Nakon objave na portalu Narod.hr, kao i žalbi koje su uputili Marijana Petir i povjesničari, povučen je udžbenik povijesti za učenike 4. razreda gimnazije pod nazivom „Zašto je povijest važna? 4“, autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice, izdavača Profil Klett d.o.o. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je postupak brisanja Udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika.
Kako je Narod.hr doznao, više je onih koji su se žalili, a posebno je problematičan dio u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, Domovinski rat… Petir se žalila kako se u udžbeniku djecu pogrešno uči da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran. Osim navedenih, bilo je i drugih pogrešaka, a zanimljivo je i kako je kao jedan od izvora za udžbenik korišten priručnik koji je napisao koautor udžbenika Hajdarović.
Možda će vas zanimati
Zašto MZO prihvaća pokušaj Hajdarovića i dr. u manipulaciji prikaza povijesnih događaja?
Miljenko Hajdarović proziva Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) da je „popušilo priču indijskim nagradama učiteljima“.
AZOO negativno ocijenila udžbenik
Ministarstvo je zatražilo 18. listopada 2023. godine od Agencije za odgoj i obrazovanje stručno mišljenje sadrži li Udžbenik netočne i zastarjele podatke koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i koji upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja.
Agencija je negativno ocijenila udžbenik te je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 5. prosinca 2023. godine donijelo rješenje o brisanju Udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika.
Dvije razine recenziranja – a udžbenik pun pogrešaka
Ovakve pogreške ukazuju na izostanak potpune recenzije, kao i na mogućnost da u udžbeniku ima i drugih pogrešaka. Recenziranje se provodi na dvije razine – kod izdavača i kod Ministarstva. Prema Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu dužnosnici i službenici ministarstva nadležnog za obrazovanje te službenici ustanove za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanova nadležnih za sustav odgoja i obrazovanja ne mogu biti autori, urednici niti recenzenti udžbenika. Postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulumom i međupredmetnim temama te pravilnikom provode stručna povjerenstva koja imenuje ministar, a imena su tajna.
> Hajdarović, član Jokićeve ekspertne skupine, ne negira svoje zagovaranje pedofilije u lektiri
Podsjetimo, sporni udžbenik su recenzirali za izdavača Sergej Filipović s Filozofskog fakulteta u Osijeku, profesor Vinko Tadić iz osnovne škole te profesorica Valerija Turk-Presečki iz Gimnazije u Daruvaru.
Prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, samo za Narod.hr osvrnuo se na sporne dijelove spomenutog udžbenika. Vezano na dijelove o Domovinskom ratu spomenuo je nekoliko spornih točaka.
Autori su tako ispod naslova „STVARANJE REPUBLIKE HRVATSKE“ stavili sliku Milke Planinc, Nisu spomenuli kako je „pobuna dijela građana srpske nacionalnosti tijekom kolovoza 1990. protiv legalne hrvatske vlasti“ koja se naziva „balvan revolucija“ bila oružana.
“Na str. 160 spominje se „Deklaracija o uspostavi (u izvorniku je: „o proglašenju“) suverene i samostalne Republike Hrvatske“ koju je 25. lipnja 1991. donio Hrvatski sabor. No ne spominje se još važnija „Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske“. Uz to, kad se već spominje da su zaoštravanju situacije pridonijeli i potezi dijela hrvatskih političara (str. 163), što nije netočno, trebalo je jasno navesti i da se zbog isključive velikosrpske politike rat nije mogao izbjeći. Također, kad se već spominje da se u obranu Hrvatske uključio i dio časnika i pripadnika JNA (str. 162 i 168), trebalo je spomenuti da su i Hrvati, ali i stranci iz drugih vojski, npr. iz Legije stranaca, ostavili značajan trag u ustrojavanju i djelovanju Oružanih snaga RH u Domovinskom ratu”, naveo je, između ostaloga prof. Nazor.
> Nazor: Oluja je krajnji rezultat velikosrpske politike u Hrvatskoj (1)
“U dijelu udžbenika u kojem se spominje oslobodilačka operacija Oluja (str. 175) nije posebno istaknut 5. kolovoza 1995. kao datum oslobađanja Knina, niti je objašnjen značaj toga događaja, koji ima posebnu simboliku, a uz to je i državni blagdan. Taj je datum izdvojen tek u kronološkoj lenti (str. 154), s potpisom („slom vojne pobune u RH“) ograničenim samo na vojnu dimenziju toga događaja, premda oslobađanje Knina ima širi, politički kontekst i označava konačan poraz velikosrpskog projekta u Hrvatskoj, obnovljenog krajem 1980-ih”; piše Nazor za Narod.hr.
Detaljnu analizu možete pročitati ovdje:
Možda će vas zanimati
Prof. Nazor u velikoj analizi za Narod.hr: Pogledajte što gimnazijalci uče o Stepincu, Milki Planinc, a tek o Domovinskom ratu
Prof. Nazor za portal Narod komentira situaciju s udžbenikom za 4. razred gimnazije „Zašto je povijest važna?“
