HHO: Karolina Vidović Krišto je u pravu, očekujemo saborsku raspravu o odgovornosti Gorana Radmana

Foto: Fah

Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava (IO HHO) pridružio se danas inicijativi saborskog zastupnika Branka Hrga da se u dnevni red 16. sjednice Sabora uvrsti točka Izglasavanje odluke o razrješenju Gorana Radmana s dužnosti glavnoga ravnatelja HRT-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Lex Lukašenko’

Podsjetili su da je HHO u više navrata ukazivao na loša, neprivatljiva i nerazumna rješenja u sadašnjem Zakonu o HRT-u, kao i činjenicu da će zakonskim okvirom prema kojem se glavni ravnatelj bira diretktno javna televizija prestati biti informativni servis građana i postati servis vladajućih političkih struktura. Ovaj, 11. po redu, Zakon o HRT-u u novinarskim je krugovima, kažu u HHO-u, s pravom ironično nazvan „Lex Lukašenko“, što dokazuje i ponašanje Gorana Radmana u predjedničkoj kampanji. On je, kažu, bio izravni projekt predsjednika Josipovića.

HHO više puta rezerviran prema Radmanu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedice usvajanja ovog Zakona još su ozbiljnije, budući je njime na HRT-u suspendirano civilno društvo i vrijednosti koje ono predstavlja u suvremenim demokratskim društvima. Time je HRT stavljen u funkciju njegova političkog koncepta „crvene Hrvatske“. O snazi manipulacijskog momenta tog koncepta svatko se mogao osvjedočiti praćenjem upravo završene predizborne kampanje.

HHO je već prije izrazio rezervu prema izboru Radmana, upozorivši da već „sama činjenica, da se na mjesto Glavnog ravnatelja HRT-a u jednom višestranačkom demokratskom društvu bira osoba koja je 90-ih godina obnašala visoke funkcije u komunističkom partijskom sustavu, pa je kao takav bio postavljen za čelnog čovjeka tadašnje Zagrebačke televizije, predstavlja svojevrsnu negaciju povijesne istine o totalitarnosti ondašnjeg komunističkog režima.“

Povratak u olovne ’70.-e

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko smo bili u pravu svjedoči i Radmanova izjava od 12. siječnja 2013. kada je, predstavljajući svoj „revolucionarni program“, otkrio i njegov sadržaj, najavljujući „povratak u budućnost i vraćanje one razine entuzijazma koja je vladala (na Zagrebačkoj televiziji) u 70-im godinama.“ Za one slabijeg pamćenja bile su to olovne godine postkarađorđevske represije i čistki u medijima, posebno u informativnom programu Televizije, ali i u drugim medijima, poznate kao 20-godišnje razdoblje „hrvatske šutnje“, ističe HHO u svome priopćenju.

Karolina Vidović Krišto bila je u pravu

Sve ovo govori da je Karolina Vidović Krišto bila u pravu kad je ustvrdila da su Etički kodeks za novinare i kreativno osoblje i Opća pravila suprotna Ustavu RH i međunarodnim standardima ljudskih prava koja obuhvaćaju i pravo slobode govora, mišljenja i vjeroispovijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U internoj e-mail raspravi, koja se, na njezinu inicijativu, unutar HRT-a vodila o Etičkom kodeksu i Općim pravilima, ona je izrazila svoje mišljenje i razloge neslaganja s dijelovima spomenutih dokumenata. Tom je prilikom izrazila i stav da G. Radman ne bi trebao obnašati funkciju Glavnog ravnatelja HRT-a, obrazloživši svoje mišljenje sljedećim argumentom:

Što je točno napisala Vidović Krišto

„S obzirom na to da je Glavni ravnatelj HRT-a (G. Radman) svoja iskustva i poimanje države, ali i nacionalnih medija stjecao u režimu koji je kao totalitaran osuđen, kako od Sabora RH, tako i od Europske unije, koje je RH članica, zapravo mu se to i ne može staviti na teret. Štoviše, razumljivo je da zapravo nije u stanju razumjeti demokraciju, demokratske uzuse, slobodu čovjeka i ljudskih prava, jer bivša, totalitarna SFRJ, u kojoj je on bio na čelu tadašnje RTV Zagreb, među ostalim, nije bila UN-ove deklaracije o ljudskim pravima. Smatram da to treba razumjeti i nikako ne osuđivati, jer se u totalitarnom režimu naprosto i ne mogu naučiti, ni poimati ljudske slobode i prava. Međutim, na nama je da u skladu sa sadašnjim demokratskim uzusima, ljudskim pravima koji su imperativ i svim sporazumima i poveljama s EU pomognemo Glavnom ravnatelju da se oslobodi ove, ali i svih ostalih javnih funkcija koje on – iz razumljivih i upravo obrazloženih razloga – nije u stanju obnašati.“

