Početkom rujna Slobodna Dalmacija izvijestila je o ženi koja se bavila prostitucijom, a nakon toga završila je psihologiju i danas radi kao socijalna radnica.
Problematizirali su slučaj da osoba koja se u studentskoj dobi bavila prostitucijom sada radi s djecom i maloljetnicima koja nemaju nikakvu drugu zaštitu nego njezinu zaštitu. Ona je ta koja tu djecu treba štititi, a istovremeno je osoba koja se o svojem najboljem interesu, kao punoljetna osoba, brinula tako da se prostituirala tijekom studija i dvaput upala u policijsku klopku – 2016. i 2017. godine. Identitet te psihologinje nije otkriven, ali se ističe da je bavljenje prostitucijom inkompatibilno sa sadašnjim poslom djelatnice Centra, te da sustav provjere osoba koje ulaze u sustav socijalne skrbi nije dobar.
Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže da je bavljenje prostitucijom inkompatibilno sa sadašnjim poslom djelatnice Centra.
“Nijedna normalna muška i ženska osoba ne bi trebala prodavati svoje tijelo i ta je rabota ljudskih vrijednosti u sustavu društvu dosta nisko rangirana, mada smo, Bože moj, vidjeli i gorih stvari. Bavljenje prostitucijom ne poništava sve ono ljudsko u nekoj osobi, ali je sigurno da ja osobno ne bih bila sretna da s mojim najbližim rođakom, sinom ili bratom radi netko tko se time bavio ili se bavi. Pogotovo jer se njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne. Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima. Ipak, mi ne znamo što se tada događalo s tom ženom dok se time bavila, iskreno mislim da joj ipak ne bi trebalo trajno oduzeti pravo da se bavi ovim poslom, ali uz određene provjere i uvjete. Eto, ovo je primjer kako u sustav koji je slabašan može ući svatko, a taj sustav ne može ili ne provjerava sve činjenice, pa se događaju i ovakvi slučajevi”, rekla je psihologinja Krizmanić za Slobodnu Dalmaciju.
Pravobraniteljica za djecu upozorila na manjkavosti u sustavu socijalne skrbi – upozorena i Vlada RH
Zatražili su i mišljenje pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević da komentira situaciju gdje s djecom i maloljetnicima u sustavu socijalne skrbi radi osoba više puta uhićena zbog prostitucije.
“Ne ulazeći u ovaj konkretan slučaj želim naglasiti kako kao pravobraniteljica za djecu već niz godina upozoravam na manjkavosti u zakonskoj regulaciji zabrane rada s djecom zbog kojih se događa da se osobe koje mogu predstavljati potencijalnu ugrozu za djecu zapošljavaju u sustavima koji skrbe o djeci, poput sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, sporta”, upozorila je pravobraniteljica, dodavši da dodatno problem predstavlja i što nastupom rehabilitacije više nema zakonske mogućnosti provjere kriminalne prošlosti neke osobe zbog čega je predloženo da se podatci o počiniteljima kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno po uzoru na neke europske zemlje.
Istaknula je kao primjere dobre prakse države sa ‘crnim listama‘ osoba koje ne smiju raditi s djecom.
“Primjer dobre prakse su Škotska, Irska i Velika Britanija koje imaju “crne liste“ osoba koje ne smiju raditi s djecom. Na listu se stavljaju i osobe koje nisu osuđene, ali zbog svojeg ponašanja predstavljaju opasnost za djecu. Prije angažiranja za rad s djecom nužna je provjera nalazi li se osoba na toj listi. Zbog brojnih manjkavosti u sadašnjoj regulaciji mišljenja sam, kako je potrebno donijeti poseban zakon o zaštiti djece od nasilja kojim će se osigurati ujednačenost kriterija u svim sustavima, te osigurati da bez iznimke budu pokrivena sva područja u kojima je nužna zaštita djece, o čemu je prošle godine obaviještena Vlada RH“, navela je u svom odgovoru Helenca Pirnat Dragičević.
