Nacionalni stožer odlučio je ukinuti zabranu rada nedjeljom zbog povoljne epidemiološke situacije.
U emisiji Hrvatskog radija “U mreži prvog” Mladen Novosel predsjednik SSSH-a ocijenio je da trgovine ne mogu otvoriti vrata već ove nedjelje.
“Ako se poštuje Zakon o radu, ovaj vikend ne bi trebali raditi jer se raspored mora najaviti tjedan dana unaprijed. Ako netko ne želi poštivati Zakon o radu, onda to podliježe sankcijama”, ocijenio je Novosel.
“Neki će početi raditi. Sve ovisi o tome kako se poslodavci dogovore sa svojim zaposlenicima”, smatra Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika.
Denis Čupić, direktor trgovačkog centra Westgate, pojasnio je stajalište trgovaca.
“Ako radnik i poslodavac konsenzualno utvrde da se može raditi ne vidim prepreke da se u nedjelju radi, uz to i radno zakonodavstvo predviđa i višu silu, a ovakvo ukidanje ograničavanja s manje od 7 dana bi se pravno moglo tako tumačiti – u situaciji da imamo enorman pad prodaje, visoke zalihe sezonskih roba na policama te pitanje opstanka niza trgovaca u danoj gospodarskoj stvarnosti”, poručio je Čupić za RTL.hr.
Uputio je i kritiku sindikatima
“Vjerujem da radnicima je itekako u interesu očuvanje tvrtki za koje rade pa tako i njihovih radnih mjesta dok od sindikata sve više vidimo populističke poruke, neargumentirano guranje svjetonazorskih ispred analitičkih argumenata gospodarstva te u krajnjoj liniji nikako ne jasno zalaganje za očuvanje radnih mjesta, plaća a naravno za sve nepravilnosti i zalaganje za kontrolu istih. Naime, u cijeloj diskusiji sindikati paušalno prozivaju poslodavce, a ako nepravilnosti oko plaćanja postoje nadam se da su iste redovno prijavljivali.
Isto tako gospodin Novosel očito vođen svjetonazorom propušta uvidjeti da se Zakonom o trgovini ne regulira rad radnika nego samo trgovačkih objekata te se i dalje mogu puniti police, skladišta i slični poslovi obavljati. Isto tako sindikati propuštaju shvatiti da se radnik štiti Zakonom o radu koji definira maksimalni broj nedjelja koji radnik može raditi i bazno povećanje je jedan nedvosmislen način. Sada su radnici ostavljeni na milost kolektivnim ugovorima kojih nema dok se ne donesu umjesto da radnike štiti kvalitetan Zakon o radu. Samo tada bi se smanjio potencijal neargumentiranih izjava i paušalnih medijskih ocjena sindikalnih čelnika”, zaključuje Čupić.
Znači li uvođenje neradne nedjelje zaista gubitak za poslodavce?
Bivša europarlamentarka Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90% građana za uvođenje neradne nedjelje.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87% građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46%.
Nedjeljom kupuje 53% građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12%). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.
Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21%.
Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.
Sever: ‘Nedjelja je najmanje posjećen dan u trgovinama’
“Tražimo od Vlade RH ponajprije da pokaže da ovo nije samo predizborni trik nego da je doista opredijeljena zabraniti rad trgovina nedjeljom i blagdanom pa neka to napravi zakonskim prijedlogom prije raspuštanja sabora”, rekao je nedavno povodom zabrane koju je uveo Stožer, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za RTL.
“Vrlo jasni su pokazatelji fiskalizacije koja pokazuje da je nedjelja najslabiji dan za trgovinu. Najjači je petak, zatim slijedi subota, pa onda slijede svi drugi dani u tjednu, nedjelja je zadnja”, dodaje Sever, demantirajući navode poslodavaca o tome da je najslabiji dan za trgovinu ponedjeljak i da, ukoliko treba uvesti neradni dan, to bude ponedjeljak, kao i njihov navod da je nedjelja drugi najposjećeniji dan.
U tri tjedna s neradnim nedjeljama omogućeno je radnicima da svoje vrijeme konačno mogu provesti u krugu svoje obitelji. Za nadati se da će ta odluka i ostati na snazi.
Ministar Horvat: Predložit ćemo 14 radnih nedjelja kroz godinu
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.
Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu. Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja, rekao je Horvat.
Prije toga, gostujući na televiziji N1 u nedjelju ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je kako je rad trgovina nedjeljom potrebno regulirati na način da radnici za taj rad budu plaćeni 50% više nego u ostale dane.
Za trenutnu situaciju oko neradne nedjelje rekao je da je plod epidemiološke odluke, no za vrijeme nakon izbora, ima spreman plan.
„Mi smo snimali fiskalne pojave tokom 2019, nedjelja je trgovinski najneaktivniji dan. U normalno vrijeme, kad ne bude prijetnji virusa, vrijeme je da reguliramo rad nedjeljom i blagdanima uz visok stupanj konsenzusa HUP-a i sindikata. U prijedlogu Zakona, 12 do 14 nedjelja mogle bi biti radne, ostalo slobodne. Ali ne želimo to sada kompromitirati u izborno vrijeme, treba nam visoka faza konsenzusa, nakon izbora bit će zakon brzo u javnoj raspravi“, najavio je, a za moguće otkaze u tom sektoru zbog neradnih nedjelja, rekao da se odnose na mali broj trgovina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa