HGSS: ljeti više akcija spašavanja nego zimi

Dolaskom većeg broja turista u Hrvatsku, dolazi i do većeg broja nesreća na kopnu i moru što znači i više akcija spašavanja za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS) koja broji oko 800 članova, a iza sebe dosad ima 6.000 akcija spašavanja.

HGSS je, kako i sami ističu, nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja čiji su osnovni ciljevi sprečavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine.

Osnovana je 1950. godine kao interna služba Hrvatskoga planinarskoga saveza koja je danas prerasla u službu javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana 24 sata dnevno, svaki dan u godini.
U 24 stanice, HGSS pokriva cijelo područje Hrvatske, a valja napomenuti kako je spašavanje za svaku osobu besplatno.

Kristijan Nikolić iz Komisije za informiranje i analitku HGSS-a kazao je za narod.hr kako zaista ljeti ima više posla zbog toga jer se više aktivnosti održava vani, ali i radi turista u Hrvatskoj koji “nisu više oni klasični turisti koji leže na obali, sunčaju se, čitaju knjigu i gledaju more”.

„Oni žele neke aktivnosti i puno njih odlazi u hikinge po planinama, vožnju kajacima, raftinzima i u tim slučajevima malo pretjeraju sa svojim sposobnostima i tada dolazi do situacije kada su aktivnosti HGSS-a pojačane“, rekao je Nikolić.

Biokovo i Velebit – sinonimi za ljetne intervencije u Hrvatskoj

Ističe kako su najčešći uzroci nesreća precjenjivanje vlastitih sposobnosti, loše planiranje, nepoznavanje terena, nepripremljenost, a sve usprkos upozorenjima domaćina.

„Čovjek jednostavno ima želju za istraživanjem i ako je takav i prirodno, on jednostavno krene jer mu se sve čini lagano. Uzme se to zdravo za gotovo i dogode se dosta pogubne stvari. Prošli tjedan smo imali situaciju na Biokovu koje je, uz Velebit, postalo sinonim za ljetne intervencije u Hrvatskoj“, naglasio je Nikolić.

„Biokovo i Velebit s plaže izgledaju prekrasno – lako osvojive i pitome planine, no one su itekako respektabilne planine koje treba itekako poštivati i poznavati da bi se išlo gore i ako prekršite tih nekoliko osnovnih stvari koje morate znati ako idete u planinu, dogode se loše stvari“, upozorava Nikolić.

Ukoliko se ipak osoba odluči za planinarenje ili neki zahtjevniji pothvat u prirodi, Nikolić naglašava da se nikad nebi trebalo ići samostalno te da treba imati dobru opremu i isplanirati vrijeme i putovanje.

„Nikako ne ići u japankama ili recimo bez vode. Ljudi primjerice olako shvaćaju Velebit i Biokovo i s plaže im se čine lako osvojivim. Onda se dogode jako loše stvari zbog dehidracije pa zbog dehidracije dolazi do suženog vidnog polja, pa nakon toga dolazi do grčenja mišića i čovjek napravi stvari koje nikad ne bi napravio“, napominje Nikolić.

No, Nikolić ipak tvrdi kako se ljetne akcije spašavanja uglavnom odnose na strance, dok s domaćim turistima nema većih problema.

„No, kroz cijelu godinu imamo dosta potraga za ljudima iz Hrvatske – godišnje imamo oko 130 potraga na području cijele Hrvatske koje se uglavnom svode na potrage za dementnim ljudima ili samoubojicama gdje nas policija zamoli za pomoć“, otkrio je Nikolić te dodao kako su se od prošle godine intenzivirale potrage na vodi.

Timovi HGSS-a su se pokazali jako efikasnim u potragama, a obučeni su engleskim Rescue3. Genrealno, rijetki smo i u Europi koji rade takav način vođenje potraga. Naime, radimo statističku analizu pretpostavke kretanja osobe, a k tome imamo još i dobre resurse koji to mogu i odraditi, dodao je Nikolić te istaknuo kako je svaka trenutna potraga ljudima iz HGSS-a najzahtjevnija.

„Svaka akcija je zahtjevna i zato mi njoj pristupamo organizirano i planski i zato smo dobri u tome. Akcija bez dobrog planiranja je noćna mora. Znate li koliko je tehnički zahtjevno sigurno spustiti trudnicu u visokom stadiju trudnoće na Paklenici, a da istodobno brinemo i o majci i o bebi?“, napomenuo je Nikolić.

A zahtjevnih akcija je, nažalost, bilo mnogo. Ne možete uspoređivati akciju izvlačenja tijela iz rijeke kod Karlovca gdje se čovjek zaglavio ispod kamena ili helikoptersku akciju gdje dragi prijatelji iz Hrvatskog ratnog zrakoplovstva rade čuda sa helikopterom da bi vas „parkirali“ na stijenu, ili imate ogroman broj ljudi gdje po svakakvim vremenskim prilikama traga za nestalom osobom, nabrojao je Nikolić.

Hrvati domaćini često govore o „Česima u japankama“ u planinama ili o neopreznosti kojeg drugog stranog turista, no nacionalnost ili državljanstvo ugrožene osobe HGSS ne zanima.

„Nama je čovjek, čovjek – bio on Hrvat ili stranac. Prošli tjedan smo imali potrage spašavanja Čeha, Slovaka, Belgijanca, trenutno provodimo akciju traženja ronioca koji je Slovenac, tragamo već deseti dan za Poljakom na Biokovu, spasili smo njemačku trudnicu, tako da govoriti o nacijama ili državama je dosta nezahvalno i neprofesionalno“, rekao je Nikolić.

Svako spašavanje je, osim što je tehnički zahtjevno, skupo, no o naplaćivanju usluga u HGSS-u ne mogu odlučiti bez državnih institucija

„Mi smo neprofitna udruga i taj dio je na državi. Kako država donese zakone, tako ćemo i mi reagirati“, poručuju iz HGSS-a.

Kako postati članom HGSS-a?

„Da bi pristupili HGSS-u, morate imati nekakve sposobnosti, točnije morate se baviti nekakvom outdoor aktivnošću“, rekao je za narod. hr Kristijan Nikolić iz Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a.

Naime, HGSS broji oko 800 članova-volontera koji su redom alpinisti, visokogorski planinari, speleolozi, skijaši, ronioci…

„Moraju vas primijetiti kolege ili vi morate pokazati interes pristupanja HGSS-u, a zatim vas dvoje kolega preporuče u stanicu u kojoj postoji mogućnost glasovanja (glasovati mogu spašavatelji i pripravnici), ukoliko ste to ostvarili, postajete suradnik HGSS-a“, objašnjava Nikolić.

„Suradnik ste do onog trenutka kada ne prođete prvi tečaj, a ukoliko ste u tome uspješni, postajete član stanice i nakon broja akcija, točnije tri godine, imate mogućnost i pravo da položite ispit za HGSS“, napominje Nikolić.
Dodaje kako se ispit sastoji od teoretskog dijela i pratičnog, a član HGSS mora obavezno proći i tečaj prve pomoći koji je ipak kompleksniji od,primjerice, standardnog tečaja prve pomoći u auto školama.

Ukoliko je osoba u neprilici, iz HGSS-a preporučaju da kontaktira 112. No, u određenim stanicama postoje dežurni telefoni koji se mogu zvati direktno. U svakom slučaju, volonteri iz HGSS-a će krenuti u potragu i spašavanje – to ne trebate brinuti.