Devedeset posto građana Republike Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama – rezultati su to istraživanja javnog mnijenja o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom napravljenog u suradnji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir i tvrtke MediaNet, a koje Petir predstavlja na okruglom stolu „Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme“ koji je upravo započeo u hotelu Arcotel Allegra u Zagrebu.
Potaknuta upravo praksom drugih europskih zemalja te poraznom činjenicom da se Hrvatska nalazi na samom vrhu ljestvice zemalja po radu nedjeljom (čak 36,7 % hrvatskih radnika radi nedjeljom, dok je europski prosjek 25,3 %), Petir je odlučila i u Republici Hrvatskoj potaknuti javnu raspravu kako bi se hrvatskim građanima osigurala neradna nedjelja, a hrvatski građani se, kako je pokazalo istraživanje – sa zastupnicom Petir slažu.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 % u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 % građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54 % njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46 %.
Nedjeljom kupuje 53 % građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12 %). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.
Petir se u svom uvodnom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21 %.
„Broj zaposlenih u trgovinama na malo u Hrvatskoj smanjio se također za 12,5%. Dužim radnim vremenom trgovina rastu troškovi zaposlenika i drugi vezani troškovi, pa je za očekivati i rast cijena u trgovinama koje rade nedjeljom. Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila u 2015. godini da je promet ako gledamo sve pravne osobe ukupno najveći petkom te da je nedjeljom gotovo 50% manji promet u odnosu na petak“, pojašnjava Petir.
Petir se za uvođenje slobodne nedjelje zalagala još kao zastupnica u Hrvatskom saboru. Njezini prijedlozi o izmjeni Zakona o trgovini prihvaćeni su 2003. i 2009. godine, no odredbe toga zakona zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni je sud oba puta stavio van snage.
„Povod toj mojoj inicijativi bila je činjenica da žene koje rade u trgovinama često rade i po tri tjedna bez prekida za minimalnu plaću“, kazala je Petir pojašnjavajući kako nije prikladno da se radnicima kao slobodan dan daje neki drugi dan u tjednu budući da mora postojati jedan dan u tjednu kada je cijela obitelj slobodna i na okupu. Ovu je inicijativu zastupnica Petir podigla i na europsku razinu te danas aktivno sudjeluje i u Europskom savezu za nedjelju te redovito ulaže amandmane smatrajući kako je slobodna nedjelja minimum koji treba osigurati radnicima.
„Iako na razini Europske unije nema jedinstvenog rješenja o radu nedjeljom, prema informacijama koje mi je dostavila Služba Europskog parlamenta za istraživanje, zemlje poput Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Grčke i Nizozemske zabranile su rad nedjeljom, uz izuzetke benzinskih postaja, pekara, turističkih područja i sl.“, rekla je Marijana Petir.
Petir je naglasila kako je i u susjednoj Italiji nedjelja slobodna za 80 posto radnika dok vlasnici sami odlučuju o radnom vremenu svojih trgovina u Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Švedskoj i naravno Hrvatskoj. Za razliku od njih, Cipar, Finska, Luksemburg, Malta, Portugal i Španjolska imaju točno propisano vrijeme u kojima trgovine mogu biti otvorene nedjeljom i nacionalnim praznikom, a to vrijeme u velikoj će mjeri ovisiti o dobu godine te je li mjesto turističko ili ne, izvijestila je Petir.
S posebnim naglaskom na sektor trgovine u raspravi uz zastupnicu Petir sudjeluju: Josipa Klišanin (Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava), Zlatica Štulić (Sindikat trgovine Hrvatske), Krešimir Sever (Nezavisni hrvatski sindikati), Davorko Vidović (Hrvatska gospodarska komora), Mladen Malta (Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore) te predstavnici znanstvene zajednice i civilnoga društva.
