HNS ‘zaradio’ Hrvatskoj čak 812 tužbi, arbitraža i upravnih postupaka u energetskom sektoru?

Foto: fah

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati (HNS) suvereno vlada sektorom energetike, gdje je malo toga privatizirano a većina u državnom ili javnom vlasništvu.

> HNS-ov poučak: Od ‘stranke statističke pogrješke’ do zakonodavne vlasti

Pojave li se privatni ulagači, susreću se s opstrukcijama koje su u pravilu povezane s korupcijom, i zato su ulaganja u Hrvatsku osjetno manja nego u druge tranzicijske države. Da bi realizirali projekte strani ulagači u pravilu moraju platiti mito nekom, nerijetko i na više mjesta, a nikad nisu sigurni kad će im tko zablokirati projekt unatoč svemu.

Novac.jutarnji.hr u članku naslovljenom “Poduzetnici pokrenuli čak 812 postupaka protiv Ministarstva, štete stotine milijuna kuna” piše upravo o tome kako državna administracija učestalo mijenja propise, te tako dovodi u zabludu veliki broj investitora koji na kraju budu izigrani te podnose žalbe, pokreću upravne postupke, podižu tužbe te aktiviraju čak i arbitražne postupke, a novac ulože negdje drugdje.

Država je sama sebi natovarila 812 postupaka, zaposlila svoju birokraciju, a sebi i poduzetnicima osigurala ogromne i potpuno bespotrebne troškove u sektoru energetike.

> Što je sve ove godine o Vladi govorio aferama opterećeni Ivan Vrdoljak?

Zbog čestog mijenjanja pravila igre španjolska tvrtka Sunstroom investicije pokrenula je procedure protiv države. Traži zaštitu jer im je zakočeno osam projekata solarnih elektrana, sedam od 1 MW i jedan od 0,5 MW, u Orahovici i u Jasenicama kod Zadra. Procijenjena težina tih postupaka iznosi 13 do 15 milijuna kuna za uložena sredstva i zatezne kamate te eventualno još šest do devet milijuna kuna izmakle dobiti.

“Za projekte u Zadru smo dobili pravomoćnu presudu Upravnog suda, koju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije ispoštovalo pa smo ponovno na sudu i čekamo novo ročište. Za projekte u Orahovici smo pisali na sve adrese, ali bezuspješno. Kada završi proces za projekte u Zadru podnijet ćemo tužbu za nadoknadu štete”, najavljuje predsjednik Uprave Aljoša Pleić.

> HNS: Čak petnaest imena povezano s nekim aferama

Lista žalbi

Takvih i slični priča i pravnih procesa u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE), ima stotine, a težina im se mjeri u milijunima kuna, piše novac.jutarnji.hr.  Dio njih otkriva lista žalbi, koju je Jutarnji list dobio od izvora bliskih sadašnjoj i bivšoj Vladi, s imenima  i vrstama projekta – najveći dio iz segmenta solarne energije. Žalbe čine najveći dio, no postoje i drugi postupci pa čak i jedna međunarodna arbitraža, teška više milijuna eura.

Navode se još tri zahtjeva za mirno rješenje spora, sedam parničnih, 92 upravna te 709 žalbenih postupaka. Pritom Hrvatskom operateru tržišta električne energije (HROTE) pojašnjavaju da je najveći broj žalbi uzrokovan odbijanjem zahtjeva za sklapanjem ugovora o otkupu iz integriranih sunčanih elektrana zbog ograničenosti kvota iz Tarifnih sustava 2013. i 2014., odnosno kvote za biomase u 2015.

Kad je sve krenulo naopako

“Jedan od poznavatelja tematike podsjeća kako je politika odlučivala i kako je sve krenulo naopako još davno”, navodi Jutarnji, te piše:

“Vlada Jadranke Kosor je donijela Uredbu koja kaže da se mora povećati udio energije iz OIE s četiri posto na 13,6 posto, kako bi se osigurali ciljeve EU. Onda je došla Vlada Zorana Milanovića, a s njom ministar gospodarstva Radimir Čačić koji je 2012. sve to stopirao, a njegov nasljednik Vrdoljak nastavio tu politiku. Kad je shvatio da se ništa od njihovih Plomina i Ombli neće realizirati, pustio je obnovljivce”, tvrdi sugovornik Jutarnjeg lista, koji ironično komentira da će Vrdoljak biti zapamćen kao ministar u čijem je mandatu bilo pušteno najviše projekata OIE i istovremeno ih je najviše blokirano.

Pokrenuti postupci mahom datiraju iz njegova razdoblja (bio je ministar gospodarstva od 2012. do 2015.) pod čijom je ingerencijom tada bila energetika. On nam kaže da je u sektoru zatekao nered.

“U kaosu koji smo zatekli dolaskom u Ministarstvo gospodarstva cilj nam je bio zaštititi nacionalne interese i spriječiti da građani plaćaju ekstremno visoke naknade pa smo donijeli novi Zakon o obnovljivim izvorima energije. Dokaz toga je da nakon mandata više nema spornih projekata i pitanja”, komentira Vrdoljak situaciju koja je dovela do tolikog broja raznih postupaka.

Zakoni i norme proizveli kaos

U Sunstroomu smatraju da je najveći paradoks u svemu što su upravo zakoni i norme za OIE proizvele kaos i nered, uz ljudsku potkapacitiranost, stihijsko vođenje sektora, nekontinuitet politike te učestale izmjene propisa.

