Portal Telegram danas je objavio članak novinarke Dore Kršul „Nakon kampanje Marijane Petir i portala Željke Markić, ministar povukao udžbenik iz povijesti za gimnazije“ u kojem se problematizira izbacivanje udžbenika “Zašto je povijest važna? 4” s liste odobrenih školskih udžbenika.
Kršul ističe da je udžbenik odbačen zbog pisanja portala Narod.hr čije se primjedbe „uglavnom odnose na Domovinski rat“.
Spočitala je i pristranost portalu jer je objavio stručnu analizu udžbenika prof. dr. sc. Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog koji je ujedno i suautor udžbenika povijesti druge izdavačke kuće.
Ocjene usko specijaliziranih autora
No, da je Kršul pročitala samo uvod Nazorova teksta shvatila bi da je objavljeni tekst njegova profesionalna ocjena samo u dijelu koji se usko tiče tema stvaranja suverene Hrvatske i Domovinskog rata kojima se usko bavi i o kojima predaje, a da je ocjene drugih spornih tema Nazor sabrao od drugih kolega povjesničara koji su za pojedine teme usko specijalizirani.
>Povučeni udžbenik povijesti: Kakvu odgovornost snose recenzenti Profil Kletti i MZO-a?
Da je novinarka Kršul kojim slučajem pročitala cijelu Nazorovu interpretaciju shvatila bi da udžbenik nije problematičan samo u interpretaciji pojedinih događaja iz Domovinskog rata i činjeničnoj neistini vezanoj za prikaz blaženog Alojzija kardinala Stepinca, već da je udžbenik u gotovo svim poglavljima prepun ne samo upitnih ideologiziranih interpretacija, nego i netočnih podataka poput krivih godina i naziva te metodološki potpuno nestručno obrađenog materijala koji teško da može služiti ičemu, a ponajmanje stvaranju kritičkog odnosno povijesnog mišljenja.
Dr. Koren ‘cijenjena profesorica’, a dr. Nazor samo ‘povjesničar’
Slučaj argumentiranog izbacivanja udžbenika u ovom članku komentirala je povjesničarka i stručnjakinja za metodiku nastave povijesti doc. dr. Snježana Koren sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta koja se u tekstu spominje kao „cijenjena profesorica“, dok se prof. dr. sc. Ante Nazor navodi samo kao „povjesničar“.
>Nakon pisanja portala Narod.hr i kritika stručnjaka: Ministarstvo povuklo sporni udžbenik povijesti
Ne ulazeći u razmjere cijenjenosti valja naglasiti kako docentica Koren u CroRIS Informacijskom sustavu znanosti Republike Hrvatske ima evidentirano 33 znanstvene publikacije, dok profesor Nazor ima 77 objavljenih znanstvenih publikacija.
Docentica Koren je priznala kako u udžbeniku ima ne samo materijalnih pogrešaka, nego i metodički upitnih rješenja, ali naglasila je kako takvih pogrešaka ima u svakom drugom odabranom udžbeniku.
Ako je tomu doista tako, kako je moguće da se o tomu ranije nije očitovala Katedra za metodiku nastave povijesti ili docentica Koren osobno?
Što je s materijalnim i metodičkim pogreškama?
Hoće li iznijeti vlastita zapažanja o materijalnim i metodičkim pogreškama o ovom i drugim odobrenim udžbenicima kako bismo u pluralnoj raspravi iznašli odgovore na pitanja koji su udžbenici napisani prema pravilima struke i u skladu sa najrecentnijim znanstvenim spoznajama, a koji nisu?
Na ta pitanja nismo dobili odgovore u tekstu Dore Kršul, ali smo dobili ukaz da se o svemu očitovao doc. dr. Branimir Janković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, urednik portala Historiografija.hr.
>Prof. Nazor u velikoj analizi za Narod.hr: Pogledajte što gimnazijalci uče o Stepincu, Milki Planinc, a tek o Domovinskom ratu
Docent Janković u svom je proglasu kojim je najavio borbu za „pluralizam mišljenja o povijesnim kontroverzama“, istaknuo:
„Svima je naravno jasno da se iza pozivanja na pogreške u udžbeniku, dovođenja u pitanje stručnosti recenzenata i sl. zapravo radi o sprečavanju drugačijih pogleda na očito strogo propisana tumačenja Domovinskog rata i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti. Sve je jasno i ako se pogleda način na koji portal Narod.hr uobičajeno ‘demokratski’ i bez ikakve sumnje manipulativno u njemu svojstvenoj maniri linča piše o tome tko su ti ‘nepodobni’ autori i recenzenti koji su dopustili takav jedan drugačiji pogled. Medijski legitimitet svemu tome ponovno je dao povjesničar Ante Nazor, poznati ‘borac’ za promoviranje pluralizma u pogledima na Domovinski rat.“
Ostaje nejasno ono što je tobože ‘svima jasno’
Temeljem čega je svima sve jasno, iz Jankovićevog očitovanja, ostaje nejasno. Bilo bi dobro kada bi se docent Janković očitovao i o tomu smatra li pisanjem u maniri linča i zahtjev koji je Telegram uputio Agenciji za odgoj i obrazovanja u kojem se osim odgovora na pitanje što je točno zaključeno o udžbenicima, traži i odgovor tko je točno odlučivao o procjeni udžbenika.
>Tko je autor povučenog udžbenika povijesti – Miljenko Hajdarović?
Naposljetku, dok profesora Nazora ironično naziva borcem za promoviranje pluralizma u pogledima na Domovinski rat, a sebe, smješta na čelo borbe za sprečavanje pluralizma u pogledima na povijesne kontroverze, bilo bi dobro da docent Janković konzultira definiciju pluralizma jer isti podrazumijeva da se o istoj temi čuje plural mišljenja, a što Janković misli o kvaliteti konkretnog udžbenika još nismo čuli.
Ali zar je to uopće važno? Kako kaže geslo portala Telegram – Nekada je nužno odabrati stranu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