HND i pravobraniteljica Ljubičić protiv problematiziranja ove teme
S druge strane, problematiziranje pitanja oko toga da je žena koja se tijekom fakulteta prostituirala, dva puta upala u policijsku klopku, a sada radi s ranjivom skupinom s djecom u sustavu socijalne skrbi, osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND), strukovna novinarska udruga koja je u proteklom desetljeću potpuno izgubila ugled, a javila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, poznata po LGBT aktivizmu i izabrana 2019. na još jedan osmogodišnji mandat.
> Šamaranje u privilegiranoj kasti se nastavlja: Milanović rasvjetljava pravobraniteljicu Ljubičić
> Selak Raspudić: ‘Ljubičić revoltirana što se od nje očekuje transparentni financijski izvještaj’
HND navodi da bi zbog tog teksta “Uhićivana prostitutka sada radi s djecom kao psihologinja” cijelo uredništvo Slobodne Dalmacije na čelu s glavnom urednicom Sandrom Lapendom Lemo trebalo dati ostavke.
Pravobraniteljica Ljubičić izdala je preporuku Slobodnoj Dalmaciji da povuče članak jer, kako kaže, predstavlja senzacionalistički način izvještavanja iznošenjem podataka o rehabilitiranoj osobi kao počinitelju prekršaja, čime se krši Prekršajni zakon, a sve s ciljem stigmatizacije osobe o kojoj izvještava zbog bavljenja prostitucijom.
“Istraživanja diljem svijeta pokazala su da žene u prostituciji najčešće završavaju zbog siromaštva, neobrazovanosti, beskućništva, ovisnosti o drogama ili alkoholu, te osobnim sudbinama ispunjenima često najtežim oblicima nasilja u obitelji od najranije dobi”, kazala je pravobraniteljica između ostalog.
Tekst koji je sporan HND-u, Višnji Ljubičić i još nekim lijevo-liberalnim medijima problematizira “slučaj” anonimne psihologinje koja je bila prekršajno gonjena zbog prostitucije 2016. i 2017. godine.
Prozvana glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo za N1, između ostalog, naglasila je da “na temelju informacija kojima raspolažu znaju da je priča istinita, utemeljena i da ima širi kontekst koji ukazuje na negativne pojave u institucijama koje se bave ugroženim skupinama poput djece i maloljetnika” te da “rade na nastavcima priče”.
“Stav redakcije je jasan iz tekstova koje smo objavili, a potvrdu apsolutnog javnog interesa imate u izjavi pravobraniteljice za djecu te stručnjaka temeljem čijih izjava je i napisan dio teksta”, odgovorila je glavna urednica Slobodne Dalmacije, medija u vlasništvu Hanza Medije.
N1 je za komentar zatražio i predsjednicu Uprave Hanza Medije, Anu Hanžeković Krznar o tome stoji li medijska kuća iza objave ovoga teksta i nakon reakcija u javnosti ili misli da je uredništvo Slobodne Dalmacije pogriješilo, no Ured za korporativne komunikacije Hanza Medije je samo proslijedilo odgovor glavne urednice Slobodne Dalmacije.
Poznati LGBT aktivist Gordan Duhaček, iskoristio je ovaj slučaj – vjerovali ili ne – za napad na Katoličku Crkvu.