“Prvi zakonodavni okvir i Tarifni sustav za OIE su bili dobri za 2007., kao i tadašnja Energetska strategija koja je predviđala 1200 MW vjetra samo u Hrvatskoj, odnosno ukupno oko 2000 MW OIE. Od 2007. do 2012. nikakvih promjena nije bilo, ni u kvotama ni u cijenama, samo se naknada smanjila. Tada se počeo stvarati gubitak i kod HROTE-a. Kada 2012. dolaze prve promjene Tarifnog sustava, usklađuju se cijene i kvote i nazire se jasna budućnost. No, već 2013. dolazi do problema s Nacionalnim akcijskim planom neutemeljenom odlukom tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da zaustavi sve obnovljivce osim biomase i bioplina, kojima se negativno pogoduje na štetu svih drugih. Donosi se Zakon o obnovljivim izvorima energije u 2015., ali radi promjena, karikirano, 68 vlada i ministara, do danas nemamo ništa. Ni pravilnike, ni novu energetsku strategiju ni niskougljičnu strategiju”, gotovo rezignirano govori Pleić , šef Sunstroom investicija s početka priče.

> Sve afere HNS-ovog Ivana Vrdoljaka – optuženog za prijetnje hrvatskom članu NE Krško

Oni su prema zakonu i važećim Tarifnim sustavima u 2012. i 2013., stekli sva prava za potpisivanje ugovora s HROTE-om o otkupu sa zajamčenom cijenom, no isti nisu dobili jer im je rečeno da je kvota puna.

Žalba vinkovačke Spačve

Na žalbu se odlučila i vinkovačka Spačva. Izgradnjom kogeneracijskog postrojenja, htjeli su zaokružiti proces od trupca do kupca jer bi se dobivena energija mogla iskoristiti za dobivanje topline. Planirali su otvoriti novih 30 radnih mjesta, a sam projekt trebao im je donijeti oko 36 milijuna kuna novih prihoda. Njima je HROTE 2015. odbio zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu električne energije pa su se žalili, no kažu da na žalbu još nisu dobili odgovor. U okviru priprema za potpisivanje ugovora, uložili su oko 2,3 milijuna kuna za ishođenje svih potrebnih dozvola, od čega je samo na komunalno-vodni doprinos potrošeno više od 600 tisuća kuna.

“Ono što nas najviše muči u cijeloj toj priči jest to što je velik broj tvrtki kojima su dodijeljene kvote van pogona, a velik broj njih nikad nije ni započeo s radom. Ugovore su potpisivali mahom trgovci i mešetari koji su računali na preprodavanje ugovora i u tome vidjeli financijsku korist. Većini to nije pošlo za rukom pa su projekti mahom obustavljeni. Jedan od ugovorenih projekata je pokrenut, pritom ne ispunjavajući svoj glavni cilj, a to je proizvodnja energije iz OIE. Najbolji primjer nalazi se u našem susjedstvu, u Babinoj gredi, gdje vlasnici dobivaju subvencioniranu cijenu električne energije unatoč tome što toplinu godinama puštaju u zrak i time ne samo da ne ispunjavaju uvjete iz ugovora nego štete okolišu.”

Ljuti i Nizozemci

Na hrvatsku državu, navodi se, ljut je i nizozemski ulagač Amlyn Holding, koji je pokrenuo međunarodnu arbitražu zbog elektrane na biomasu u Koprivničkom Ivancu, od 20 MW, za koju je bilo predviđeno više od 80 milijuna eura ulaganja. ‘Samo’ osam milijuna eura uložili su u kupnju zemljišta za pogon i ishođenje potrebnih lokacijskih i građevinskih dozvola. No, kako su tvrdili, blokirani su i opstruirani kroz promjenu regulative, kriterija za ugovor za biomasu, što je na kraju značilo da trebaju mijenjati i koncept elektrane, nove dozvole… Vrijeme je prolazilo pa im je i ugovor s HROTE-om poništen. Zbog toga su se iz projekta povukli i investitori u sam projekt, kao što je EBRD.

> Borislav Ristić: Znanost pod rektorom Vrdoljakom

U poslovnim kuloarima se čuje da bi putem arbitraže mogla krenuti i tvornica Biodizel Vukovar. U toj su tvornici potvrdili Jutarnjem da su pokrenuli određene postupke, no s obzirom na to da su još uvijek u procesu ne žele komentirati. Od izvora upoznatih s njihovom situacijom može se čuti da je riječ o dva postupka i da se mjere u milijunima kuna. Jedan je pokrenut protiv HROTE-a zbog neisplate poticaja, koji su ukinuti usred godine (2014.) bez posebnog objašnjenja, a drugi protiv Hrvatske zbog (ne)zaštite ulaganja, koji bi mogao doći i do arbitraže. Trenutačno se u tvornici ništa ne proizvodi, sve je zaustavljeno, no ostali su kao pravna osoba dok se ne riješe izmjene Zakona o biogorivima u prijevozu. Ako se to riješi, počet će s proizvodnjom. No, bit će teško jer dok su oni stajali, tvrtke u okruženju su se razvijale. Slične probleme imaju i mnogi drugi.

> Željka Markić: ‘Zašto je istraga protiv ministra trajala 28 puta duže nego istraga protiv rastrojenog oca?’

“No, kad je o sektoru OIE riječ i kaosu sa žalbama te drugim postupcima (a zagrebli smo samo po površini), ne radi se ni o kolateralnim žrtvama pa čak ni o koristi, nego o tome da politika nije ni pokušala razumjeti sustav niti ga kontinuirano voditi i razvijati. Sadašnja Vlada radi po pitanju zakonodavnog okvira i strategija, no pitanje je koliko se brzo mogu očekivati rezultati. Vrijeme leti, a projekti propadaju. Propada i novac – onaj investitora (stranih i domaćih), a u izgubljenim pravnim procesima protiv države i onaj poreznih obveznika.”, zaključuje Jutarnji list.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/novac.hr