Obrazloženje otkaza je šokantno

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zvuči šokantno, ali je istina da je 5. siječnja 2015. g. glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman dao Karolini Vidović Krišto izvanredni otkaz ugovora o radu uz obrazloženje da ga je uvrijedila i omalovažila, jer se u njenoj poruci „uz ime glavnog ravnatelja veže bivša totalirtarna SFRJ i njegovo rukovođenje tadašnjom RTV Zagreb“. O tempora, o mores! (O vremena, o običaji!)

Otkazu je prethodila interna rasprava vođena zbog činjenice da je tadašnji urednik Informativnog medijskog servisa Špoljar 30. kolovoza 2014. zabranio nastup Vidović Krišto u emisiji Hrvatskoga katoličkog radija „Zašto vjerujem“. Tvrdio je da, sukladno čl. 3, točka 3.5 Općih pravila HRT-a, te čl.15 Etičkog kodeksa HRT-a, zaposlenici, novinari i kreativno osoblje HRT-a, ne smiju „isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku ni bilo koju drugu pripadnost ili sklonost koja bi objektivno mogla stvoriti dojam o njihovoj nesamostalnosti i neobjektivnosti“, te kako sukladno čl. 47 Etičkog kodeksa HRT-a „novinari i kreativno osoblje moraju biti svjesni da će u svemu što rade, pišu ili šalju javnosti biti smatrani dijelom HRT-a.“

Etički kodeks tretira radnike kao nečije vlasništvo

U raspravu je od početka bio uključen Radman, kao i 20-ak novinara i drugih zapslenika HRT-a, i svi oni, osim Radmana, smatraju da je ovakav Etički kodeks neprihvatljiv i da je u suprotnosti s člancima 14, 16, 17, 20, 38 i 40 Ustava RH.. Jedan od njih je napisao: „dakle, ne samo vjerska uvjerenja nego sve što radimo u javnosti, sve naše slobodne aktivnosti prezentirane u javnosti, smatraju se dijelom HRT-a, iako ih ne prezentiramo u ime HRT-a, nego u svoje ime. Zaista, to izgleda kao da smo nečije vlasništvo.“ Svi prisutni složili su se da su ovakva stajališta Etičkog kodeksa i Općih pravila u suprotnosti s temeljnim ljudskim pravima i Ustavom RH, te da, zapravo, „lišavaju novinare elemenata njihove kreativnosti i osobnosti“.

Suprotstavljanje otkazu i svođenje na ‘manju i razumnu kaznu’

Radmanovoj odluci o kažnjavanju zaposlenice Vidović Krišto zbog izražavanja mišljenja, odnosno verbalnog delikta, počinjenog u internoj raspravi, suprotstavila se Koordinacija svih sindikata HRT-a, tražeći da glavni ravnatelj smjesta povuče izvanredni otkaz.

Posebno valja upozoriti na izjavu ogranka HND-a na HRT-u koju je potpisala Elizabeta Gojan, a u kojoj stoji: „HND HRT-a traži od poslodavca da odmah povuče odluku o otkazu, vrati Karolinu Vidović Krišto na njezino radno mjesto, a ako i dalje smatra da je potrebno bilo kako je sankcionirati, da to učini nekom manjom, razumnom kaznom poput opomene.“

Pitamo se što je to“ manja i razumna kazna“ za delikt mišljenja, jer je po međunarodnim standardima, hrvatskome Ustavu i zakonima, mišljenje neutuživo. Zatečeni smo takvim stavom i argumentacijom HND-a na HRT-u, pri čemu ukazujemo na činjenicu da u trenutku eklatantnog kršenja ljudskih prava jednoj novinarki čelništvo HND-a šuti.

HHO imenovao odvjetnika koji će Vidović Krišto zastupati pro bono

Sukladno iznesenom, HHO je imenovao odvjetnika Nevena Zelića, člana Izvršnog odbora HHO-a, da u daljnjim postupcima pro bono zastupa gospođu Vidović Krišto.

Očekujemo da će Hrvatski sabor prihvatiti inicijativu za raspravu o odgovornosti Glavnog ravnatelja HRT-a G. Radmana, pa predlaže Hrvatskom saboru da se i njega i gospođu Vidović Krišto pozove na raspravu pred Odbore za ljudska prava i informiranje, informatizaciju i medije. Toj raspravi rado bi se odazvali i predstavnici HHO-a, stoji u priopćenju koje potpisuje Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.