Miljenko Hajdarović proziva Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) da je „popušilo priču indijskim nagradama učiteljima“. S druge strane zaboravlja kakav je udžbenik kojem je on jedan od autora isto Ministarstvo, da se izrazimo njegovim riječima, „popušilo“.
Hajdarović je objavio na svojoj službenoj stranici ironičan tekst o tome kako je postao dobitnik prestižne nagrade za jednog od najboljih nastavnika na svijetu – Global Teacher Award. Time je zapravo kritizirao MZO, koje je podržalo učiteljicu koja je dobila ovu nagradu i nije posumnjalo u legitimnost iste, iako se navodno nastavnici za nagradu prijavljuju sami, sami vrednuju vlastiti rad, dok preporuku za nagradu mogu napisati i njihovi rođaci.
> Hajdarović, član Jokićeve ekspertne skupine, ne negira svoje zagovaranje pedofilije u lektiri
To njegovo ‘otkriće’ izgledalo bi dugačije da nije druge priče iz njegovog života. Naime, ako ste se ikad pitali kako mlađe generacije gledaju na razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, Domovinski rat… Možda bi vam sve bilo jasnije kada biste uzeli u ruke udžbenik povijesti za četvrti razred gimnazije Zašto je povijest važna? autora M. Hajdarovića, V. Ristića i N. Torbice u izdanju Profil Kletta, a uz odobrenje MZO-a. Ne ulazeći u didaktičko-odgojne aspekte udžbenika dovoljno je vidjeti što se nudi učenicima četvrtih razreda gimnazije.
Prema udžbeniku Planinc je ključna
Nastavna cjelina Stvaranje Republike Hrvatske započinje sljedećim:
Svima je valjda jasno da je Milka Planinc ključna osoba za uvođenje demokracije i slobodnih izbora. No, da ne biste pomislili da je to dovoljno, od svih govora dr. Franje Tuđmana sljedeći je naveden kao izvor kako bi učenicima približio situaciju u Hrvatskoj na početku 90-ih godina, naravno, uz sugestivna pitanja:
RH nije bilo mjesto za normalan život?
Da učenici ne bi imali nedoumice oko toga kako je Republika Hrvatska u 90-ima bila mjesto u kojem nitko normalan ne bi htio živjeti nudi se izvor koji govori sam za sebe:
Nekako se uspjelo preživjeti do 1995., no tada su uslijedile oslobodilačke vojno-redarstvene akcije Hrvatske vojske o kojima autori „opširno“ donose sljedeće:
A da svima bude jasno kakve su bile te operacije nudi se sljedeći izvor iz 2019. godine – 24 godine nakon navedenih operacija:
Model biranja ‘izvora’
Da bi se zaokružila slika 90-ih godina u Hrvatskoj autori kao izvor maturantima nude tekst iz udžbenika za 8. razred osnovne škole. Je li riječ o povijesnom izvoru bilo bi legitimno pitanje, no autori očito imaju svoj model biranja „izvora“, a o objektivnosti nema smisla ni započinjati.
Jedan od kriterija za izbor izvora je i taj da ako si autor udžbenika i napisao si priručnik – tvoj tekst je povijesni izvor.
Nije samo Domovinski rat problematično obrađen
Možda jedino ostaje žal što autori udžbenika nisu bili produktivniji u pisanju priručnika… A da ne mislite kako je riječ o „zanimljivom“ pristupu samo vremenu nastanka Republike Hrvatske i Domovinskog rata mogu nam svjedočiti jedine dvije fotografije i jedini izvorni tekst bl. Alojzija Stepinca:
Prvo se bl. Alojzije Stepinac prikazuje na fotografiji s Antom Pavelićem, a na sljedećoj fotografiji je prikazan na suđenju uz koji ide tekst u kojem se navodi da je Županijski sud u Zagrebu 2016. poništio presudu što je donesena 1946. godine, no kako učenici ne bi bili zbunjeni „montiranim“ procesima u komunističkoj Jugoslaviji autori navode: „Presuda je poništena zbog nepravedno provedenoga ili montiranoga postupka, no to ne znači da je (Stepinac op. a.) rehabilitiran.“ Znači, kriv je ali suđenje nije bilo pravedno. Koliko se daje, ili bar trudi dati objektivna slika zagrebačkog nadbiskupa mislim da ne treba odgovarati.
Pokušaj manipulacije povijesnim izvorima kojeg MZO prihvaća
Ono što je zastrašujuće kod tog udžbenika nije jednostrani pristup autora, niti neprimjereni izbor izvora (toga ima, bilo je i bit će), već to da je taj udžbenik dobio odobrenje MZO-a, da je taj udžbenik imao recenzente koji su mu dali zeleno svjetlo za ulazak u škole. Da po tom udžbeniku učenici četvrtih razreda gimnazije upoznaju povijest 20. st. i na temelju onoga što on nudi kao izvore stvaraju svoje poglede i stavove.
Takvo poučavanje povijesti od svakog tko se iole ozbiljno bavi poviješću trebalo bi se u najmanju ruku smatrati tendencioznim i zlonamjernim, pokušaj čiste manipulacije tzv. povijesnim izvorima. Ali MZO očito, odobravanjem tog udžbenika, smatra da je to upravo ono što je potrebno da naši gimnazijalci postanu svjesni i odgovorni.
*Svi sadržaji preuzeti iz udžbenika Zašto je povijest važna? (Zagreb: Profil Klett, 2022.)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