> Babićev Index opet širi netrpeljivost prema katolicima
“Zapravo je cijeli članak u Slobodnoj Dalmaciji vrišteće patrijarhalan i utemeljen na katoličkom moralu, pa ne čudi što se spominju i pojmovi poput “čistoće”, jer po ideologiji Katoličke crkve, svaki seks izvan braka predstavlja prljavštinu. Apstinencija do braka se pak naziva “predbračnom čistoćom”, što jasno implicira da su oni koji se seksaju prije braka prljavi. Nadalje, psihologinja Krizmanić sugerira da njena kolegica, koja ima i iskustvo bavljenja seksualnim radom, zapravo ne može biti psihologinja u Centru za socijalnu skrb jer ju njeno prethodno iskustvo za to diskvalificira. Racionalno gledano, stvari izgledaju drugačije: psihologinja koja ima prethodno iskustvo seksualnog rada može sigurno bolje razumjeti situaciju u kojoj se nalaze ljudi o kojima skrbi Centar jer se i sama bavila nečime što se gura na marginu društva, gdje je i većina korisnika centara socijalne skrbi”, ustvrdio je, između ostalog, Duhaček za Index.hr, medij poznat po vjerskoj nesnošljivosti i tekstovima kojima se napada Katolička Crkva i katolici.
Kako je slučaj razotkriven i koje su rupe u zaštitnim mehanizmima prilikom zapošljavanja stručnih radnika u Centrima za socijalnu skrb?
Podsjetimo, tekst u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je u četvrtak, kao i izjave psihologinje Mirjane Krizmanić.
Jedan Centar za socijalnu skrb u Dalmaciji svojedobno je otvorio natječaj za prijem u radni odnos jednog psihologa. Na natječaj se javilo četvero kvalificiranih kandidata. Nakon uvida u priloženu dokumentaciju članovi komisije izabrali su jednu kandidatkinju. I ništa u cijeloj priči ne bi bilo sporno da se nešto kasnije nije došlo do spoznaje o zatajenoj prošlosti primljene kandidatkinje, navodi Slobodna Dalmacija.
Riječ je o stručnoj radnici s fakultetskom diplomom i značajnim položajem u Centru, koja je 2016. i 2017. u jednom dalmatinskom gradu, u kojem je i rođena, zaradila optužne prijedloge policije za prekršajno djelo – odavanje prostituciji.
Žena je 18. svibnja 2016. godine upala u klopku policije – policajac je glumio korisnika njezinih usluga te joj je dao iznos od tisuću kuna za seksualni čin koji se nije ni dogodio, te je ona odmah uhićena i odvedena u policijsku postaju na daljnju krim-obradu u kojoj je zadržana nešto više od dva sata. Zaradila je optužni prijedlog koji je završio na Prekršajnom sudu.
Žena opet “pada” u ruke policije i iduće 2017. godine, u travnju, pod sumnjom da se opet bavila prostitucijom, navodi se dalje u tekstu.
Nakon uhićenja žena je priznala policajcima organiziranog kriminaliteta da se opet bavila prostitucijom i ta njezina izjava je ušla i u službeni zapisnik.
Slobodna Dalmacija obratila se i Općinskom sudu glede presuda u tom slučaju, a oni su im odgovorili da je nastupila rehabilitacija.
“Sve je jasno, ali prije negoli je nastupila rehabilitacija, ta osoba je u srpnju 2018. na određeno vrijeme primljena radi zamjene privremeno odsutne radnice u Centru za socijalnu skrb gdje i sada radi, a prije toga je tri puta sklapala ugovore na određeno vrijeme. Centar u kojem radi je objavio i javni natječaj za prijem u radni odnos dva psihologa”, navodi novinar Slobodne Dalmacije.
Iz odgovora Centra za socijalnu skrb u kojem ova žena radi informirali su ih da se na natječaj prijavilo četvero kandidata, te da je među dvoje izabranih kandidata koji su dobili stalni posao i ta radnica, jer je imala tražene uvjete i dostavila je traženu dokumentaciju.
“Obično poslodavac kod zapošljavanja na određeno vrijeme, a posebno kod stalnog zapošljavanja od kandidata traži uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Ako se te 2018. godine nije tražio podatak od kandidatkinje je li protiv nje u tijeku i neki prekršajni postupak, onda je moguće da je do njezina zapošljavanja i došlo, i tu nema pravnih zapreka. Ja neću suditi je li to moralno ili nije, ali zakon je tu jasan”, rekao je doktor pravnih znanosti i splitski odvjetnik Damir Primorac za Slobodnu Dalmaciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa