustrojstvena jedinica javne ustanove, dok privatni muzej i galerija može biti ustanova, udruga, zadruga, zaklada, trgovačko društvo ili njihova ustrojstvena jedinica te obrtnik.
Preuređen je i način osnivanja muzeja i galerija tako da javne muzeje osnivaju Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb odnosno gradovi i općine, a privatne muzeje i druge pravne i fizičke osobe, rekao je.
“Stvarna intencija ovog zakona je unošenje u njega trgovačkih društva i obrta”, kazala je Mirela Holy (ORaH). Pozivajući se na mišljenja koja je dobila od muzealaca, Holy je ustvrdila kako uopće nije bilo potrebe donositi novi zakon o muzejima.
Iako ORaH neće podržati predloženi zakon, u njemu pronalazi i neke pozitivne pomake kao što su intencija digitalizacije muzejske građe, a nije loše, rekla je, ni da se omogući jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10 tisuća stanovnika, a koje su osnivači kulturnih centara te otvorenih i pučkih učilišta, obavljanje muzejske djelatnosti jer se tako pokušava napraviti određeni zaokret prema kreativnim industrijama.
Za Igora Kolmana (HNS) riječ je o dobrom zakonskom prijedlogu. “Njegova ključna vrijednost je da ne zatvara oči pred time da svijet ide naprijed te da se taj napredak treba odraziti i na muzejima”, poručio je.
O njemu je, istaknuo je, stručna i opća javnost raspravljala više nego o mnogim drugim zakonima. “U sustavu javnih muzeja otvaraju se neke nove mogućnosti i isto tako se otvara mogućnost ulaska privatne inicijative, a mi se privatne inicijative ne bojimo”, poručio je taj HNS-ovac.
“Poanta je u tome da ćete dobiti situaciju kada će vam se na sljedeći javni poziv za potrebe financiranja u kulturi javiti 30 novih ili 40 novih galerista i izložbenih prostora, koji će tražiti financijsku potporu. Na taj način ćete kolač koji ste u proračunu smanjili na 0,49 posto dodatno otežati”, uzvratio mu je HDZ-ov zastupnik Jasen Mesić.
